Denkverbot

Hrvatska je takva kakva jest ali je jedina ovozemna domovina koju imamo. Istina, nwo je učinio sve da razmontira pojam domovine. Čini mi se da je u Hrvatskoj postigao najveći uspjeh. Hoću ti reći da sad stojiš na poziciji transhumanizma, misliš da će umjetna inteligencija bolje odraditi čovjekov posao. U nekim područjima hoće, ali pogrešno je  zastupati stav da je bolje komunicirati s aplikacijom nego s učiteljem. A aplikaciju je opet programirao čovjek. Ima li stoga i aplikacija ideologiju svog programera?

metilda wrote:Hrvatska je takva kakva jest ali je jedina ovozemna domovina koju imamo. Istina, nwo je učinio sve da razmontira pojam domovine. Čini mi se da je u Hrvatskoj postigao najveći uspjeh. Hoću ti reći da sad stojiš na poziciji transhumanizma, misliš da će umjetna inteligencija bolje odraditi čovjekov posao. U nekim područjima hoće, ali pogrešno je  zastupati stav da je bolje komunicirati s aplikacijom nego s učiteljem. A aplikaciju je opet programirao čovjek. Ima li stoga i aplikacija ideologiju svog programera?

ja sa aparatom napravim sebi lip kruv,,, a ovi što radu to isto sa 5 ljudi su ukurcu i rade neprestano ,,,a samo mene traže ,, nisan puno ni skuplji

a ja radin četvrtinu godine po 8sati

sin more isto ,,, i moj i tvoj ,,,aj okojuimje to kad su zatrovani fatamorganom mutananta koji lipo pišu ,,,filosofija je to

bolesna ti je logika ,,, a pored tog ja koristin druge jezike ,,pa mišan

pa razmišljan da abenu kupin aparat

učitelja na utičnicu

Je, imaš pravo. I moja vešmašina opere robu bolje od mene.

metilda wrote:Je, imaš pravo. I moja vešmašina opere robu bolje od mene.

ima tu razlike

učitelj ostaje isti najmanje pola vika ,,,a vešmašina svake godine novotarije umeću


ovo ozbilja ,,,,nije ovo šprdnja

aben wrote:

metilda wrote:Evo aben dva put sam te pročitala i slabo razumjela, možda si i ciničan kako kaže škutor ali ni to nisam razumjela. Dakako, da su u ZG sve gimnazije privatne sigurno bi bilo natjecanje tko će pružiti bolje radne uvjete i bolju plaću. Ovako ta jedna može biti kapitalistički bahata za one koji nisu nigdje drugdje uspjeli naći posao. Pitanje je bi li i ti, a sumnjam da bi usprkos tvojim uvjerenjima, otišao iz državne škole sa plaće od 8500 kn na plaću od 6000 kn i 10 sati rada. Naravno da ne bi. Spominjanje Luke Modrića nisam razumjela, ali dva su momenta koja valja spomenuti. Radi se o talentima. Jedan ima talenat poučavanja, drugi talenat za nogomet. Svaki radi na usavršavanju svog zvanja. Drugi moment u tome je vrednovanje tog zvanja. Profesori koji poučavaju i odgajaju mlade na kojima svijet ostaje tretiraju se i plaćaju kao vučna stoka a nogometaši kojih talenat služi samo za zabavu plaćeni su astronomskim ciframa. Klubovi su privatni. Ja vidim potpuno poremećen sustav vrijednosti. Toliko od mene uz jutarnju kavu.

Nis ciničan.

Jedna privatna ni kapitalistički bahata, nego samo realna, bar u dijelu ploće i posla ( zla ravnateljica je druga priča, ali i na nju bi djelovale iste tržišne sile) Državne su nerealne.

Jo nika ne bi prešo u privatnu, dokle god postoju državne. Ne zun jes li dovoljno naglosi činjenicu da su ote uhljebske pozicije dobro ploćene, a ne moroš roditi. Tako da ni samo 8 iljod za 4 ure, nego osan iljod za 4 ure tipkanja na mobitelu. 




Luka modrić je samo primjer poželjnog i sposobnog, a modro lukić nepoželjnog i nesposobnog.


Ča se tiče poremećenog sustava vrijednosti, nemo ga. Puno ljudi želi pogljedati uru vrimena utakmice, i spremni su dati 20 centi za to.
Koliko ljudi želi želi imati dobroga profesora? Koliko ljudi dobar profesor more predavati? 

Imo tu dosta nuancesa, ali profesor more proširiti auditorij, i tako se naplotiti, ali unda naravski patu druge stvori. Ono ča bi nagrodilo klasične učioničke profesore je zapravo noćna mora socijalistov- ako postoji učionički prof koga puno ljudi želi, a more ih biti samo trideset u učionici, unda to znoči da će samo bogati moći sudjelovati jer će profesorova cijena biti velika.


Nabrzinu pišin, pa ću još jednon na nekon primjeru pokazati distorzije ke državno mišanje u ljudske posle proizvodi, i kako bi to izgljedalo da izbocimo državu iz obrazovanja, ali malo posli, možda preko drugog sata.

Evo, provati ću sustavnije odgovoriti.



Državno obrazovanje je obavezno za polaznike, u osnovnoj direktno obavezno, a u srednjoj i na faksu indirektno, jer ne smiš roditi ako nemoš certifikat srednje i visoke skule. S druge strone, financirono je obavezno, tako da ga ploćaju svi, i ki imaju dicu i ki ne, i ploćaju ga u iznosu ki ne kontroliraju. S ke god strone pogljedoš, školovanje je nasilje. Kako je nasilje zlo, to zlo metastaziro na sve mogu nočine, od stvaranja kasti profesorov s lipin ploćami a nišće rada i odgovornosti, do učenja nepotrebnih stvori, pa i štetnih stvori. Zlo more proizvesti samo zlo, a sve moguće permutacije bi bilo nemoguće nabrojati i predviditi.
Granted, u svin otin zlu se dogodi i pokoja dobra stvor. Naprimjer upoznoš dobroga prijatelja u skuli. Naučiš neku vještinu ili stekneš sposobnost. Ono ča triba imati na umu je da su sve ote stvori moguće i bez nasilja. Ako u koncentracijskon logoru sretneš nekoga dobroga čovika, i naučiš se služiti lopaton, ne znoči da je koncentracijski logor proizve neko dobro. To je više usprkos, a ne zbog.

Mi moromo težiti umanjenju nasilja u društvu. Manje nasilja ne znoči nužno bolje ishode. Metrika ishoda je nešto ča tribo pažljivo koristiti. Čiji je trg nojčišći na svitu? To je jedun nočin kako izmiriti performanse društvenog uređenja. Jo mislin da je to trg u pjong jangu. I svima nan je jasno da je to proizvod zla. Isto tako i sadašnji sustav, ako i proizvede nešto dobro, to ni dobro jer je izašlo iz zla.

Kako bi sve izgljedalo da se država povuče iz ote priče? Teško je sa sigurnošču predviditi, isto kako je teško opisati raj.
Ono ča znomo je da bi ljudi odjednom imali više šoldov u žepima, i da bi se stvorili drukčiji društveni signali sposobnosti. Jo pretpostavljan da bi se vjerojatno osnivale ustanove za obrazovanje, ali vjerojatno ne bi bile masovne. Neke bi bile opremljene, neke jeftine, neke bi poučavale da je zemlja rovna ploča, neke  bi temeljile rad na rote learningu, neke bi nudile domaćinstvo, neke sve. Neke bi vjerojatno dopuštile razine, neke bi fiksirale predmete, neke bi ocjenjivale, neke ne bi strukturirale nastavu. Imali bi paletu ustanova za obrazovanje, od kojih bi neke bile uspješne, a druge ne. Uspješnost bi određivali oni ki ploćaju. U trenutku ka ti neka ustanova dopizdi, preminiš je. Ča misliš, bi li se trudili oko učenikov u takovon sustavu?

Uglovnom, mogo bi do sutra pisati o potencijalnim benefitima, ali teško da bi mogo pogoditi odgovoriti na ono čega se ti bojip da bi se dogodilo. Pa ako imoš pitanje, pucoj

Možebit si u pravu. Perem robu vešmašinom već 50 godina, uvijek dva ista programa i ne vidim razliku. Profesori redovno imaju stručno usavršavanje. Naravno, uhljebima ono ne treba, oni su se rodili savršeni.

metilda wrote: Profesori redovno imaju stručno usavršavanje.

daj neseri

škutor wrote:

metilda wrote: Profesori redovno imaju stručno usavršavanje.

daj neseri

Radila sam u školi blento.

Aben, 99% se slažem s tobom a onih 1% nije vrijedno spomena. Ali upravo sam dobila izvrsnu vijest da se mužu rak povukao pa sam najsretnija osoba na forumu.

aj nek barem neko dobro ima

aben wrote:

aben wrote:

metilda wrote:Evo aben dva put sam te pročitala i slabo razumjela, možda si i ciničan kako kaže škutor ali ni to nisam razumjela. Dakako, da su u ZG sve gimnazije privatne sigurno bi bilo natjecanje tko će pružiti bolje radne uvjete i bolju plaću. Ovako ta jedna može biti kapitalistički bahata za one koji nisu nigdje drugdje uspjeli naći posao. Pitanje je bi li i ti, a sumnjam da bi usprkos tvojim uvjerenjima, otišao iz državne škole sa plaće od 8500 kn na plaću od 6000 kn i 10 sati rada. Naravno da ne bi. Spominjanje Luke Modrića nisam razumjela, ali dva su momenta koja valja spomenuti. Radi se o talentima. Jedan ima talenat poučavanja, drugi talenat za nogomet. Svaki radi na usavršavanju svog zvanja. Drugi moment u tome je vrednovanje tog zvanja. Profesori koji poučavaju i odgajaju mlade na kojima svijet ostaje tretiraju se i plaćaju kao vučna stoka a nogometaši kojih talenat služi samo za zabavu plaćeni su astronomskim ciframa. Klubovi su privatni. Ja vidim potpuno poremećen sustav vrijednosti. Toliko od mene uz jutarnju kavu.

Nis ciničan.

Jedna privatna ni kapitalistički bahata, nego samo realna, bar u dijelu ploće i posla ( zla ravnateljica je druga priča, ali i na nju bi djelovale iste tržišne sile) Državne su nerealne.

Jo nika ne bi prešo u privatnu, dokle god postoju državne. Ne zun jes li dovoljno naglosi činjenicu da su ote uhljebske pozicije dobro ploćene, a ne moroš roditi. Tako da ni samo 8 iljod za 4 ure, nego osan iljod za 4 ure tipkanja na mobitelu. 




Luka modrić je samo primjer poželjnog i sposobnog, a modro lukić nepoželjnog i nesposobnog.


Ča se tiče poremećenog sustava vrijednosti, nemo ga. Puno ljudi želi pogljedati uru vrimena utakmice, i spremni su dati 20 centi za to.
Koliko ljudi želi želi imati dobroga profesora? Koliko ljudi dobar profesor more predavati? 

Imo tu dosta nuancesa, ali profesor more proširiti auditorij, i tako se naplotiti, ali unda naravski patu druge stvori. Ono ča bi nagrodilo klasične učioničke profesore je zapravo noćna mora socijalistov- ako postoji učionički prof koga puno ljudi želi, a more ih biti samo trideset u učionici, unda to znoči da će samo bogati moći sudjelovati jer će profesorova cijena biti velika.


Nabrzinu pišin, pa ću još jednon na nekon primjeru pokazati distorzije ke državno mišanje u ljudske posle proizvodi, i kako bi to izgljedalo da izbocimo državu iz obrazovanja, ali malo posli, možda preko drugog sata.

Evo, provati ću sustavnije odgovoriti.



Državno obrazovanje je obavezno za polaznike, u osnovnoj direktno obavezno, a u srednjoj i na faksu indirektno, jer ne smiš roditi ako nemoš certifikat srednje i visoke skule. S druge strone, financirono je obavezno, tako da ga ploćaju svi, i ki imaju dicu i ki ne, i ploćaju ga u iznosu ki ne kontroliraju. S ke god strone pogljedoš, školovanje je nasilje. Kako je nasilje zlo, to zlo metastaziro na sve mogu nočine, od stvaranja kasti profesorov s lipin ploćami a nišće rada i odgovornosti, do učenja nepotrebnih stvori, pa i štetnih stvori. Zlo more proizvesti samo zlo, a sve moguće permutacije bi bilo nemoguće nabrojati i predviditi.
Granted, u svin otin zlu se dogodi i pokoja dobra stvor. Naprimjer upoznoš dobroga prijatelja u skuli. Naučiš neku vještinu ili stekneš sposobnost. Ono ča triba imati na umu je da su sve ote stvori moguće i bez nasilja. Ako u koncentracijskon logoru sretneš nekoga dobroga čovika, i naučiš se služiti lopaton, ne znoči da je koncentracijski logor proizve neko dobro. To je više usprkos, a ne zbog.

Mi moromo težiti umanjenju nasilja u društvu. Manje nasilja ne znoči nužno bolje ishode. Metrika ishoda je nešto ča tribo pažljivo koristiti. Čiji je trg nojčišći na svitu? To je jedun nočin kako izmiriti performanse društvenog uređenja. Jo mislin da je to trg u pjong jangu. I svima nan je jasno da je to proizvod zla. Isto tako i sadašnji sustav, ako i proizvede nešto dobro, to ni dobro jer je izašlo iz zla.

Kako bi sve izgljedalo da se država povuče iz ote priče? Teško je sa sigurnošču predviditi, isto kako je teško opisati raj.
Ono ča znomo je da bi ljudi odjednom imali više šoldov u žepima, i da bi se stvorili drukčiji društveni signali sposobnosti. Jo pretpostavljan da bi se vjerojatno osnivale ustanove za obrazovanje, ali vjerojatno ne bi bile masovne. Neke bi bile opremljene, neke jeftine, neke bi poučavale da je zemlja rovna ploča, neke  bi temeljile rad na rote learningu, neke bi nudile domaćinstvo, neke sve. Neke bi vjerojatno dopuštile razine, neke bi fiksirale predmete, neke bi ocjenjivale, neke ne bi strukturirale nastavu. Imali bi paletu ustanova za obrazovanje, od kojih bi neke bile uspješne, a druge ne. Uspješnost bi određivali oni ki ploćaju. U trenutku ka ti neka ustanova dopizdi, preminiš je. Ča misliš, bi li se trudili oko učenikov u takovon sustavu?

Uglovnom, mogo bi do sutra pisati o potencijalnim benefitima, ali teško da bi mogo pogoditi odgovoriti na ono čega se ti bojip da bi se dogodilo. Pa ako imoš pitanje, pucoj

al si ga ti neki samoljub

uzeja aben svoj lonac pa kopa šta valja a šta izvadit iz lonca

pa ako je već sve kuvano u jednom loncu ,,,nemere se ništa drugo nego govna pojest il sve bacit

uvijet je sve na nulu začevrtat

nakon reseta netriba pameti ni propisa,,,radi , budi bolji ,, ocijene od korisnika ,,, i to je to

školstvo i obrazovanje je najminorniji jer je posljedični problem

to će samo po sebi resetom postat normalno

aben wrote:ali malo posli, možda preko drugog sata.

kek

metilda wrote:Aben, 99% se slažem s tobom a onih 1% nije vrijedno spomena. Ali upravo sam dobila izvrsnu vijest da se mužu rak povukao pa sam najsretnija osoba na forumu.

Škutor, kic - hvala dečki! 

metilda wrote:Škutor, kic - hvala dečki! 

e sad ,,

neka ti čovik jede paleoishranu
puno vode ,čajeva pije,,,al nikad pola sata prije i poslje jela da ne pije

redovito jebe

kretanje

tad nema straha od oboljenja

Proba

E da. Ali nisu svježi zrak i puno seksa garancija protiv raka. Ta beštija dođe iz tko zna kojih razloga. Mislim prvenstveno zbog stresa.

metilda wrote:E da. Ali nisu svježi zrak i puno seksa garancija protiv raka. Ta beštija dođe iz tko zna kojih razloga. Mislim prvenstveno zbog stresa.

paleoishrana

i joü ako neko ima snagu za autofagiju ,,,al pod nadzorom

škutor wrote:i joü ako neko ima snagu za autofagiju ,,,al pod nadzorom

Kakov nadzor? Komesor?

škutor wrote:i joü ako neko ima snagu za autofagiju ,,,al pod nadzorom

Ja prakticiram fasting, muž posti jednom tjedno, ali svejedno to nije garancija, rak je beštija