Podaci su neumoljivi: u Jugoslaviji se puno bolje živjelo nego danas

bogomdani wrote:60tih i 70tih se izgradila hrpetina kuca u Jugi,jerbo je tada jos postojalo nes sto se zvalo "stalni radni odnos" kakogod to danas zvucalo..uglavnom,svatko je mogao dobiti jeftini krediti dici si krov iznad glave,svi su smjeli uzgajati doma ,kokosi,tuke,cvinje,a tko je htio vise,mogao je rentati kod nekog selaki i prostor dauzgaja kravice za sir mlijeko,meso...nitko nije bio gladan,a ljudi su od jedne platje zbrinjavali po 4-6 clanova obitelji i jos digli kuce..

danni1 wrote:

bogomdani wrote:60tih i 70tih se izgradila hrpetina kuca u Jugi,jerbo je tada jos postojalo nes sto se zvalo "stalni radni odnos" kakogod to danas zvucalo..uglavnom,svatko je mogao dobiti jeftini krediti dici si krov iznad glave,svi su smjeli uzgajati doma ,kokosi,tuke,cvinje,a tko je htio vise,mogao je rentati kod nekog selaki i prostor dauzgaja kravice za sir mlijeko,meso...nitko nije bio gladan,a ljudi su od jedne platje zbrinjavali po 4-6 clanova obitelji i jos digli kuce..

To stoji, i zato su moji kuću prizemnicu gradili 25g. Pomalo uz radničku plaću i troje djece. Susjed koji je radio u švabiji je svoju napravio u godinu dana,cca 3 veću, pa onda drugu. Promijenio 4-5 auta dok moj stari nije ni gume za to vrijeme promijenio na starom autu.
Uvijek kažem da nije važno toliko kolika je plača nego da je sigurna. I s malim novcima na koje možeš računati puno se može napraviti.

bogomdani wrote:

danni1 wrote:

bogomdani wrote:60tih i 70tih se izgradila hrpetina kuca u Jugi,jerbo je tada jos postojalo nes sto se zvalo "stalni radni odnos" kakogod to danas zvucalo..uglavnom,svatko je mogao dobiti jeftini krediti dici si krov iznad glave,svi su smjeli uzgajati doma ,kokosi,tuke,cvinje,a tko je htio vise,mogao je rentati kod nekog selaki i prostor dauzgaja kravice za sir mlijeko,meso...nitko nije bio gladan,a ljudi su od jedne platje zbrinjavali po 4-6 clanova obitelji i jos digli kuce..

To stoji, i zato su moji kuću prizemnicu gradili 25g. Pomalo uz radničku plaću i troje djece. Susjed koji je radio u švabiji je svoju napravio u godinu dana,cca 3 veću, pa onda drugu. Promijenio 4-5 auta dok moj stari nije ni gume za to vrijeme promijenio na starom autu.
Uvijek kažem da nije važno toliko kolika je plača nego da je sigurna. I s malim novcima na koje možeš računati puno se može napraviti.

e upravo tako..eto,moji su gradili kutju od 1966-68.katnicu,stari je u to vrijem bio drifter,ali jako vrijedan..stara domacica,sestra i ja..

Evo i usvabiji danas,bolje je recimo da imas ..karikiram...3000-4000 Ojra redovno na duge staze,nego 8000-10000 recimo od autorskih prava..dobit ces i veci kredit i manju kamatu,na ovu prvu sumu...bitna je mogucnost naplate kredita..

isto tako,ako muz i zena,ili partneri ulaze zajedno u kredit,lakse ce dobiti,iako u prosjeku imali manju lovu,nego samac koji ima duplo vise nego njih dvoje...opet,ide od slucaja do slucaja..ali se cijeni kontinuitet isplate..

danni1 wrote:

bogomdani wrote:

danni1 wrote:

bogomdani wrote:60tih i 70tih se izgradila hrpetina kuca u Jugi,jerbo je tada jos postojalo nes sto se zvalo "stalni radni odnos" kakogod to danas zvucalo..uglavnom,svatko je mogao dobiti jeftini krediti dici si krov iznad glave,svi su smjeli uzgajati doma ,kokosi,tuke,cvinje,a tko je htio vise,mogao je rentati kod nekog selaki i prostor dauzgaja kravice za sir mlijeko,meso...nitko nije bio gladan,a ljudi su od jedne platje zbrinjavali po 4-6 clanova obitelji i jos digli kuce..

To stoji, i zato su moji kuću prizemnicu gradili 25g. Pomalo uz radničku plaću i troje djece. Susjed koji je radio u švabiji je svoju napravio u godinu dana,cca 3 veću, pa onda drugu. Promijenio 4-5 auta dok moj stari nije ni gume za to vrijeme promijenio na starom autu.
Uvijek kažem da nije važno toliko kolika je plača nego da je sigurna. I s malim novcima na koje možeš računati puno se može napraviti.

e upravo tako..eto,moji su gradili kutju od 1966-68.katnicu,stari je u to vrijem bio drifter,ali jako vrijedan..stara domacica,sestra i ja..

Evo i usvabiji danas,bolje je recimo da imas ..karikiram...3000-4000 Ojra redovno na duge staze,nego 8000-10000 recimo od autorskih prava..dobit ces i veci kredit i manju kamatu,na ovu prvu sumu...bitna je mogucnost naplate kredita..

isto tako,ako muz i zena,ili partneri ulaze zajedno u kredit,lakse ce dobiti,iako u prosjeku imali manju lovu,nego samac koji ima duplo vise nego njih dvoje...opet,ide od slucaja do slucaja..ali se cijeni kontinuitet isplate..

Apsolutno. Sa sigurnim prihodima ti možeš dugoročno planirati bez nekog stresa. Kad čovjek ne mora razmišljati hoće li sutra imati poso lakše i sretnije živi i s manje para.

danni1 wrote:

bogomdani wrote:

danni1 wrote:

bogomdani wrote:60tih i 70tih se izgradila hrpetina kuca u Jugi,jerbo je tada jos postojalo nes sto se zvalo "stalni radni odnos" kakogod to danas zvucalo..uglavnom,svatko je mogao dobiti jeftini krediti dici si krov iznad glave,svi su smjeli uzgajati doma ,kokosi,tuke,cvinje,a tko je htio vise,mogao je rentati kod nekog selaki i prostor dauzgaja kravice za sir mlijeko,meso...nitko nije bio gladan,a ljudi su od jedne platje zbrinjavali po 4-6 clanova obitelji i jos digli kuce..

To stoji, i zato su moji kuću prizemnicu gradili 25g. Pomalo uz radničku plaću i troje djece. Susjed koji je radio u švabiji je svoju napravio u godinu dana,cca 3 veću, pa onda drugu. Promijenio 4-5 auta dok moj stari nije ni gume za to vrijeme promijenio na starom autu.
Uvijek kažem da nije važno toliko kolika je plača nego da je sigurna. I s malim novcima na koje možeš računati puno se može napraviti.

e upravo tako..eto,moji su gradili kutju od 1966-68.katnicu,stari je u to vrijem bio drifter,ali jako vrijedan..stara domacica,sestra i ja..

Evo i usvabiji danas,bolje je recimo da imas ..karikiram...3000-4000 Ojra redovno na duge staze,nego 8000-10000 recimo od autorskih prava..dobit ces i veci kredit i manju kamatu,na ovu prvu sumu...bitna je mogucnost naplate kredita..

isto tako,ako muz i zena,ili partneri ulaze zajedno u kredit,lakse ce dobiti,iako u prosjeku imali manju lovu,nego samac koji ima duplo vise nego njih dvoje...opet,ide od slucaja do slucaja..ali se cijeni kontinuitet isplate..

Apsolutno. Sa sigurnim prihodima ti možeš dugoročno planirati bez nekog stresa. Kad čovjek ne mora razmišljati hoće li sutra imati poso lakše i sretnije živi i s manje para.

Noor wrote:

danni1 wrote:

bogomdani wrote:

danni1 wrote:

bogomdani wrote:60tih i 70tih se izgradila hrpetina kuca u Jugi,jerbo je tada jos postojalo nes sto se zvalo "stalni radni odnos" kakogod to danas zvucalo..uglavnom,svatko je mogao dobiti jeftini krediti dici si krov iznad glave,svi su smjeli uzgajati doma ,kokosi,tuke,cvinje,a tko je htio vise,mogao je rentati kod nekog selaki i prostor dauzgaja kravice za sir mlijeko,meso...nitko nije bio gladan,a ljudi su od jedne platje zbrinjavali po 4-6 clanova obitelji i jos digli kuce..

To stoji, i zato su moji kuću prizemnicu gradili 25g. Pomalo uz radničku plaću i troje djece. Susjed koji je radio u švabiji je svoju napravio u godinu dana,cca 3 veću, pa onda drugu. Promijenio 4-5 auta dok moj stari nije ni gume za to vrijeme promijenio na starom autu.
Uvijek kažem da nije važno toliko kolika je plača nego da je sigurna. I s malim novcima na koje možeš računati puno se može napraviti.

e upravo tako..eto,moji su gradili kutju od 1966-68.katnicu,stari je u to vrijem bio drifter,ali jako vrijedan..stara domacica,sestra i ja..

Evo i usvabiji danas,bolje je recimo da imas ..karikiram...3000-4000 Ojra redovno na duge staze,nego 8000-10000 recimo od autorskih prava..dobit ces i veci kredit i manju kamatu,na ovu prvu sumu...bitna je mogucnost naplate kredita..

isto tako,ako muz i zena,ili partneri ulaze zajedno u kredit,lakse ce dobiti,iako u prosjeku imali manju lovu,nego samac koji ima duplo vise nego njih dvoje...opet,ide od slucaja do slucaja..ali se cijeni kontinuitet isplate..

Apsolutno. Sa sigurnim prihodima ti možeš dugoročno planirati bez nekog stresa. Kad čovjek ne mora razmišljati hoće li sutra imati poso lakše i sretnije živi i s manje para.

dani, pa nisu li plaće za vrijeme yuge bile sigurnije nego danas?
ja se za svoju bojim iz mjeseca u mjesec....a moji starci to nisu imali razloga ni pomišljati..

danni1 wrote:

Noor wrote:

danni1 wrote:

bogomdani wrote:

danni1 wrote:
To stoji, i zato su moji kuću prizemnicu gradili 25g. Pomalo uz radničku plaću i troje djece. Susjed koji je radio u švabiji je svoju napravio u godinu dana,cca 3 veću, pa onda drugu. Promijenio 4-5 auta dok moj stari nije ni gume za to vrijeme promijenio na starom autu.
Uvijek kažem da nije važno toliko kolika je plača nego da je sigurna. I s malim novcima na koje možeš računati puno se može napraviti.

e upravo tako..eto,moji su gradili kutju od 1966-68.katnicu,stari je u to vrijem bio drifter,ali jako vrijedan..stara domacica,sestra i ja..

Evo i usvabiji danas,bolje je recimo da imas ..karikiram...3000-4000 Ojra redovno na duge staze,nego 8000-10000 recimo od autorskih prava..dobit ces i veci kredit i manju kamatu,na ovu prvu sumu...bitna je mogucnost naplate kredita..

isto tako,ako muz i zena,ili partneri ulaze zajedno u kredit,lakse ce dobiti,iako u prosjeku imali manju lovu,nego samac koji ima duplo vise nego njih dvoje...opet,ide od slucaja do slucaja..ali se cijeni kontinuitet isplate..

Apsolutno. Sa sigurnim prihodima ti možeš dugoročno planirati bez nekog stresa. Kad čovjek ne mora razmišljati hoće li sutra imati poso lakše i sretnije živi i s manje para.

dani, pa nisu li plaće za vrijeme yuge bile sigurnije nego danas?
ja se za svoju bojim iz mjeseca u mjesec....a moji starci to nisu imali razloga ni pomišljati..

Pa to i kažem. Nisu bile velike ali su bile sigurne i mogao si s njima nešto dugoročno planirati.Danas je planiranje 3mj. unaprijed kockanje.

asilovski wrote:http://www.vecernji.hr/premium/podaci-su-neumoljivi-u-1990-se-u-hrvatskoj-zivjelo-bolje-nego-danas-1071651

Noor wrote:


Ti si se baš najeo hrane iz yuge da možeš ovdje trkeljat o njenoj kvaliteti
Hotel Promaja....ko još neki.

ljubo1212 wrote:većina koju znam danas žive bolje, odnosno njihova djeca, nego što su oni živjeli sa svojim starcima, kad uspoređuješ neke 80-e 

da, jedan dio mladih bježi van, ne vjerujem da šljaker kao ti s istim poslom i satima rada kod nas ne bi jednako dobro živio i ovdje, 

većina vas koji ste otišli bauštelat imate isti onaj odnos prema ovima koji su ostali, kao što su to imali gastarbeiteri 60-ih i 70-ih, bute se iznenadili da život ovdje neće stati i nećete nešto impresionirat kariranim sakoima i mečkama

michaellcmacha wrote:

Noor wrote:


Ti si se baš najeo hrane iz yuge da možeš ovdje trkeljat o njenoj kvaliteti
Hotel Promaja....ko još neki.

kvaliteta je bila.... ispod svake kvalitete.... i onda kao i danas se jedan manji broj ljudi hranio namirnicama koje su bile iz domaćih izvora, a većina se hranila gavrilovićevim i podravkinim majburgerima u kojima je bilo 50 soje iz vojvodine koja nije imala prođu u izvozu, kupovale su se polovice prek sindikata koje su se plaćale 12 mjeseci, a isto tako su se kupovali i kiseli krastavci i fileti paprike. na tržnicama i prije 35 godina su dominirale lubenice iz makedonije, isto tako i svježa paprika.. i onda se ko i danas varaždinski kupus uzgajao u istri, a  krumpir ko i danas, se uzgajao u međimurju. 
u ono doba mnogi od nas su imali nekog na selu pa smo većina nas imali iskustvo domaćeg svježeg i suhog sira i vrhnja, špeka, šunke i domaćih češnjovki i krvavica što prosušenih na dimu, što odmah spremljenih u zamrzivač.
danas ako i imamo koga na selu taj nas kad dolazimo u posjetu zamoli da mu u kauflandu kupimo glavicu kristalke salate, i većina njih odu u kaufland pa na akciji kupuju carsko meso za sušiti i lopaticu ili but bez kosti za kobasice i buđole.... uglavnom kao i mnoge druge stvari i po tom pitanju mi volimo malo (puno) idealizirati.... iako se svi dobro sjećamo (neki više, neki manje) da su svi već sredinom 60-tih bježali glavom bez obzira, sa sela u grad, ili u njemačku i rijetko tko da se na selo vratio.... i onda se mi čudimo gdje je nestao domaći sir i vrhnje i mislimo da nam djedovi i babe mogu živjeti 120 godina....

Gnječ wrote:

michaellcmacha wrote:

Noor wrote:


Ti si se baš najeo hrane iz yuge da možeš ovdje trkeljat o njenoj kvaliteti
Hotel Promaja....ko još neki.

kvaliteta je bila.... ispod svake kvalitete.... i onda kao i danas se jedan manji broj ljudi hranio namirnicama koje su bile iz domaćih izvora, a većina se hranila gavrilovićevim i podravkinim majburgerima u kojima je bilo 50 soje iz vojvodine koja nije imala prođu u izvozu, kupovale su se polovice prek sindikata koje su se plaćale 12 mjeseci, a isto tako su se kupovali i kiseli krastavci i fileti paprike. na tržnicama i prije 35 godina su dominirale lubenice iz makedonije, isto tako i svježa paprika.. i onda se ko i danas varaždinski kupus uzgajao u istri, a  krumpir ko i danas, se uzgajao u međimurju. 
u ono doba mnogi od nas su imali nekog na selu pa smo većina nas imali iskustvo domaćeg svježeg i suhog sira i vrhnja, špeka, šunke i domaćih češnjovki i krvavica što prosušenih na dimu, što odmah spremljenih u zamrzivač.
danas ako i imamo koga na selu taj nas kad dolazimo u posjetu zamoli da mu u kauflandu kupimo glavicu kristalke salate, i većina njih odu u kaufland pa na akciji kupuju carsko meso za sušiti i lopaticu ili but bez kosti za kobasice i buđole.... uglavnom kao i mnoge druge stvari i po tom pitanju mi volimo malo (puno) idealizirati.... iako se svi dobro sjećamo (neki više, neki manje) da su svi već sredinom 60-tih bježali glavom bez obzira, sa sela u grad, ili u njemačku i rijetko tko da se na selo vratio.... i onda se mi čudimo gdje je nestao domaći sir i vrhnje i mislimo da nam djedovi i babe mogu živjeti 120 godina....

Dokaži to što tvrdiš. Gdje se ikada u Istri uzgajao varaždinski kupus???? Ne lupetaj, ne laži ali uzalud kad je lupetanje i laganje tvoj svakodnevni modus operandi.

tre911 wrote:Podatci su neumoljivi, prije djetetu nisi mogao priuštiti voće i djeca su ga bila željna i zato ne znam djete iz tog doba koje nije išlo haračiti po tuđim voćnacima od jagoda do kasnih sorti jabuka i krušaka, trešnje su bile nešto kao jugoslavima beograd-neodoljive snage privlačnosti...danas djeci ne pada na pamet da idu krasti jer roditelji sve to djeci priušte bez jebemti. Nema kuće koja nema auto a tada se to moglo samo sanjati, nabaviti nešto na širokom lageru od fiće do stajadina preko škode i trabanta, tv se gledao kod njih par u ulici i to kad nas puste kao djecu gledati brusa lija ili sandokana..danas je nezamislivo da se u kući ili stanu ne nalaze dvije plazme ili LCDa, kupatila u kući umjesto klozeta vani, kada ili tuš kabina je zamjenila korito....a što vi mislite da je to sve besplatno i da to treba pasti sa neba na nama u krilo i to besplatno da bi mi bili zadovoljni.

michaellcmacha wrote:

tre911 wrote:Podatci su neumoljivi, prije djetetu nisi mogao priuštiti voće i djeca su ga bila željna i zato ne znam djete iz tog doba koje nije išlo haračiti po tuđim voćnacima od jagoda do kasnih sorti jabuka i krušaka, trešnje su bile nešto kao jugoslavima beograd-neodoljive snage privlačnosti...danas djeci ne pada na pamet da idu krasti jer roditelji sve to djeci priušte bez jebemti. Nema kuće koja nema auto a tada se to moglo samo sanjati, nabaviti nešto na širokom lageru od fiće do stajadina preko škode i trabanta, tv se gledao kod njih par u ulici i to kad nas puste kao djecu gledati brusa lija ili sandokana..danas je nezamislivo da se u kući ili stanu ne nalaze dvije plazme ili LCDa, kupatila u kući umjesto klozeta vani, kada ili tuš kabina je zamjenila korito....a što vi mislite da je to sve besplatno i da to treba pasti sa neba na nama u krilo i to besplatno da bi mi bili zadovoljni.

sve bi mi to imali i da je ostao provokatorov i šojkin socijalizam i još više i ljepše...... i starije.... ;)

michaellcmacha wrote:

Gnječ wrote:

michaellcmacha wrote:

Noor wrote:


Ti si se baš najeo hrane iz yuge da možeš ovdje trkeljat o njenoj kvaliteti
Hotel Promaja....ko još neki.

kvaliteta je bila.... ispod svake kvalitete.... i onda kao i danas se jedan manji broj ljudi hranio namirnicama koje su bile iz domaćih izvora, a većina se hranila gavrilovićevim i podravkinim majburgerima u kojima je bilo 50 soje iz vojvodine koja nije imala prođu u izvozu, kupovale su se polovice prek sindikata koje su se plaćale 12 mjeseci, a isto tako su se kupovali i kiseli krastavci i fileti paprike. na tržnicama i prije 35 godina su dominirale lubenice iz makedonije, isto tako i svježa paprika.. i onda se ko i danas varaždinski kupus uzgajao u istri, a  krumpir ko i danas, se uzgajao u međimurju. 
u ono doba mnogi od nas su imali nekog na selu pa smo većina nas imali iskustvo domaćeg svježeg i suhog sira i vrhnja, špeka, šunke i domaćih češnjovki i krvavica što prosušenih na dimu, što odmah spremljenih u zamrzivač.
danas ako i imamo koga na selu taj nas kad dolazimo u posjetu zamoli da mu u kauflandu kupimo glavicu kristalke salate, i većina njih odu u kaufland pa na akciji kupuju carsko meso za sušiti i lopaticu ili but bez kosti za kobasice i buđole.... uglavnom kao i mnoge druge stvari i po tom pitanju mi volimo malo (puno) idealizirati.... iako se svi dobro sjećamo (neki više, neki manje) da su svi već sredinom 60-tih bježali glavom bez obzira, sa sela u grad, ili u njemačku i rijetko tko da se na selo vratio.... i onda se mi čudimo gdje je nestao domaći sir i vrhnje i mislimo da nam djedovi i babe mogu živjeti 120 godina....

Dokaži to što tvrdiš. Gdje se ikada u Istri uzgajao varaždinski kupus???? Ne lupetaj, ne laži ali uzalud kad je lupetanje i laganje tvoj svakodnevni modus operandi.

Tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća proizvodnja sjemena varaždinskog kupusa uglavnom je bila organizirana na području gdje se i uzgajao, da bi krajem sedamdesetih, tijekom osamdesetih i početkom devedesetih godina veoma značajno područje proizvodnje sjemena gotovo svih kupusnjača, a time i varaždinskog kupusa postala Istra. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća na širem području Pazina godišnje se proizvodilo desetak i više tona sjemena kupusnjača među kojima je prevladavala baš proizvodnja sjemena varaždinskog kupusa.

Sjeme varaždinskog kupusa proizvedeno na području Istre u to se vrijeme distribuiralo po čitavoj Hrvatskoj, Sloveniji i sjevernoj Bosni gdje je varaždinski kupus bila jedna od najraširenijih sorti kasnog kupusa.

ljubo1212 wrote:red bi bilo ispričati se mihi, ali to pretpostavljam nije gnječov modus operandi :)