Stižu radnici iz Bangladeša

Triny wrote:

danni1 wrote:

frka wrote:
@Gnječ wrote:
@kaya wrote:
Jezik? Mislite da rusi, hrvati, crnci, srbi i bangladezani u njemackom ili francuskom skladistu pricaju francuski?

ne pričaju nego rade.

by vuksadinare Today at 16:56

Gnjec radis li ti i sto?
----------------------------------------------------------------------------------
Chovjek ima svoj obrt i vjerojatno placa porez da takvi shupci imaju koricu kruha.Ja sam ipak bio ekstremniji..kada je doshla ustashka vlast ..presto sam placati sve poreze i ostale dazbine,,,nije mi krivo,,,poklonio sam toj ustashiji svoj minuli rad tako da ni mirovinu necu traziti,,A koji ce mi kurac kad za jedan dan zaradim vishe od prosjechne rvatske mirovine..
Ljudi koji znaju stvarati svojom glavom gdje god da zive zive dobro..i imaju love koliko hoce,,,a vi sirotinja brinete brigu o obima koji vas hrane,,Chuj mu pitanja,,kao idi radi necu moci dobiti mirovinu...Uskoro cete dobivati naslikani kurac na uplatnici mjesto cheka:::))

Točno.

Kad si nesposoban i nevaljan onda moraš preko granice.

Tu se stalno provlači priča kako je netko otjerao mlade i sposobne. Moš mislit.

Da si sposoban i tu bi živio dobro

Bi, ali vani možeš još bolje.
Zašto to propustiti?

ovdje su najsposobniji oni koji imaju partijsku iskaznicu. ta iskaznica otvara vrata više nego sto diploma.

prckov wrote:

aben wrote:

prckov wrote:

kaya wrote:Da lakse shvatite, pa i neki ekonomisti.
Ako hoces u restoranu imati 20 stolova nije ti dosta 3 konobara koja ces platiti duplo i koji ce raditi za 10 konobara. Razbolit ce se a i ne mogu to pokriti, da ih platis i troduplo. I bankrotirati ces pa ce i oni kuci. 
Na radnu snagu ovih s faca sto ih njemac vozi kuci u limuzini ili ovih s burze ne racunajte. Vecine njih..

a bankrot je kod socijalista zakonom zabranjen 

stani, ti bi radije bankrot nego slobodu asocijacija među ljudima?

I jedno I drugo
ko se ne snade ide bankrot
slobodna asocijacija medu ljudima ali bez uplitanja drzave
selektivno uplitanje drzave nije pravedno ako je vec pravednost kriterij
ali nije moja mogucnost da dobijem jeftiniju uslugu dokaz pravde

naravski bez države,

bankrot je normalna pojava, ali kad se dogodi jer država zabranjuje zapošljavanje unda je to nepravedno.
ni u pitanju mogućnost, nego legalnost. nepravedna je zabrana pokušaja zapošljavanja.

Neka radi tko može trpiti...

Korupcija je jedan od najvećih problema u gospodarstvu Bangladeša. Prema zadnjem istraživanju, Bangladeš se nalazi na 156. mjestu od ukupno 163 države, koje su bile ispitane.

ovi budu kao riba u vodi kod nas , nakon sezone odradjene svi glasaju za HDZ i debelu

PRETEKLA NAS JE I RUMUNJSKA

Cijene hrane i usluga na razini europske unije, A PLAĆE SU NAM DUPLO MANJE. ZATO SMO NA DNU

Prosječna plaća u Hrvatskoj viša je za čak 40 posto od prosječne plaće u Rumunjskoj. Ipak, kupovna moć rumunjskih građana znatno je veća nego ona hrvatskih građana - Rumunji si, prema podacima Eurostata, mogu priuštiti 10 posto više roba i usluga od onih koje si mogu priuštiti stanovnici Hrvatske, piše Jutarnji list.

Razlog je jednostavan: Cijene u Hrvatskoj neusporedivo su više nego u Rumunjskoj, ali i mnogim drugim europskim državama, u kojima su i prosječne plaće bitno veće od hrvatskih. Prema podacima koje je jučer objavio Eurostat, hrana je kod nas, primjerice, čak 50 posto skuplja nego u Rumunjskoj, komunikacije su 83 posto skuplje, prijevoz 23 posto, režije 20 posto, odjeća i obuća 15 posto...

No, hrana je jeftinija nego kod nas i u, primjerice, Španjolskoj, u kojoj je prosječna plaća 1749 eura, odnosno dvostruko je viša od one u Hrvatskoj, zatim u Estoniji, u kojoj je prosječna plaća 41 posto viša od hrvatske prosječne plaće, pa Češkoj, Poljskoj, Portugalu i Slovačkoj i jednako skupa kao u susjednoj Sloveniji, u kojoj prosječna plaća iznosi 1186 eura.


- Razina cijena u Hrvatskoj je vrlo visoka u odnosu na naša primanja. To se posebno odnosi na cijene hrane, za koju izdvajamo lavovski dio našeg kućnog proračuna, bitno veći nego stanovnici razvijenijih članica EU, ali i na cijenu komunalija, energenata i usluga, koje su kod nas posljednjih godina prilično porasle. Zato Rumunji i s manjim plaćama mogu kupiti više roba i usluga od nas. Ukratko, košarica dobara u Rumunjskoj jeftinija je nego u Hrvatskoj - objašnjava dr. Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.


Košarica dobara u Hrvatskoj jednostavno je - skupa. Tako, primjerice, kruh u Hrvatskoj košta 15-ak posto više nego u Nizozemskoj, u kojoj prosječna neto plaća iznosi 2152 eura - dva i pol puta više od one u Hrvatskoj, koja je iznosila 844 eura. U odnosu na prosjek cijena u EU, u Hrvatskoj je od promatranih prehrambenih artikala najjeftinije meso, koje košta 85 posto prosječne cijene u EU. Ta je cijena znatno niža od one u Njemačkoj, Irskoj ili Nizozemskoj, u kojoj je meso 23 posto skuplje od prosjeka EU, ali meso je tamošnjim građanima, u odnosu na njihova primanja, i dalje bitno priuštivije nego građanima u Hrvatskoj. Naša je cijena također viša od cijene mesa u Estoniji, Poljskoj i Češkoj, državama u kojima je prosječna plaća već nego u Hrvatskoj.


Poljska je, primjerice, prema prosječnoj neto plaći relativno blizu Hrvatskoj (poljska je plaća viša za 27 eura), no cijene su doista osjetno niže. Dok su cijene prehrambenih artikala u Hrvatskoj na razini od 97 posto prosjeka EU, u Poljskoj te iste cijene iznose tek 69 prosjeka EU. Cijena kruha je, primjerice, na razini 68 posto prosjeka EU, a kruh je u Hrvatskoj tri posto skuplji od tog prosjeka. Voće i povrće, koje je u Hrvatskoj posljednjih godina izrazito skupo, stoji cjenovno na 94 posto prosjeka EU: u Rumunjskoj je cijena voća i povrća na 54 posto prosjeka EU, u Poljskoj na 69 posto, Češkoj na 79 posto, Sloveniji na 89 posto.


Ekonomisti su već upozorili i da su Hrvati u prosjeku znatno zaduženiji od građana drugih novih članica Unije. Uz to, dodaju, plaće u Hrvatskoj posljednjih desetak godina rastu znatno sporijom dinamikom nego u drugim novim članicama. Posljedica toga je i znatno manji raspoloživi dohodak u Hrvatskoj nego u drugim tranzicijskim članicama EU, odnosno manja kupovna moć.

Podsjetimo, već nekoliko godina kupovna moć građana Hrvatske druga je najlošija u EU: od 2016. godine, kad je Rumunjska pretekla Hrvatsku, samo si Bugari sa svojim primanjima mogu priuštiti manje od stanovnika Hrvatske.


U proteklih deset godina kupovna moć građana Hrvatske rasla je minimalno: narasla je sa 60 posto prosjeka EU u 2008. na 63 posto tijekom 2018. Istodobno, kupovna moć rumunjskih građana narasla je sa 53 posto na 70 posto prosjeka EU, a kupovna moć stanovnika Bugarske - jedinih koji si za sada još mogu priuštiti manje od nas - narasla je sa 45 na 56 posto prosjeka EU. U istom periodu kupovna moć u Latviji narasla je sa 59 na 70 posto, a u Poljskoj - koja je 2008. bila praktički izjednačena s nama - na 77 posto prosjeka EU.

https://novac.jutarnji.hr/novcanik/zasto-je-hrvatska-na-dnu-eu-hranu-placamo-vise-od-spanjolaca-a-imamo-duplo-manje-place/9033059/

Skupo kod nas sve, zbog pdv i labudova

kaya wrote:Skupo kod nas sve, zbog pdv i labudova

skupo je ovdje i turistima ali oni su ovdje na moru 7-15 dana pa odu iduću godinu u Tursku, Grčku, Italiju...