Kako IDS gradi škole

kvaka je da se nikakve prostorije osim pomoćnih nikad ne smještaju na zapad, ako nije neophodno (gradski stanovi na prometnicama sjever - jug), a ako se i stavljaju treba ih zasjeniti (nadstrešnica itd) i obavezno sa što manje ostakljenja.

To je jednostavno pravilo, nisam ga ja izmislio, stoji u svim knjigama o arhitektnoskom projektiranju.

a on je tu imao 4 strane i nije bilo nikakvog smisla da se išta stavlja na zapad

catabbath wrote:Koliko ja znam gradio ju je Strabag a projektirali arhitekti koji isto nisu iz Istre i još pobrali neke nagrade od ostalih arhitekta. 99% novogradnje je smeće.

a o gradnji je odlučivao IDS kao i o nadzoru

catabbath wrote:Koliko ja znam gradio ju je Strabag a projektirali arhitekti koji isto nisu iz Istre i još pobrali neke nagrade od ostalih arhitekta. 99% novogradnje je smeće.

Sve bolje od boljeg. Staklo u Istru može turit samo netko tko nije iz tih krajeva.  


A i ovo me ne čudi za nagradu. Najružnija zgrada na Braču (Bobovišće) je dobila nagradu međunarodne udruge arhitekata. Nikad ništa ružnije nisam vidjela. Mislila sam da je nedovršena. 

Rabarbara wrote:

catabbath wrote:Koliko ja znam gradio ju je Strabag a projektirali arhitekti koji isto nisu iz Istre i još pobrali neke nagrade od ostalih arhitekta. 99% novogradnje je smeće.

Sve bolje od boljeg. Staklo u Istru može turit samo netko tko nije iz tih krajeva.  


A i ovo me ne čudi za nagradu. Najružnija zgrada na Braču (Bobovišće) je dobila nagradu međunarodne udruge arhitekata. Nikad ništa ružnije nisam vidjela. Mislila sam da je nedovršena. 

ma ne shvacamo mi njih umjetnike ;)
al ono sto shvacamo je da uvijek po plotu tuku s tuđim...jel :)

marcellus wrote:kvaka je da se nikakve prostorije osim pomoćnih nikad ne smještaju na zapad, ako nije neophodno (gradski stanovi na prometnicama sjever - jug), a ako se i stavljaju treba ih zasjeniti (nadstrešnica itd) i obavezno sa što manje ostakljenja.

To je jednostavno pravilo, nisam ga ja izmislio, stoji u svim knjigama o arhitektnoskom projektiranju.

a on je tu imao 4 strane i nije bilo nikakvog smisla da se išta stavlja na zapad

bogtejebo pa ima stan tamo gdje je.imam tri parkinga a tvoj frend bandić mi uredno naplati dva.

zagreb ima prostor samo prema jugu. istok-zapad se pospajao. zagreb ima 80km u dužini o čemu ti pričaš? medvjednica na sjeveru, a na jugu turopolje, gorica i predgrađe sisak. zagreb nema kamo se širit.

zar jos netko gradi skole,
ja mislio da tog vise ne treba otkad je gogla

veber wrote:

marcellus wrote:kvaka je da se nikakve prostorije osim pomoćnih nikad ne smještaju na zapad, ako nije neophodno (gradski stanovi na prometnicama sjever - jug), a ako se i stavljaju treba ih zasjeniti (nadstrešnica itd) i obavezno sa što manje ostakljenja.

To je jednostavno pravilo, nisam ga ja izmislio, stoji u svim knjigama o arhitektnoskom projektiranju.

a on je tu imao 4 strane i nije bilo nikakvog smisla da se išta stavlja na zapad

bogtejebo pa ima stan tamo gdje je.imam tri parkinga a tvoj frend bandić mi uredno naplati dva.

zagreb ima prostor samo prema jugu. istok-zapad se pospajao. zagreb ima 80km u dužini o čemu ti pričaš? medvjednica na sjeveru, a na jugu turopolje, gorica i predgrađe sisak. zagreb nema kamo se širit.

pričam o školi na ledini otvorenoj na 4 strane. Ako imaš na raspolaganju sve 4 strane svijeta normalno da ćeš prostorije rasporedit na istok, jug, sjever a ne na zapad, tamo stavljaš vešeraj jebote i smetlarnik

Noor wrote:

Rabarbara wrote:

catabbath wrote:Koliko ja znam gradio ju je Strabag a projektirali arhitekti koji isto nisu iz Istre i još pobrali neke nagrade od ostalih arhitekta. 99% novogradnje je smeće.

Sve bolje od boljeg. Staklo u Istru može turit samo netko tko nije iz tih krajeva.  


A i ovo me ne čudi za nagradu. Najružnija zgrada na Braču (Bobovišće) je dobila nagradu međunarodne udruge arhitekata. Nikad ništa ružnije nisam vidjela. Mislila sam da je nedovršena. 

ma ne shvacamo mi njih umjetnike ;)
al ono sto shvacamo je da uvijek po plotu tuku s tuđim...jel :)

jebiga u zegeju je nagrade od struke dobivao MSU... sa svim onim plastičnim svijetlećim reklamama izgleda ko mješanac tvornice akumulatora u rumunjskoj i skladišta

marcellus wrote:

Noor wrote:

Rabarbara wrote:

catabbath wrote:Koliko ja znam gradio ju je Strabag a projektirali arhitekti koji isto nisu iz Istre i još pobrali neke nagrade od ostalih arhitekta. 99% novogradnje je smeće.

Sve bolje od boljeg. Staklo u Istru može turit samo netko tko nije iz tih krajeva.  


A i ovo me ne čudi za nagradu. Najružnija zgrada na Braču (Bobovišće) je dobila nagradu međunarodne udruge arhitekata. Nikad ništa ružnije nisam vidjela. Mislila sam da je nedovršena. 

ma ne shvacamo mi njih umjetnike ;)
al ono sto shvacamo je da uvijek po plotu tuku s tuđim...jel :)

jebiga u zegeju je nagrade od struke dobivao MSU... sa svim onim plastičnim svijetlećim reklamama izgleda ko mješanac tvornice akumulatora u rumunjskoj i skladišta

znaš kaj, bio si bolji nadrkan.

počni šarat, žena i ne bu skužila.

marcellus wrote:kvaka je da se nikakve prostorije osim pomoćnih nikad ne smještaju na zapad, ako nije neophodno (gradski stanovi na prometnicama sjever - jug), a ako se i stavljaju treba ih zasjeniti (nadstrešnica itd) i obavezno sa što manje ostakljenja.

To je jednostavno pravilo, nisam ga ja izmislio, stoji u svim knjigama o arhitektnoskom projektiranju.

a on je tu imao 4 strane i nije bilo nikakvog smisla da se išta stavlja na zapad

Pravilo je da nema pravila, nego moraš poznavati područje na kojem misliš graditi ili barem boraviti neko vrijeme na toj lokaciji da bi znao smjer vjetrova, smjer padanja kiše i neke druge specifičnosti koje svaki kraj ima. A to se ne radi, nego se projekti lupaju da se svide kolegama, a ne da budu funkcionalni.

Recimo u S. Dalmaciji (barem na kopnu) najmirnija strana je zapad. Kuća se radi na L i sve aktivnosti su jugozapad i zapad. Naravno rade se nastrešnice i ostavi se prolaz sa sjevera za strujanje zraka ljeti.  

Na otocima već ne vrijedi to pravilo jer su drugi parametri. 

Staviti staklo na 4 strane u primorju može samo bedak. Nije samo sunce to koje treba uzeti u obzir, tu su bura i južina, kiša, sol, pijesak... Što su mislili da je tamo vječno proljeće s blagim maestralom?  

Malo projektanata zna da drvo koje neće izgristi sol je ariš (ali ne sibirski, nego slovenski), a od egzotičnih meranti. 
Oba su jako skupa da bi se od njih radila vanjska obloga (ili građa gdje su spojevi s ostalim materijalima) pa se koristi sibirski ariš ili neko meko drvo kao što je jelovina, jer je pristupačna cijena. Čak ni hrast koji je na kopnu super izdržljiv, na moru ne može dugo izdržati sol.

Ali kome se da o tome misliti. 
Bitno je da izgleda wau.  :)

Rabarbara wrote:

marcellus wrote:kvaka je da se nikakve prostorije osim pomoćnih nikad ne smještaju na zapad, ako nije neophodno (gradski stanovi na prometnicama sjever - jug), a ako se i stavljaju treba ih zasjeniti (nadstrešnica itd) i obavezno sa što manje ostakljenja.

To je jednostavno pravilo, nisam ga ja izmislio, stoji u svim knjigama o arhitektnoskom projektiranju.

a on je tu imao 4 strane i nije bilo nikakvog smisla da se išta stavlja na zapad

Pravilo je da nema pravila, nego moraš poznavati područje na kojem misliš graditi ili barem boraviti neko vrijeme na toj lokaciji da bi znao smjer vjetrova, smjer padanja kiše i neke druge specifičnosti koje svaki kraj ima. A to se ne radi, nego se projekti lupaju da se svide kolegama, a ne da budu funkcionalni.

Recimo u S. Dalmaciji (barem na kopnu) najmirnija strana je zapad. Kuća se radi na L i sve aktivnosti su jugozapad i zapad. Naravno rade se nastrešnice i ostavi se prolaz sa sjevera za strujanje zraka ljeti.  

Na otocima već ne vrijedi to pravilo jer su drugi parametri. 

Staviti staklo na 4 strane u primorju može samo bedak. Nije samo sunce to koje treba uzeti u obzir, tu su bura i južina, kiša, sol, pijesak... Što su mislili da je tamo vječno proljeće s blagim maestralom?  

Malo projektanata zna da drvo koje neće izgristi sol je ariš (ali ne sibirski, nego slovenski), a od egzotičnih meranti. 
Oba su jako skupa da bi se od njih radila vanjska obloga (ili građa gdje su spojevi s ostalim materijalima) pa se koristi sibirski ariš ili neko meko drvo kao što je jelovina, jer je pristupačna cijena. Čak ni hrast koji je na kopnu super izdržljiv, na moru ne može dugo izdržati sol.

Ali kome se da o tome misliti. 
Bitno je da izgleda wau.  :)

ima pravila, naravno, uvijek postoje generalna pravila ("rule of the thumb") i lokalne iznimke od pravila, ako postoji valjan razlog za mijenjanje pravila na samoj lokaciji, a postoji i situacija ka ova gdje je pravilo o zapadu još važnije nego inače poštivati jer nije samo sunce u igri (a i sunce je tu zajebano). Zato pravila treba dobro razumjeti da bi ih se smjelo kršiti. Postoje dvije vrste ljudi koji krše  pravila.

jedno su genijalci koji pravila jako dobro razumiju, pa razumiju i kad pravilo nije potrebno ispoštivati. Primjerice od arhitekata Wright koji je kod Guggenheima, fallingwatera, Taliesina itd. prekršio manje više sva poznata pravila (samo guggenheim da spomenemo: Pod nije ravan nego kos kroz cijelu građevinu, visina je premala za namjenu, ulaz, itd) jer je znao što točno hoće i zašto, i što je tu važno a što zapravo nije pa može žrtvovati.

druga su diletanti i neznalice koji "razmišljaju svojom glavom" (ravnozemljaši) i ne kuže kurca o tome čemu pravila služe pa ih odignoriraju, i zajebu stvar.

mislim da je ovo diletantnizam, iskreno.

marcellus wrote:

Rabarbara wrote:

marcellus wrote:kvaka je da se nikakve prostorije osim pomoćnih nikad ne smještaju na zapad, ako nije neophodno (gradski stanovi na prometnicama sjever - jug), a ako se i stavljaju treba ih zasjeniti (nadstrešnica itd) i obavezno sa što manje ostakljenja.

To je jednostavno pravilo, nisam ga ja izmislio, stoji u svim knjigama o arhitektnoskom projektiranju.

a on je tu imao 4 strane i nije bilo nikakvog smisla da se išta stavlja na zapad

Pravilo je da nema pravila, nego moraš poznavati područje na kojem misliš graditi ili barem boraviti neko vrijeme na toj lokaciji da bi znao smjer vjetrova, smjer padanja kiše i neke druge specifičnosti koje svaki kraj ima. A to se ne radi, nego se projekti lupaju da se svide kolegama, a ne da budu funkcionalni.

Recimo u S. Dalmaciji (barem na kopnu) najmirnija strana je zapad. Kuća se radi na L i sve aktivnosti su jugozapad i zapad. Naravno rade se nastrešnice i ostavi se prolaz sa sjevera za strujanje zraka ljeti.  

Na otocima već ne vrijedi to pravilo jer su drugi parametri. 

Staviti staklo na 4 strane u primorju može samo bedak. Nije samo sunce to koje treba uzeti u obzir, tu su bura i južina, kiša, sol, pijesak... Što su mislili da je tamo vječno proljeće s blagim maestralom?  

Malo projektanata zna da drvo koje neće izgristi sol je ariš (ali ne sibirski, nego slovenski), a od egzotičnih meranti. 
Oba su jako skupa da bi se od njih radila vanjska obloga (ili građa gdje su spojevi s ostalim materijalima) pa se koristi sibirski ariš ili neko meko drvo kao što je jelovina, jer je pristupačna cijena. Čak ni hrast koji je na kopnu super izdržljiv, na moru ne može dugo izdržati sol.

Ali kome se da o tome misliti. 
Bitno je da izgleda wau.  :)

ima pravila, naravno, uvijek postoje generalna pravila ("rule of the thumb") i lokalne iznimke od pravila, ako postoji valjan razlog za mijenjanje pravila na samoj lokaciji, a postoji i situacija ka ova gdje je pravilo o zapadu još važnije nego inače poštivati jer nije samo sunce u igri (a i sunce je tu zajebano). Zato pravila treba dobro razumjeti da bi ih se smjelo kršiti. Postoje dvije vrste ljudi koji krše  pravila.

jedno su genijalci koji pravila jako dobro razumiju, pa razumiju i kad pravilo nije potrebno ispoštivati. Primjerice od arhitekata Wright koji je kod Guggenheima, fallingwatera, Taliesina itd. prekršio manje više sva poznata pravila (samo guggenheim da spomenemo: Pod nije ravan nego kos kroz cijelu građevinu, visina je premala za namjenu, ulaz, itd) jer je znao što točno hoće i zašto, i što je tu važno a što zapravo nije pa može žrtvovati.

druga su diletanti i neznalice koji "razmišljaju svojom glavom" (ravnozemljaši) i ne kuže kurca o tome čemu pravila služe pa ih odignoriraju, i zajebu stvar.

mislim da je ovo diletantnizam, iskreno.

Naravno da postoje generalna pravila (konstrukcija, statika, materijali), ali kako će se sve to smiksati ovisi o mjestu na kojem se gradi, gdje lokalna pravila diktiraju koja će se generalna pravila izvoditi. Nećeš raditi protupotresnu zgradu na mjestu na kojem su česte poplave, a potres svakih par stoljeća jer je besmisleno bacanje novaca. 

Neka mi oprosti spomenuti umjetnik, ali ako mu je umjetnost na uštrb funkcionalnosti (kosi pod, premala visina itd.) jadna li je njegova umjetnost. Kad napravi funkcionalno, ali orginalno onda mu mogu skinuti kapu. 
Kao ovom npr.
Spalionica otpada u Beču izgleda ovako. Ništa nije oduzeto od funkcionalnosti, a izgleda nevjerojatno. (F.Stowasser)

nije stowasser nego hundertwasser :D (to mu jasno nije pravo ime)

išao sam u Beč razgledati njegove neke zgrade, fascinantan iako samouk umjetnik



a što se Lloyd Wrighta tiče, nema tu primjedbi na "nefunkcionalno", vlasnica jedne njegove kuće (najpoznatije, i po uvaženim kanonima arhitekture do njegovog doba krajnje nefunkcionalne), gđa kaufmann (isti par, kaufmann, je bio vlasnik i naručitelj Neutrine gotovo jednako poznate kuće, dakle dvije obiteljske kuće koje su obilježile 20. stoljeće su bile u vlasništvu istog para) je napisala knjigu "Living the Wright way", igra riječi. Na wrightov način - na ispravan način.

Jednostavno, možda  su neke stvari nefunkcionalne po klasičnim kanonima, kad se radi o Wrightu, no kvaka je da je on u velikoj mjeri promijenio način na koji ljudi žive i korespondiraju s arhitetkurom u kojoj žive  (pa  se tu ne može stirktno govoriti o nefunkcionalnosti, nego o novoj i drukčijoj funkciji objekta od tradicionalne).

marcellus wrote:https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-odrzavanje-najljepse-hrvatske-skole-dosad-baceno-gotovo-14-milijuna-kuna/8737388/

nećemo rodijake i hercegovce u istri, imamo mi svoje kooperante, strabag i to

i svoj nadzor jasno na ids-ovoj plaći

I to je arhitektura? Ove naše arhitekte treba streljati, kao i one koji ih biraju.

marcellus wrote:nije stowasser nego hundertwasser :D (to mu jasno nije pravo ime)

išao sam u Beč razgledati njegove neke zgrade, fascinantan iako samouk umjetnik



a što se Lloyd Wrighta tiče, nema tu primjedbi na "nefunkcionalno", vlasnica jedne njegove kuće (najpoznatije, i po uvaženim kanonima arhitekture do njegovog doba krajnje nefunkcionalne), gđa kaufmann (isti par, kaufmann, je bio vlasnik i naručitelj Neutrine gotovo jednako poznate kuće, dakle dvije obiteljske kuće koje su obilježile 20. stoljeće su bile u vlasništvu istog para) je napisala knjigu "Living the Wright way", igra riječi. Na wrightov način - na ispravan način.

Jednostavno, možda  su neke stvari nefunkcionalne po klasičnim kanonima, kad se radi o Wrightu, no kvaka je da je on u velikoj mjeri promijenio način na koji ljudi žive i korespondiraju s arhitetkurom u kojoj žive  (pa  se tu ne može stirktno govoriti o nefunkcionalnosti, nego o novoj i drukčijoj funkciji objekta od tradicionalne).

Mislim da mu je Hundertwasser nadimak, a Fridrich Stowasser pravo ime. Ali možda se varam. Ne znam. :)

Najvjerojatnije ste gledali ovu. Nju svi pogledaju. 



Umjetnost ne trba biti funkcionalna jer je sama sebi svrha.

Upravo zato je teško u arhitekturi pomiriti te dvije stvari i tek rijetkima uspjeva. 

Čak se usudim reći da se u arhitekturi treba zadržati na kreativnosti, kako se ne bi zakidala funkcionalnost. 
Spomenici su skroz neka druga kategorija, ali u zgradama u kojima će boraviti ljudi, umjetnost mora biti iza funkcionalnosti. 
Sve drugo je svetogrđe i dizanje spomenika samom sebi na račun korisnika prostora.

I prodaja nečeg pod bubreg. Da drugačija korespodencija s arhitekturom. Je malo morgen.    Nek on u svojoj kući tako komunicira s krivim podovima i niskim stropom. 

točno. stowaser, nisam znao.

ovo je nefunkcionalno po standardima, ali genijalno:



kosa rampa koja vodi neprekinuto od vrha do dna, zapravo odličan način za razgledanje umjetnina, ne?

Kog boli kita što je koso?

Nisko je, da jer bi inače rampa bila prestrma (ili bi trebalo kupit tri bloka kuća na petoj aveniji)

svejedno, najljepša art galerija

inače kad već govoriš o hundertwasseru - ni kod njega podovi nisu ravni, i to ne da su rampa nego ih ima posvuda, to je isto vrlo nefunkcionalno po kanonima stambene arhitekture

kad smo kod niskih stropova i strop Wrightovog Fallingwatera je definitivno prenizak po standardima

naravno ne i za izgled prostorije

ali kog boli za to je li strop 20 cm niži od standarda kad ti kuća izgleda ovako?

by marcellus Yesterday at 18:43

ali kog boli za to je li strop 20 cm niži od standarda kad ti kuća izgleda ovako?
==============================================================================
I sta je tu lijepo pizda vam materina kockasta...voda ..dimnjak i priroda.Problem je u tome sto su neke umisljene budale doslovno iskopirale americku takozvanu arhikteturu..pa sve sto od tamo dolazi je kul i moderno.Majku im jebem idiotsku da se mene pita ja bi cijelu obalu proglasio spomenikom kulture nulte kategorije gdje bi se gradilo samo na tradicionalan nacin.A ova skola je saka u glavu harmoniji okolisa i tradicionalnoe gradnje..UZAS...seljakluk za oci ..Znaci stigla je i u Istru "mederna""...Nisam se tome nadao...ali kao i svaka bolest "hrvatska kultura" se siri nevidjenom brzinom..