Hrvatski BDP ponovno porastao više od 2 posto?

upravo_sa_jebachine wrote:
Štednja nije izgubljen novac, štednja se vraća u ekonomiju u obliku kredita

vas su na tom faksu učili ekonomiju 19 stoljeća

to što pričate ti, marcelus i ostali se nigdje ne događa tako, mogao si pročitati one dokumente što ih je objavila centralna banka engleske

banke ne plasiraju štednju u obliku kredita, banke jednostavno naprave knjigovodstveni zapis, na jednom računu ti upišu -100 kuna, na drugom računu ti uplate 100 kuna, kad vratiš kredit na računu je 0 kuna, jer -100 + 100 = 0.

stoga prvo nastaje kredit, pa tek onda štednja, da bi netko imao na štednji 100 kuna, prvo netko drugi mora imati kredit od 100 kuna

štednja ne stvara kredite, nego je obratno, kreditom se stvara štednja, a jedino što štednja radi jest da smanjuje potrošnju

budući da građani ne žele trošiti, nego panično štede, onda država mora nadomjestiti pad potrošnje

upravo_sa_jebachine wrote:
država nije ubacila u ekonomiju 20ak milijardi kuna(ako misliš na deficit, ili nešto drugo) zato da bi pomogla ekonomiji

da država je u 2015 u ekonomiju upumpala 20 milijardi kuna, no ti to ne možeš priznati zbog ideoloških razloga, jer je tebi država zlo, pa ćeš sad izokretati da je to loše samo kako ne bi ispalo da država spašava posrnulu ekonomiju

upravo_sa_jebachine wrote:
dapače kinezi svoj visoke stope rasta zahvaljuju visokim razinama štednje, iako o ovome se može raspravljati

pa eto baš ti je Kina primjer gdje država financira kroz kredite privatni sektor, njihov dug je oko 330% BDPa, ne znam kako uspjevate tvrditi da je razvoj Kine posljedica štednje građana kad je doslovno sve izgrađeno na kredit, to valjda trebaš biti namjerno slijep, jer ti ideološko sljepilo ne dopušta da vidiš stvarnost oko sebe

evo sad kako je i kod njih recesija, samo 5% privatnih dugova da im propadne, tj. bude nenaplativo, to im pojede cijeli suficit koji imaju s amerikom od 3.000 milijardi dolara, toliko imaju duga, jer su samo u par desetljeća preselili pola milijarde stanovnika u gradove te izgradili gradova, zgrada i cesta za sljedećih 100 godina, sve na dug, ništa od štednje

ne znam čemu širiti mitove o kineskoj štednji i kakve koristi od takvih laži

Sav rast BDPa je došao zbog državne potrošnje, a ne zbog izvoza, ili ekspanzije privatnog sektora.

Da džava nije trošila, imali bi pad BDPa od 3% i velik rast nezaposlenosti.

No eto nekima je valjda bolje da sve propadne, samo da država ne bi slučajno ništa trošila.

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:
Štednja nije izgubljen novac, štednja se vraća u ekonomiju u obliku kredita

vas su na tom faksu učili ekonomiju 19 stoljeća

istina je, učimo keynezijansku ekonomiju najviše , ovo ostalo se dotakne, a to prođeš samo da dobiješ pozitivnu ocjenu

deda na aparatima wrote:to što pričate ti, marcelus i ostali se nigdje ne događa tako, mogao si pročitati one dokumente što ih je objavila centralna banka engleske

banke ne plasiraju štednju u obliku kredita, banke jednostavno naprave knjigovodstveni zapis, na jednom računu ti upišu -100 kuna, na drugom računu ti uplate 100 kuna, kad vratiš kredit na računu je 0 kuna, jer -100 + 100 = 0.

stoga prvo nastaje kredit, pa tek onda štednja, da bi netko imao na štednji 100 kuna, prvo netko drugi mora imati kredit od 100 kuna

štednja ne stvara kredite, nego je obratno, kreditom se stvara štednja, a jedino što štednja radi jest da smanjuje potrošnju

budući da građani ne žele trošiti, nego panično štede, onda država mora nadomjestiti pad potrošnje

pogleda sam video, govori se u videu da više nema klasičnih ograničenja stvaranja novca tipa stope obvezne rezerve ili liquidity ratio, nego banke mogu stvarati gotovo neograničene količine novca zbog napretka tehnologije, i postojanja elektronskog novca, i naravno sve to mora biti knjigovodstveno pokriveno, od jedne banke do druge, do treće, pa na kraju preko centralne banke,

deda na aparatima wrote:

da država je u 2015 u ekonomiju upumpala 20 milijardi kuna, no ti to ne možeš priznati zbog ideoloških razloga, jer je tebi država zlo, pa ćeš sad izokretati da je to loše samo kako ne bi ispalo da država spašava posrnulu ekonomiju

pa da država je zla, u našem primjeru. država upumpala u ekonomiju 20milijardi kuna? preko HNBa? znam da je HNB olabavio monetarnu politiku da se poveća kreditiranje ako na to misliš, iako neznam o kojem se iznosu radi.
Što se tiče države i njezinog deficita, da to je u primjeru RH zlo. I stiglitz(ili krugman) su izjavili da nikada nebi bili premijeri male ekonomije tipa Hrvatske, jer ako RH poveća državnu potrošnju na račun uhljebljivanja i krađe što se kod nas dešava, taj novac ionako završi na kupovini uvozne robe. većina primjer javnih radova države, tipa sanaderovo građenje dvorana za rukomet, pa čak i autoceste su se pokazale kao teški promašaj. 

da država je zlo

Evo, po statistici svijetske banke Hrvati svakih 5 godina iz ekonomije izvuku 20% BDPa. Da taj novac nije na štednji nego da se vrti u ekonomiji imali bi punu zaposlenost.

http://data.worldbank.org/indicator/NY.GNS.ICTR.ZS

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:
dapače kinezi svoj visoke stope rasta zahvaljuju visokim razinama štednje, iako o ovome se može raspravljati

pa eto baš ti je Kina primjer gdje država financira kroz kredite privatni sektor, njihov dug je oko 330% BDPa, ne znam kako uspjevate tvrditi da je razvoj Kine posljedica štednje građana kad je doslovno sve izgrađeno na kredit, to valjda trebaš biti namjerno slijep, jer ti ideološko sljepilo ne dopušta da vidiš stvarnost oko sebe

evo sad kako je i kod njih recesija, samo 5% privatnih dugova da im propadne, tj. bude nenaplativo, to im pojede cijeli suficit koji imaju s amerikom od 3.000 milijardi dolara, toliko imaju duga, jer su samo u par desetljeća preselili pola milijarde stanovnika u gradove te izgradili gradova, zgrada i cesta za sljedećih 100 godina, sve na dug, ništa od štednje

ne znam čemu širiti mitove o kineskoj štednji i kakve koristi od takvih laži

Dobro meni mozak blokira jer ja Kinesku štednju gledam po onome što nas uče - Štednja=Investicije.  I čitao sam par radova po internetu , da je upravo Kineska štednja digla kinesku ekonomiju, jer ekipa štedi, a onda to povećava količinu kapitala u kineskim bankama, a što povećava razinu investicija. Kina da bi još više ubrzala rast, potiče još bržu kreditnu expanziju, što za posljedicu ima povećanje loše količine kredita i pumpanje potencijalnog mjehura i potencijalnu krizu. 

Ti tvrdiš da nije tako. 

Ok što onda predlažeš na razini RH?

Još veću monetarnu ekpanziju? odakle će država stvoriti novac? meni iz glave ide logika da će se u državi stvoriti inflacija monetarnom expanzijom, i to gadna inflacija, jer nekako sumnjam da će Njemci prodavati realna dobra(auta, strojeve) za tako stvoreni novac..

upravo_sa_jebachine wrote:
pa da država je zla, u našem primjeru. država upumpala u ekonomiju 20milijardi kuna? preko HNBa? znam da je HNB olabavio monetarnu politiku da se poveća kreditiranje ako na to misliš, iako neznam o kojem se iznosu radi.

da država je zlo

Preko državnog proračuna, tj. preko državne potrošnje, ako su to financirali izdavanjem trezorskih zapisa onda je to platio HNB, ne znam na koju su opciju išli, vidim samo da država ima deficit.

Da nije državne potrošnje imali bi pad BDPa od 3%, e sad ako je to dobro da pada BDP i zaposlenost, a deficit i rast BDPa je loš, onda je moja logika kriva.

deda na aparatima wrote:Evo, po statistici svijetske banke Hrvati svakih 5 godina iz ekonomije izvuku 20% BDPa. Da taj novac nije na štednji nego da se vrti u ekonomiji imali bi punu zaposlenost.

http://data.worldbank.org/indicator/NY.GNS.ICTR.ZS

na istom indikatoru, Kina ti je čak 50%(odnosno 2.5više nego Hrvati kinezi štede), Njemačka 26-27%(dakle njemci za 1/4 više nego Hrvati štede) , jedino su britanci i ameri oko 18%(dakle u pravilu ovi nekih 10-12% manje štede nego Hrvati)

Švicarska čak 34-35%
Poljska na razini Britanije, USA
Estonia 27-28%

dakle ukratko taj indikator ti je ne pokazue baš puno toga. Njemci(full zaposlenost), Kinezi(full zaposlenost, najviše stope rasta, najveća svjetska ekonomija), Estonci(zemlja uzor) štede više od nas

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:
pa da država je zla, u našem primjeru. država upumpala u ekonomiju 20milijardi kuna? preko HNBa? znam da je HNB olabavio monetarnu politiku da se poveća kreditiranje ako na to misliš, iako neznam o kojem se iznosu radi.

da država je zlo

Preko državnog proračuna, tj. preko državne potrošnje, ako su to financirali izdavanjem trezorskih zapisa onda je to platio HNB, ne znam na koju su opciju išli, vidim samo da država ima deficit.

Da nije državne potrošnje imali bi pad BDPa od 3%, e sad ako je to dobro da pada BDP i zaposlenost, a deficit i rast BDPa je loš, onda je moja logika kriva.

recimo simpatični studenti ekonomije su napravili rad, simpatični rad, gdje do 2020 dovode RH proračun u suficit, svake godine smanjivanje potrošnje države za 4milijarde kuna, i uračunali su pad BDPa zbog pada državne potoršnje, i nigdje nebi bilo u minusu.. radili su nekoliko modela, nekoliko scenarija , uz pomoć profesora i mentora koji su im pomogli u modeliranju, svake godine rezanje za 4milijarde kuna, do 2020 naš proračun je u ravnoteži, a rast nebi bio bitno usporen prvih 2-3godine, a kasnije ubrzan.. 

ja sam za takav pristup. 

definitivno. 


jesi vidio to?

dakle RH država treba svake godine smanjiti deficit proračuna za 1,25% BDPa, i za 4-5godina, imamo proračun u ravnoteži.
Bez nekih oštrih ekonomskih šokova koji bi pojeli RH ekonomiju uz hrpu pozitivnih efekata. ja sam defintivno za takav pristup. 

http://www.index.hr/vijesti/clanak/posramili-politicku-scenu-studenti-predstavili-plan-proracunskih-usteda-kakav-cekamo-vec-godinama/870515.aspx

Vrhunski su momci napravili, veoma jednostavno, a veoma precizno, i funkcionalno, i realno, to je ono što nam treba.

upravo_sa_jebachine wrote:
Ok što onda predlažeš na razini RH?

Još veću monetarnu ekpanziju? odakle će država stvoriti novac?

Ništa na razini RH, mi smo dio EU, ECB se mora ponašati kao američki FED, garantirati dug država saveznica, te ovisno o potrebama ekonomije voditi sukladnu monetarnu politiku.

upravo_sa_jebachine wrote:

deda na aparatima wrote:Evo, po statistici svijetske banke Hrvati svakih 5 godina iz ekonomije izvuku 20% BDPa. Da taj novac nije na štednji nego da se vrti u ekonomiji imali bi punu zaposlenost.

http://data.worldbank.org/indicator/NY.GNS.ICTR.ZS

na istom indikatoru, Kina ti je čak 50%(odnosno 2.5više nego Hrvati kinezi štede), Njemačka 26-27%(dakle njemci za 1/4 više nego Hrvati štede) , jedino su britanci i ameri oko 18%(dakle u pravilu ovi nekih 10-12% manje štede nego Hrvati)

Švicarska čak 34-35%
Poljska na razini Britanije, USA
Estonia 27-28%

dakle ukratko taj indikator ti je ne pokazue baš puno toga. Njemci(full zaposlenost), Kinezi(full zaposlenost, najviše stope rasta, najveća svjetska ekonomija), Estonci(zemlja uzor) štede više od nas

https://en.wikipedia.org/wiki/National_savings

In economics, a country's national savings is the sum of private and public savings. It is generally equal to a nation's income minus consumption and government purchases.


In this simple economic model with a closed economy there are three uses for GDP, (the goods and services it produces in a year). If Y is national income (GDP), then the three uses of C consumption, I investment, and G government purchases can be expressed as:

• 
  
  

National savings can be thought of as the amount of remaining money that is not consumed, or spent by government. In a simple model of a closed economy, anything that is not spent is assumed to be invested:

• 
  
  

National savings should be split into private savings and public savings. A new term, T is taxes paid by consumers that goes directly to the government as shown here:

• 
  
  

(Y - T) is disposable income. (Y - T) less consumption (C) is private savings. The term (T - G) is government revenue through taxes, minus government expenditures, which is public savings, also known as the Budget surplus.

• 
  
  

Savings(štednja)=Investicije(r kamatna stopa).


A ti negiraš to ;/ 

upiši studij ekonomije i svađaj se sa profesorima, imaj sve 5ice , zaposli se na faksu i piši radove iz ekonomije 

upravo_sa_jebachine wrote:

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:
pa da država je zla, u našem primjeru. država upumpala u ekonomiju 20milijardi kuna? preko HNBa? znam da je HNB olabavio monetarnu politiku da se poveća kreditiranje ako na to misliš, iako neznam o kojem se iznosu radi.

da država je zlo

Preko državnog proračuna, tj. preko državne potrošnje, ako su to financirali izdavanjem trezorskih zapisa onda je to platio HNB, ne znam na koju su opciju išli, vidim samo da država ima deficit.

Da nije državne potrošnje imali bi pad BDPa od 3%, e sad ako je to dobro da pada BDP i zaposlenost, a deficit i rast BDPa je loš, onda je moja logika kriva.

recimo simpatični studenti ekonomije su napravili rad, simpatični rad, gdje do 2020 dovode RH proračun u suficit, svake godine smanjivanje potrošnje države za 4milijarde kuna, i uračunali su pad BDPa zbog pada državne potoršnje, i nigdje nebi bilo u minusu.. radili su nekoliko modela, nekoliko scenarija , uz pomoć profesora i mentora koji su im pomogli u modeliranju, svake godine rezanje za 4milijarde kuna, do 2020 naš proračun je u ravnoteži, a rast nebi bio bitno usporen prvih 2-3godine, a kasnije ubrzan.. 

ja sam za takav pristup. 

definitivno. 


jesi vidio to?

I za koliko se smanjio BDP? Koliko je ljudi otpušteno i u privatno i u javno sektoru jer se ekonomija smanjila pa nema više mjesta za njih, koliko se ljudi iselilo? Koliki su bankrotirali zbog tog smanjenja ekonomije jer nisu mogli više vraćati kredite? Koliko je banaka propalo?

Lako napraviti najosnovniji model u kojem uzimaš dvije stavke u obzir, pa onda namjestiti ishod, samo eto realna ekonomija ne ovisi o dvije stavke.

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:
pa da država je zla, u našem primjeru. država upumpala u ekonomiju 20milijardi kuna? preko HNBa? znam da je HNB olabavio monetarnu politiku da se poveća kreditiranje ako na to misliš, iako neznam o kojem se iznosu radi.

da država je zlo

Preko državnog proračuna, tj. preko državne potrošnje, ako su to financirali izdavanjem trezorskih zapisa onda je to platio HNB, ne znam na koju su opciju išli, vidim samo da država ima deficit.

Da nije državne potrošnje imali bi pad BDPa od 3%, e sad ako je to dobro da pada BDP i zaposlenost, a deficit i rast BDPa je loš, onda je moja logika kriva.

recimo simpatični studenti ekonomije su napravili rad, simpatični rad, gdje do 2020 dovode RH proračun u suficit, svake godine smanjivanje potrošnje države za 4milijarde kuna, i uračunali su pad BDPa zbog pada državne potoršnje, i nigdje nebi bilo u minusu.. radili su nekoliko modela, nekoliko scenarija , uz pomoć profesora i mentora koji su im pomogli u modeliranju, svake godine rezanje za 4milijarde kuna, do 2020 naš proračun je u ravnoteži, a rast nebi bio bitno usporen prvih 2-3godine, a kasnije ubrzan.. 

ja sam za takav pristup. 

definitivno. 


jesi vidio to?

I za koliko se smanjio BDP? Koliko je ljudi otpušteno jer se ekonomija smanjila pa nema više, koliko se ljudi iselilo?
Koliki su bankrotirali zbog tog smanjenja ekonomije jer nisu mogli više vraćati kredite? Koliko je banaka propalo?

Lako napraviti najosnovniji model u kojem uzimaš dvije stavke u obzir, pa onda namjestiti ishod, samo eto realna ekonomija ne ovisi o dvije stavke.

imaš linkan njihov rad, 

radi se o tome da njihov rad govori da nema opuštanja niti smanivanja penzija. svake godine se uštedi 1.25% BDPa deficita, na rezanju troškova ministarstava, i zamrzavanju rasta plaća. I u svom modelu su uračunali negativne efekete na ekonomiju. Nisu ništa radikalno radili.

Isto njihov rezovi bi uključivali rezanje poreza recimo, ne brutalno, ali pomalo i to bi poništilo efekat pada BDPa zbog smanjivanja državne potrošnje(najviše zbog zamrzavanja rasta plaća javnog sektora)

imaš link pa ono, skroz simpatičan rad

upravo_sa_jebachine wrote:
Savings(štednja)=Investicije(r kamatna stopa).


A ti negiraš to ;/ 

To ti je u ekonomskom modelu gdje je količina novca konstantna.

Koja država ima takav model?

Nekoć su države imale takav model kad su imale zlatne rezerve, pa je količina novca bila direktno vezana za količinu zlata.

Da ja to negiram jer nigdje na svijetu više nema takvog ekonomskog modela, pa ni u Švicarskoj.

E sad ako netko hoće tvrditi da to vrijedi i za ekspanzivni model sa fiat valutom, onda neka računa, pa dobije svakojake gluposti koje nemaju veze sa stvarnošću.


I to je u biti cijeli problem sa tom libertarijanskom ideologijom i Austrijskom ekonomskom školom, koriste ekonomski model koji se odnosi na nekadašnji sustav sa zlatnim rezervama da bi opisali današnju ekonomiju.

Rezultat je hrpa besmislica koje nemaju veze s mozgom.

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:
Savings(štednja)=Investicije(r kamatna stopa).


A ti negiraš to ;/ 

To ti je u ekonomskom modelu gdje je količina novca konstantna.

Koja država ima takav model?

Nekoć su države imale takav model kad su imale zlatne rezerve, pa je količina novca bila direktno vezana za količinu zlata.

Da ja to negiram jer nigdje na svijetu više nema takvog ekonomskog modela, pa ni u Švicarskoj.

E sad ako netko hoće tvrditi da to vrijedi i za ekspanzivni model sa fiat valutom, onda neka računa, pa dobije svakojake gluposti koje nemaju veze sa stvarnošću.


I to je u biti cijeli problem sa tom libertarijanskom ideologijom i Austrijskom ekonomskom školom, koriste ekonomski model koji se odnosi na nekadašnji sustav sa zlatnim rezervama da bi opisali današnju ekonomiju.

Rezultat je hrpa besmislica koje nemaju veze s mozgom.

ovo je keynezijanski model ili možda keynezijanska sinteza, 90% našeg gradiva se temelji na tome, mi na faksu nismo niti spominjali tu austrijsku ekonomsku školu, ubiti jesmo, ali koliko znam, ovi nemaju neke modele niti matematiku kao keynes.

upravo_sa_jebachine wrote:
radi se o tome da njihov rad govori da nema opuštanja niti smanivanja penzija. svake godine se uštedi 1.25% BDPa deficita, na rezanju troškova ministarstava, i zamrzavanju rasta plaća. I u svom modelu su uračunali negativne efekete na ekonomiju. Nisu ništa radikalno radili.

Isto njihov rezovi bi uključivali rezanje poreza recimo, ne brutalno, ali pomalo i to bi poništilo efekat pada BDPa zbog smanjivanja državne potrošnje(najviše zbog zamrzavanja rasta plaća javnog sektora)

ako se država ne zadužuje, i ako se privatni sektor ne zadužuje, te građani stavljaju novac na štednju u mirovinski i na privatne račune te vraćaju kredite, od kud će doći novac za vraćanje kredita i povećanje štednje?

ja vidim samo jednu stavku od kud je moguće da dođe

upravo_sa_jebachine wrote:
ovo je keynezijanski model ili možda keynezijanska sinteza, 90% našeg gradiva se temelji na tome

pa jesu li države imale u doba Keyensa zlatne rezerve?

što je bilo nakon 70ih?

taj sustav više ne postoji

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:
radi se o tome da njihov rad govori da nema opuštanja niti smanivanja penzija. svake godine se uštedi 1.25% BDPa deficita, na rezanju troškova ministarstava, i zamrzavanju rasta plaća. I u svom modelu su uračunali negativne efekete na ekonomiju. Nisu ništa radikalno radili.

Isto njihov rezovi bi uključivali rezanje poreza recimo, ne brutalno, ali pomalo i to bi poništilo efekat pada BDPa zbog smanjivanja državne potrošnje(najviše zbog zamrzavanja rasta plaća javnog sektora)

ako se država ne zadužuje, i ako se privatni sektor ne zadužuje, te građani stavljaju novac na štednju u mirovinski i na privatne račune, od kud će doći novac za vraćanje kredita i povećanje štednje?

ja vidim samo jednu stavku od kud je moguće da dođe

pa od privatnih banka, koje mogu kreirati novac ne samo preko depozita nego drugih pizdarija, pogledao sam ona tvoja 4-5 videa koje si stavio ..

valjda.. 

uglavnom meni je spržen mozak, povlačim se sa ove teme, iden pisati negdje o siriji , putinu, ili ustašama i partizanima, gdje se nemoran naprezati.. ili idem izać vidit ću