Rusi dronovima uništili ukrajinska skladišta žitarica na Dunavu

A u pizdu materinu sad i ovo.

Ovo željezo i to uglavnom ide za tržište Zapadne Europe i SAD dakle preko Poljske i dodatno će opteretiti te željezničke pruge.

Generalno svodi se na to da je jeftinije kad je žito u pitanju gledat Jadranske luke jer nema toliko kasnije brodom do Egipta nego je priko puta odma a ovamo prema Poljskoj uz to šta stiže vojna oprema tim pravcem i šta je tu gust željeznički promet i sad taj metal ubaci i to je sve zakrčeno.

A nema druge nego razvoj željezničkog pravca Zakarpatje Rijeka itd i dole povećanje kapaciteta za utovar na brodove u lukama ( silosi i oprema za ukrcaj i iskrcaj žitarica ).

Pa tko će ovo sve prevest kopnom iz Ukrajine a posebno to žito ovim pravcima na Zapad kad se još i ovaj metal uključi u taj promet na željeznicama.

Pa to ne bi Gospa prevezla.

RayMabus wrote:

Deblokada morskih luka za proizvode MMC-a osigurat će rast deviznih prihoda i stabilizaciju tečaja

Izvoz željezne rude i proizvoda od metala bio je i ostao značajan izvor punjenja državnog proračuna i deviznih prihoda zemlje. Međutim, brojne poteškoće u logistici i tržišni čimbenici doveli su do njegovog pada. To je postao jedan od razloga za oštru devalvaciju grivna u posljednjih nekoliko tjedana. Obnavljanje izvoza MMC proizvoda važan je čimbenik u osiguravanju makroekonomske stabilnosti.

Prošla postignuća

Prema rezultatima 2021. godine, ukrajinske rudarske i metalurške tvrtke osigurale su oko 22 milijarde dolara ili trećinu izvoza robe iz Ukrajine.
Danas su takvi potrošači metalnih proizvoda kao što su Turska (prosječni mjesečni izvoz smanjen za više od 14 puta), Kina, Velika Britanija, SAD i zemlje MENA gotovo nedostupni Ukrajini.
Ista je situacija i sa sirovinama željezne rude: glavni potrošač ukrajinske željezne rude prošle godine bila je Kina s udjelom od 43% u izvozu. Danas ovog potrošača nema jer je izvoz iz Ukrajine moguć samo željeznicom. Isto vrijedi i za druge azijske zemlje, Tursku i MENA, koje su činile do 10%.

Logistika rude

Tradicionalni načini izvoza rude i metalnih proizvoda su preko morskih luka. Prema procjenama GMK centra više od 60% izvoza ostvareno je morskim putem. Dvije su luke bile ključne u tom smislu - Izmail i Pivdenny. Iz "Izmaila" je roba išla Dunavom do europskih potrošača, a iz "Pivdenhoya" - u Kinu i druge kupce.

Ratno vrijeme

Sada, tijekom rata, nedostupnost luka oštro je ograničila obujam izvoza vojne opreme i metalnih proizvoda. Iako je Ukrajina uspjela povećati opskrbu EU-a željeznicom, djelomično zamjenjujući tamo ruske proizvode, na zapadnim graničnim prijelazima katastrofalno nedostaje raspoloživih kapaciteta. Stoga, zbog blokade luka, Ukrajina gubi više od 60% potencijalnog izvoza proizvoda MMC-a i, sukladno tome, ne dobiva do 20% deviznih prihoda, što negativno utječe na tečaj.

"Smanjenje proizvodnje u industriji, kao i izvoza, vrlo je štetan za ukrajinsko gospodarstvo, s obzirom na činjenicu da je MMC tradicionalna osnova za izvoz i devizne prihode u zemlju - općenito, s 30% ovdje. U prijeratnom razdoblju industrija je bila vodeća u ulaganjima - svaki četvrti dolar potrošen na modernizaciju u Ukrajini bio je u tom smjeru", kaže predsjednik USPP-a Anatolij Kinakh .

Bilo je, naravno, pokušaja isporuke u Kinu preko morskih luka susjednih zemalja - Poljske ( Swinoujscie ) i Rumunjske ( Constanța ). Ali to je bilo preskupo ("čepovi" vagona na granici i izravne zabrane izvoza preko pojedinih graničnih prijelaza), pa je opskrba ostala probna.
Provedba "žitnog" sporazuma u budućnosti ima potencijal rasteretiti stanje na granici. Prvi brodovi sa žitom iz Odese već su otišli. Ali povećanje željezničkih tarifa od 70% čini opskrbu Europom željeznicom nepraktičnom. To je povećalo troškove prijevoza do 4 puta.

“Ako ne interveniramo u situaciju, onda ćemo, prije svega, izgubiti europsko tržište, gdje smo već uspješno zamijenili Rusiju. Sada tamo dolaze izvozne tvrtke iz Brazila, Australije i Južne Afrike. Drugo, gubitak radnih mjesta i zarade od izvoza u sadašnjoj ratnoj situaciji nevjerojatno će dodatno opteretiti proračun koji već ima manjak od 5 milijardi dolara svaki mjesec.Vlada treba razgovarati s predstavnicima industrije i stručnjacima kako povećati obujam rudarenja željezne rude i taljenja čelika i njihov izvoz", - prema Ukrajinskom savezu industrijalaca i poduzetnika (USPP).

Stoga je vrlo važno da Vlada, zajedno s predstavnicima MMC-a, razradi mehanizme nadoknade gubitaka koje taj sektor uzrokuje. To je smanjenje poreznog opterećenja, posebice stopa rente za rudarstvo, tarifa za teretni prijevoz, osiguranje odsutnosti "ručnog" uplitanja u rad sustava automatskog povrata PDV-a za izvoznike, rješavanje problema izvozne logistike - svrhovit rad s sudjelovanje međunarodnih struktura za deblokadu morskih luka za izvoz MMC-a.

“Tako će ovi koraci osigurati još jedan snažan izvor priljeva valute u zemlju, što će doprinijeti stabilizaciji tečaja nacionalne valute. Smatramo da je 36,6-37 UAH za dolar objektivni tečaj u ovim uvjetima, ostalo je odgovor tržišta na poteškoće s izvozom i takve inovacije od strane vlade kao što je mogućnost dodatnog poreza od 10% na uvoz", dodao je Anatolij Kinakh.

Nije lak izlaz

Deblokada luka za izvoz metalurških tereta doista bi bila najbolje rješenje za stabilizaciju tečaja. Na primjer, jedan brod željezne rudače daje više od 14 milijuna dolara prihoda od izvoza – nešto više od broda žitarica, a brod metala osigurava 16,5 milijuna dolara prihoda od izvoza. To bi moglo povećati devizne prihode zemlje za stotine milijuna dolara mjesečno.

“Naše trenutno usko grlo na zapadnoj granici ne može se nositi s protokom izvoznih tereta, vagoni stoje barem 2-3 tjedna. Stoga vjerujem da će svako proširenje sporazuma o transportu iz luka, pa tako i za metalurške terete, a ranije se 70% izvoznih tereta izvozilo na ovaj način, biti blagodat", naglašava ekonomist Danylo Monin .

Vidimo da je pitanje stabilizacije situacije na deviznom tržištu izuzetno akutno. Danas je u izradi dokument o uvođenju 10% uvozne carine na sav uvoz. To bi, smatraju u Vladi, trebalo smanjiti potražnju za devizama za uvoz. Ali postoje i drugi načini za poticanje izvoza.

"U pozadini nižih cijena metala i ruda, izvozni promet metalnih tvrtki će se donekle smanjiti, ali čak i ova razina uz rast izvoza pomoći će u podršci tečaja nacionalne valute", kaže Volodymyr Panchenko, doktor ekonomskih znanosti Sciences, partner KSP Strategies

Opet, ključno je dobiti pristup tržištima izvan Europe. Primjerice, cijevima bi se mogla opskrbljivati ​​najveća tržišta - SAD i Bliski istok. Ukrajinska diplomacija je uspjela kada je u SAD-u ukinuta carina od 25% na uvoz čelika iz Ukrajine. Ali to zapravo nitko ne može iskoristiti - izvozni pravci su zatvoreni.
To je ujedno i rast gospodarstva ne samo zbog povećanja proizvodnje, već i zbog normalizacije lučkog poslovanja. To nije lak put, ali igra je vrijedna svijeća. Prednosti su očite.

7. mjesto u svijetu u vađenju željeza: 39 milijuna tona i 2,4% globalne proizvodnje (nakon Australije, Kine, Brazila, Indije, Rusije i RSA)

8. mjesto u svijetu po ekstrakciji mangana: 651 tisuća tona i 3,6% globalne proizvodnje (poslije RSA, Australije, Kine, Gabona, Brazila, Gane i Indije)

6. mjesto u svijetu po ekstrakciji titana: 431 tisuća tona i 6,3% globalne proizvodnje (nakon Kine, Južnoafričke Republike, Australije, Kanade i Mozambika)

6. mjesto u svijetu po ekstrakciji kaolina: 2,4 milijuna tona i 5,9% globalne proizvodnje (nakon Kine, SAD-a, Njemačke, Indije i Češke)

13. mjesto u svijetu po vađenju ugljena u termoelektranama: 18,9 milijuna tona i 0,4% globalne proizvodnje (poslije Kine, Indije, SAD-a, Indonezije, Australije, Južnoafričke Republike, Rusije, Kolumbije, Kazahstana, Poljske, Vijetnama i Kanade)

12. mjesto u svijetu u vađenju koksnog ugljena: 5,2 milijuna tona i 0,5% globalne proizvodnje (nakon Kine, Australije, Rusije, SAD-a, Indije, Kanade, Mongolije, Kazahstana, Poljske, Mozambika i Kolumbije)

https://ukraineinvest.gov.ua/en/industries/mining/

A stvarno su glupi ovi Ukrajinci i ovaj Zapad šta ih podržava.

Ko oni Indijanci pa oće li past kiša neće li past kiša tako i oni s ovim Putinom a ratuju protiv njega i žele ga izbaciti iz Ukrajine i Krima.

I normalno šta bi drugo bilo nego da im napravi potpunu blokadu.

Sad će ekonomski skroz potonit jer nisu napravili plan B tj kako da ovo sve izvoze kopnom u slučaju pomorske blokade.

Pa koji debili pa ne možeš virovat.