Poduzetnici: 'Lakše se radilo u Jugoslaviji nego danas'

Poduzetnici rade u izuzetno nepovoljnoj klimi, pokazalo je godišnje istraživanje Global Entrepreneuership Monitor na kojem je radilo nekoliko znanstvenica predvođenih osječkom ekonomisticom prof. Slavicom Singer. Svi parametri po kojima se detektira je li Hrvatska poduzetnička zemlja pali su, a ilustrativno je i da je lani prvi put u 13 godina resorni ministar Gordan Maras uskratio financiranje.
U poduzetništvo iz nužde


– U Hrvatskoj postoji 15.000 različitih odredbi po kojima se kažnjavaju poduzetnici. Kad sam otvorio obrt 1986., Jugoslavija i njezina administracija odobrile su mi sve dozvole za 15 dana, a ponašali su se kao servis, a ne represivno tijelo – istaknuo je Petar Lovrić iz HUP-a. Na okruženje negativno utječe i percepcija poduzetnika koja se znatno urušila u Hrvatskoj. Dok u Finskoj 85 posto građana drži da poduzetnici uživaju visoki status u društvu, u Hrvatskoj ih kao ugledne građane percipira
samo 42 posto ispitanih.


– Pitao sam neke ljude u Hercegovini zbog čega toliko dobro rade i izvoze, na što su mi odgovorili da oni nemaju toliko države koliko mi u Hrvatskoj. Država im ne puše za vratom – rekao je Božo Prka, prvi čovjek Privredne banke Zagreb. Bez obzira na prepreke i loš ugled u društvu, u Hrvatskoj ipak postoji visok udio građana koji namjeravaju postati poduzetnici. Tako je čak 21 od 100 ispitanih izrazio namjeru ulaska u privatni biznis, ali profesorica Singer upozorava da je motiv za ulazak u svijet poduzetništva nužda.


Zato je motivacijski indeks koji uspoređuje broj poduzetnika koji su tvrtke otvorili zbog ambicije i onih koji su se samozaposlili iz nužde 1,5, dok je prosjek EU 4, što znači da je četiri puta više poduzetnika motiviranih ambicijom, nego nuždom.
Izvozi 90 posto novih tvrtki


Švedska ima otprilike isti broj otvorenih tvrtki na 100 ljudi kao i Hrvatska, oko 7,7, ali ima četiri puta veći BDP po glavi stanovnika, a to prati i motivacijski indeks 8,3, što znači da je toliko puta veći broj tvrtki koje se osnivaju zbog prilike, nego iz nužde. Ipak, ima i dobrih vijesti. Hrvatska ima izuzetno poduzetne zaposlenike i po tome je među top zemljama EU, a prednjačimo i po stopi ulaganja u tehnologiju.
Visok je i udio tvrtki koje traže tržište izvan Hrvatske. Tek je 10 posto novih tvrtki koje nemaju izvoz, a među tvrtkama koje posluju dulje tek je 13 posto njih.



http://www.vecernji.hr/hrvatska/lovric-lakse-se-radilo-u-jugoslaviji-nego-danas-1077315

Zar nije Yutarnji jugokomunistička novina, a večernji domoljban? Šta je Karamarko prodo večernjaka UDB-i već u prvih pola godine vladanja?

uuuuuuuuuuuuuuuu, daaaaaaaaaaaaaaa,
meni je ćale bio, ziveli smo  pristojno.
i to nije najbitnije, bitan je sistem vrednosti
koji je postojao, rad i znanje kao neprikosnovno
merilo vrednosti i nagradjivanja. mali broj
je mogao da zivi od csite politike, a da ne zna
nesto konkretno. 
odnosno daleko manje nego danas.
dans svi zele da pevaju, na tv.u starlete
koje ofiru jedna drugu da se yebu za lovu.
i ne samo one, tv. face su aktivne na tom polju
tv voditelji, zabavnih emisja su OOOOO
u odnosu na yu, recimo, zalepugin i t.d.

Vidi ti večernjeg s kojim naslovom je izašo na prvu stranu.

Čekam samo kad će neka pravaška stranka izdati saopštenije da je za jugoslavije sve imalo više smisla, bila je nekakva nada i budućnost na vidiku.

udba wrote: Kad sam otvorio obrt 1986., Jugoslavija i njezina administracija odobrile su mi sve dozvole za 15 dana, a ponašali su se kao servis, a ne represivno tijelo – istaknuo je Petar Lovrić iz HUP-a.

Teške riječi u ovom Večernjaku prenose iz ovog HUP-a, HOP-a i CUP-a

Ali nema mjesta panici, trećina Jugoslavije već je u EU, kad uđe Srbija to će bit polovica i to ona glavna polovica koja je vukla Jugu

Ovo je totalni kretenizam. Za Juge nije ni bilo slobodnoga tržišta, imao si ograničenja u broju radnikah, a i poreze si plaćao veće od društvenih poduzećah.

priznati promet bio je dogovorna kategoprija.

pizzon wrote:priznati promet bio je dogovorna kategoprija.

Najbolje vrijeme za sitan biznis su bile 90. Nije bilo velikih igrača, a poslovni partneri tipa Joca Amsterdam i Krisitjan Golubović su imali minimalnu birokratiju.

Regoč wrote:Ovo je totalni kretenizam. Za Juge nije ni bilo slobodnoga tržišta, imao si ograničenja u broju radnikah, a i poreze si plaćao veće od društvenih poduzećah.

Paradokslano da je svima bilo bolje kad im je bilo gore.

Eva wrote:

Regoč wrote:Ovo je totalni kretenizam. Za Juge nije ni bilo slobodnoga tržišta, imao si ograničenja u broju radnikah, a i poreze si plaćao veće od društvenih poduzećah.

Paradokslano da je svima bilo bolje kad im je bilo gore.

Ljudi lupetaju. Ostarjeli pa se zaželjeli mladosti.

udba wrote:

pizzon wrote:
priznati promet bio je dogovorna kategoprija.

Najbolje vrijeme za sitan biznis su bile 90. Nije bilo velikih igrača, a poslovni partneri tipa Joca Amsterdam i Krisitjan Golubović su imali minimalnu birokratiju.

devedesetih si mogao  " borbom " velikim radom nesto da namaknes.
sad je rad besmislen ako nisi konektovan. moze, da robujes celog dana
za radni staz i burek. jedino drzavna sluzba je nesto ok.  ili biznis
sa drzavom.

Eva wrote:

Regoč wrote:Ovo je totalni kretenizam. Za Juge nije ni bilo slobodnoga tržišta, imao si ograničenja u broju radnikah, a i poreze si plaćao veće od društvenih poduzećah.

Paradokslano da je svima bilo bolje kad im je bilo gore.

Možda je ekonomski bilo bolje, ali ja danas slobodno govorim da sam Hrvat i idem u crkvu.

crvenkasti wrote:

Eva wrote:

Regoč wrote:Ovo je totalni kretenizam. Za Juge nije ni bilo slobodnoga tržišta, imao si ograničenja u broju radnikah, a i poreze si plaćao veće od društvenih poduzećah.

Paradokslano da je svima bilo bolje kad im je bilo gore.

Možda je ekonomski bilo bolje, ali ja danas slobodno govorim da sam Hrvat i idem u crkvu.

Moš još par dana, no nakon Redže bit ćeš Mujo i ići ćeš u džamiju.

crvenkasti wrote:

Eva wrote:

Regoč wrote:Ovo je totalni kretenizam. Za Juge nije ni bilo slobodnoga tržišta, imao si ograničenja u broju radnikah, a i poreze si plaćao veće od društvenih poduzećah.

Paradokslano da je svima bilo bolje kad im je bilo gore.

Možda je ekonomski bilo bolje, ali ja danas slobodno govorim da sam Hrvat i idem u crkvu.

Da, mogao si slobodno švercom razvijati Gradac, Trst i Carigrad.