Hrvatski BDP ponovno porastao više od 2 posto?

Zahvaljujući jačanju potrošnje, izvoza i investicija, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo i u četvrtom lanjskom tromjesečju poraslo više od 2 posto, ali sporije nego u prethodnom kvartalu.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju 2015., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 1,8 do 2,6 posto.
Bilo bi to već peto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo skočilo 2,8 posto na godišnjoj razini, najviše od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine.
 
Porezne promjene potaknule rast plaća i potrošnje
 
Makroekonomisti navode u anketi Hine da se rast gospodarstva, među ostalim, zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
Na to ukazuje uspon prometa u trgovini na malo već 17 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. Pritom je u četvrtom tromjesečju maloprodaja porasla za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je njezin najbrži rast od trećeg kvartala 2007.
"Rast indeksa raspoloženja i pouzdanja potrošača potvrđen je podacima o nastavku rasta trgovine na malo i u posljednjem tromjesečju, što upućuje na to da bi osobna potrošnja mogla i četvrto tromjesečje zaredom pozitivno doprinijeti oporavku", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Pritom ističe kako se rast potrošnje, među ostalim, zahvaljuje poreznim promjenama početkom 2015., koje su potaknule rast plaća.
Prema podacima DZS-a, u prvih 11 mjeseci prošle godine prosječna neto mjesečna plaća u pravnim osobama iznosila je 5.705 kuna, što je realno 3,9 posto više u odnosu na isto razdoblje 2014. godine.
"Osim rasterećenja osobnog dohotka ostvarenog poreznim izmjenama i izostanka inflatornih pritisaka, rast maloprodaje zasigurno je i posljedica produljenja turističke sezone, zaustavljanja negativnih trenova na tržištu rada te poraslih očekivanja", navodi se u anketi Hine.
 
Izvoz raste brže od uvoza
 
Pozitivno na gospodarstvo utječe i rast izvoza. Prema podacima DZS-a, Hrvatska je u cijeloj 2015. izvezla roba u vrijednosti od 87,6 milijardi kuna, što je 10,7 posto više nego u 2014. godini.
To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao 7 posto, dosegnuvši oko 140 milijardi kuna.
"Očekujemo pozitivan doprinos neto izvoza na BDP, ali vjerojatno ne tako snažan kao što je bio u trećem kvartalu", navodi se u anketi Hine.
 
http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/biznis/clanak/id/302937/hrvatski-bdp-ponovno-porastao-vise-od-2-posto

lijepo
steta sto ce vecinu rasta pojesti kolektivni ugovor drzava/sindikati

Stvarno ta Milanovićeva vlada ništa nije radila...

red wolf wrote:Stvarno ta Milanovićeva vlada ništa nije radila...

jebala te Milanovićeva vlada, i jebala unaprijed Eru oreškovićeva vlada, koji će isto na 2% rasta lijepiti da je to zasluga HDZa. Ne rast od 2% nije zasluga niti HDZa niti SDPa(da nema ove dvije partije na vlasti imali bi 5-6% rasta), nego je to splet dobri okolnosti(rast eu  i rasta turizma radi bliskog istoka i grčke te pad cijene nafte je samo RH ekonomiji uštedio 1% BDPa) te nakon toga sposobnost hrvatskih poduzetnika, radnika, managera, inžinjera i ostalih da naprave proizvod i uslugu koja je potrebna tržištu.

Milanovićeva vlada je samo radila kontra poduzeništva, jedina njihova zasluga u ovome je snižavanje malo poreza na dohodak što je malo potaknulo rast potrošnje što je potaknulo rast BDPa. To je jedina stavka, a na tu jednu pozitivnu dođe 100 injak negativnih.

eto,Sad ce se Yoda na svom poslu obogatiti...

bogomdani wrote:eto,Sad ce se Yoda na svom poslu obogatiti...

inače pošto si manager u tvornici auta, ima li rast BDPa efekta na izvoz vaših automobila u RH, vjerojatno imaš te podatke , da li je u RH narasla količina narudžbi automobila?

upravo_sa_jebachine wrote:

red wolf wrote:Stvarno ta Milanovićeva vlada ništa nije radila...

jebala te Milanovićeva vlada, i jebala unaprijed Eru oreškovićeva vlada, koji će isto na 2% rasta lijepiti da je to zasluga HDZa. Ne rast od 2% nije zasluga niti HDZa niti SDPa(da nema ove dvije partije na vlasti imali bi 5-6% rasta), nego je to splet dobri okolnosti(rast eu  i rasta turizma radi bliskog istoka i grčke te pad cijene nafte je samo RH ekonomiji uštedio 1% BDPa) te nakon toga sposobnost hrvatskih poduzetnika, radnika, managera, inžinjera i ostalih da naprave proizvod i uslugu koja je potrebna tržištu.

Milanovićeva vlada je samo radila kontra poduzeništva, jedina njihova zasluga u ovome je snižavanje malo poreza na dohodak što je malo potaknulo rast potrošnje što je potaknulo rast BDPa. To je jedina stavka, a na tu jednu pozitivnu dođe 100 injak negativnih.

vecina upisa ok
rast se uglavnom desio sam po sebi odnosno stanju globalnog trzista
nije istina da bivsa vlada nije nista napravila
sredila je neke dubioze koje se vuku godinama ( recimo brodogradnja )
zatim i zemljisne knjige ( tu jos ima posla )
fiskalizacija...i jos ponesto bitno kao kotacic mehanizma

istina sve to sporo/malo

debotoijusto wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:

red wolf wrote:Stvarno ta Milanovićeva vlada ništa nije radila...

jebala te Milanovićeva vlada, i jebala unaprijed Eru oreškovićeva vlada, koji će isto na 2% rasta lijepiti da je to zasluga HDZa. Ne rast od 2% nije zasluga niti HDZa niti SDPa(da nema ove dvije partije na vlasti imali bi 5-6% rasta), nego je to splet dobri okolnosti(rast eu  i rasta turizma radi bliskog istoka i grčke te pad cijene nafte je samo RH ekonomiji uštedio 1% BDPa) te nakon toga sposobnost hrvatskih poduzetnika, radnika, managera, inžinjera i ostalih da naprave proizvod i uslugu koja je potrebna tržištu.

Milanovićeva vlada je samo radila kontra poduzeništva, jedina njihova zasluga u ovome je snižavanje malo poreza na dohodak što je malo potaknulo rast potrošnje što je potaknulo rast BDPa. To je jedina stavka, a na tu jednu pozitivnu dođe 100 injak negativnih.

vecina upisa ok
rast se uglavnom desio sam po sebi odnosno stanju globalnog trzista
nije istina da bivsa vlada nije nista napravila
sredila je neke dubioze koje se vuku godinama ( recimo brodogradnja )
zatim i zemljisne knjige ( tu jos ima posla )
fiskalizacija...i jos ponesto bitno kao kotacic mehanizma

istina sve to sporo/malo

Ok napravili su tipa par pozitivnih stvari, a onda zaseru sa ovakvim propisima; Grčić je osobno ukinio par desetaka parafiskalnih nameta, aj sredili su brodogradnju, fiskalizacija nužno nemora biti dobra stvar.. a na to se nasere pun kurac negativnih stavki, prije svega rast zaduženja države, uhljebljivanje itd..

http://www.index.hr/vijesti/clanak/birokracija-i-uhljebi-ubijaju-it-sektor-zbog-lupanja-pecata-tvrtke-mjesecno-gube-6-milijuna-kuna/876107.aspx


Isto će biti i sa HDZom, neće kurca raditi, krasti, uhljebljivati(već sada znam da je u ST županiji uhhljebljeno 20ak ljudi koji kurca netrebaju, a par ljudi koji su bili na ugovoru na određeno i radili nešto, ali nisu imali partijsku iskaznicu, dobilo otkaz), ali zbog toga što je sve južno od Hrvatske razjebano u ratovima, nama će turizam brutalno rasti, i na temelju turizma ćemo imati rast BDPa, a onda će doći Ero otvarati teme da je to zasluga Karamarka i Oreškovića koji već najavljuju nove poreze da hrane svoje lopove i uhljebe. 

Ne, to je zasluga radnika koji će lomiti leđa, managera , i poduzetnika i ostalih.

Pa ako je deficit države bio 5% BDPa, zar je čundno što je BDP rastao?

To je bilo i za očekivati. Da se išlo na rezanje potrošnje i štednju onda bi imali oštar pad BDPa i porast nezaposlenosti.

upravo_sa_jebachine wrote:

red wolf wrote:Stvarno ta Milanovićeva vlada ništa nije radila...

jebala te Milanovićeva vlada, i jebala unaprijed Eru oreškovićeva vlada, koji će isto na 2% rasta lijepiti da je to zasluga HDZa. Ne rast od 2% nije zasluga niti HDZa niti SDPa(da nema ove dvije partije na vlasti imali bi 5-6% rasta), nego je to splet dobri okolnosti(rast eu  i rasta turizma radi bliskog istoka i grčke te pad cijene nafte je samo RH ekonomiji uštedio 1% BDPa) te nakon toga sposobnost hrvatskih poduzetnika, radnika, managera, inžinjera i ostalih da naprave proizvod i uslugu koja je potrebna tržištu.

Milanovićeva vlada je samo radila kontra poduzeništva, jedina njihova zasluga u ovome je snižavanje malo poreza na dohodak što je malo potaknulo rast potrošnje što je potaknulo rast BDPa. To je jedina stavka, a na tu jednu pozitivnu dođe 100 injak negativnih.

Sve stoji, a ono što je najgore je da zbog silnih lupača pečata, razon raznih nevladinih udruga od ove "naftne krize" i sranja po bliskom istoku mi nećemo dugoročno imati nikakvog efekta jer će paraziti sve pojesti. Umjesto da se ove krize koriste za bildanje ekonomije paraziti će lovu pojesti i onda sve ispočetka.

deda na aparatima wrote:Pa ako je deficit države bio 5% BDPa, zar je čundno što je BDP rastao?

To je bilo i za očekivati. Da se išlo na rezanje potrošnje i štednju onda bi imali oštar pad BDPa i porast nezaposlenosti.

-5%(dodaj da će se to vraćati sa kamatama pa možeš staviti - 6%) sa jedne strane a -2% sa druge strane..

upravo_sa_jebachine wrote:

deda na aparatima wrote:Pa ako je deficit države bio 5% BDPa, zar je čundno što je BDP rastao?

To je bilo i za očekivati. Da se išlo na rezanje potrošnje i štednju onda bi imali oštar pad BDPa i porast nezaposlenosti.

-5%(dodaj da će se to vraćati sa kamatama pa možeš staviti - 6%) sa jedne strane a -2% sa druge strane..

šta minus 5%? pa ako je deficit to znači da su ti novci ušli u ekonomiju, kako minus?

da ali ti novci u ekonomiji od strane države,5%(recimo da je to 15ak milijardi kuna - od 300milijardi kn bdpa tu je negdje) su stvorili 2%(oko 6milijardi) rasta. nedovoljno i neisplativo.

upravo_sa_jebachine wrote:da ali ti novci u ekonomiji od strane države,5%(recimo da je to 15ak milijardi kuna - od 300milijardi kn bdpa tu je negdje) su stvorili 2%(oko 6milijardi) rasta. nedovoljno i neisplativo.

tocno

upravo_sa_jebachine wrote:da ali ti novci u ekonomiji od strane države,5%(recimo da je to 15ak milijardi kuna - od 300milijardi kn bdpa tu je negdje) su stvorili 2%(oko 6milijardi) rasta. nedovoljno i neisplativo.

pa država je u ekonomiju ubacila 20ak milijardi kuna, od toga su građan stavili na štednju 14 milijardi, 6 je otišlo na rast BDPa

kako misliš stvorili 2%? pa nije tih 2% nastalo od niotkud, bilanca računa mora biti poravnana, ne može 2% magično se odjednom stvoriti, novac je od nekud morao doći, došao je iz banaka u obliku kredita

kako misliš nedovoljno i neisplativo? pa da građani manje štede, rast bi bio kudikamo veći, imali bi čak i laganu inflaciju

država je kriva što građani panično štede?

Zbilja treba bit na aparatim zbog ovih 2 %.Mozda me i infart strefi ako se bude jos dizao.

Je li to skupa s posuđenim novcem ili bez?

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:da ali ti novci u ekonomiji od strane države,5%(recimo da je to 15ak milijardi kuna - od 300milijardi kn bdpa tu je negdje) su stvorili 2%(oko 6milijardi) rasta. nedovoljno i neisplativo.

pa država je u ekonomiju ubacila 20ak milijardi kuna, od toga su građan stavili na štednju 14 milijardi, 6 je otišlo na rast BDPa

kako misliš stvorili 2%? pa nije tih 2% nastalo od niotkud, bilanca računa mora biti poravnana, ne može 2% magično se odjednom stvoriti, novac je od nekud morao doći, došao je iz banaka u obliku kredita

kako misliš nedovoljno i neisplativo? pa da građani manje štede, rast bi bio kudikamo veći, imali bi čak i laganu inflaciju

država je kriva što građani panično štede?

zasigurno najveci krivac
nesto sitno mentalitet

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:da ali ti novci u ekonomiji od strane države,5%(recimo da je to 15ak milijardi kuna - od 300milijardi kn bdpa tu je negdje) su stvorili 2%(oko 6milijardi) rasta. nedovoljno i neisplativo.

pa država je u ekonomiju ubacila 20ak milijardi kuna, od toga su građan stavili na štednju 14 milijardi, 6 je otišlo na rast BDPa

kako misliš stvorili 2%? pa nije tih 2% nastalo od niotkud, bilanca računa mora biti poravnana, ne može 2% magično se odjednom stvoriti, novac je od nekud morao doći, došao je iz banaka u obliku kredita

kako misliš nedovoljno i neisplativo? pa da građani manje štede, rast bi bio kudikamo veći, imali bi čak i laganu inflaciju

država je kriva što građani panično štede?

država nije ubacila u ekonomiju 20ak milijardi kuna(ako misliš na deficit, ili nešto drugo) zato da bi pomogla ekonomiji, nego da bi nahranila svoje uhljebe i lopove. 
Štednja nije izgubljen novac, štednja se vraća u ekonomiju u obliku kredita

a što se tiče toga da građani panično štede ili neštede(iako to nemora biti nužno loše, dapače kinezi svoj visoke stope rasta zahvaljuju visokim razinama štednje, iako o ovome se može raspravljati) ali očito da je da državno poticanje rasta kroz uhljebljivanje i krađu i lopovluk nedaje rezultata bilo da je kriva štednja bilo da je problem u tome što građani sa uhljebljenom lovom ionako kupuju uvoznu robu, stoga država bi mogla..promjeniti taktiku?

manje krasti i uhljebljivati, i recimo sniziti poreze(vidi se kako je snižavanje poreza na dohodak imalo pozitivan efekat na rast potrošnje, zašto ne nastaviti istom taktikom? ) zašto ne snziti i onda porez na dobit, pa da imamo više investicija, porez na dohodak da imamo više zapošljavanja i potrošnje , itd? 

i malo de-reguliranja ekonomije

upravo_sa_jebachine wrote:
Štednja nije izgubljen novac, štednja se vraća u ekonomiju u obliku kredita

vas su na tom faksu učili ekonomiju 19 stoljeća

to što pričate ti, marcelus i ostali se nigdje ne događa tako, mogao si pročitati one dokumente što ih je objavila centralna banka engleske

banke ne plasiraju štednju u obliku kredita, banke jednostavno naprave knjigovodstveni zapis, na jednom računu ti upišu -100 kuna, na drugom računu ti uplate 100 kuna, kad vratiš kredit na računu je 0 kuna, jer -100 + 100 = 0.

stoga prvo nastaje kredit, pa tek onda štednja, da bi netko imao na štednji 100 kuna, prvo netko drugi mora imati kredit od 100 kuna

štednja ne stvara kredite, nego je obratno, kreditom se stvara štednja, a jedino što štednja radi jest da smanjuje potrošnju

budući da građani ne žele trošiti, nego panično štede, onda država mora nadomjestiti pad potrošnje

upravo_sa_jebachine wrote:
država nije ubacila u ekonomiju 20ak milijardi kuna(ako misliš na deficit, ili nešto drugo) zato da bi pomogla ekonomiji

da država je u 2015 u ekonomiju upumpala 20 milijardi kuna, no ti to ne možeš priznati zbog ideoloških razloga, jer je tebi država zlo, pa ćeš sad izokretati da je to loše samo kako ne bi ispalo da država spašava posrnulu ekonomiju