Smanjila se štednja građana u devizama za pola milijarde dolara

Javni dug u prvih 6 mjeseci pao za 3.9 milijardi kuna

http://www.index.hr/vijesti/clanak/javni-dug-u-prvih-sest-mjeseci-pao-za-39-milijardi-kuna/924683.aspx



JAVNI DUG je na kraju drugog tromjesečja iznosio 285,7 milijardi kuna.

Tijekom prvih šest mjeseci javni dug se smanjio za preko 3,9 milijardi kuna, prvenstveno kao posljedica smanjivanja obveze prema inozemnim vjerovnicima.

Udio javnog duga u BDP-u je smanjen za 2,2 postotna boda u odnosu na kraj 2015. te krajem lipnja iznosi 84,5 posto. Manja proračunska potrošnja (uglavnom uslijed prisutnog razdoblja političke nestabilnosti) uz snažniji priljev proračunskih sredstava kao posljedica oporavka zasigurno će omogućiti i smanjenje manjka općeg proračuna na oko 2,5 posto BDP-a, navodi se u analizi RBA.

Pritom se osobito osjeća pozitivan utjecaj turizma koji je prema ukupnim noćenjima u prvih osam mjeseci viši za 8,2 posto, dok je broj dolazaka viši za 7,1 posto. S obzirom na strukturu smještajnih kapaciteta, u kojima tijekom vršnih mjeseci privatni smještaj ima gotovo polovicu udjela, vidljiv je i snažan utjecaj na raspoloživi dohodak kućanstava i promet u trgovini na malo.

Realan promet u trgovini na malo tijekom kolovoza zabilježio je snažan godišnji rast od 5,1 posto. Navedena stopa rasta najviša je još od posljednjeg tromjesečja 2007. godine.

Ja sam prodao i sve zlato što mi je baka ostavila.
Ne znam od čeg ću vratit rate slijedeći mjesec.

Štednja Todorića i Tedeskog, a i Mnaolić je morao platiti medeni mjesec

asilovski wrote:Štednja Todorića i Tedeskog, a i Mnaolić je morao platiti medeni mjesec

svejedno, što je manja štednja, to je manji i javni dug države, vrijedi i obratno

privatni sektor je smanjio svoju štednju u devizama za pola milijarde dolara u prvih 6 mjeseci ove godine, za toliko se smanjio i javni dug države

deda ilerminatus wrote:

asilovski wrote:Štednja Todorića i Tedeskog, a i Mnaolić je morao platiti medeni mjesec

svejedno, što je manja štednja, to je manji i javni dug države, vrijedi i obratno

opet lupetaš nepovezano

javni dug ni na koji način nije vezan na štednju građana

javni dug predstavlja zaduženje države, i može biti u inozemstvu ili kod domaćih banaka

štednja građana je štednja građana, i gdje će je banke plasirati je njihova stvar, ako državi treba više novca nego što su im domaće banke spremne posuditi onda posuđuje u inozemstvu

to ti je sve povezano, samo ti to ne razumiješ, slabo ti ide matematika, zbrajanje i oduzimanje, logika, itd.

"Devizni depoziti čine preko 82 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, jačanje kune u odnosu na euro u lipnju za 1,2 posto na godišnjoj razini ublažio je godišnji rast ukupnih depozita iskazanih u kunama", kažu u RBA. Štedni i oročeni depoziti stanovništva zadržali su se na razini od 164 milijarde kuna. "Uz mjesečnu stagnaciju, štedni i oročeni depoziti stanovništva zabilježili su i šesti mjesec zaredom pad na godišnjoj razini za 2,1 milijardu kuna", navodi se u analizi.


http://www.poslovni.hr/trzista/ukupni-depoziti-u-srpnju-rasli-dva-posto-317890

deda ilerminatus wrote:to ti je sve povezano, samo ti to ne razumiješ, slabo ti ide matematika, zbrajanje i oduzimanje, logika, itd.

e je povezano je u tvojoj glavi

u bilanci banke nije

u bilanci centralne banke (HNBa) je


Topi se štednja građana

Štedni i oročeni depoziti stanovništva krajem lipnja iznosili su 164 milijarde kuna, gotovo isto kao i mjesec dana prije, dok su na godišnjoj razini zabilježili pad peti mjesec zaredom, za 1,2 milijarde kuna ili 0,7 posto.

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodna banke (HNB), ukupni depoziti u bankama dosegnuli su krajem lipnja 255,4 milijarde kuna, što je rast u odnosu na svibanj za 1,4 posto ili 3,6 milijardi kuna. U lipnju su ukupni depoziti, koje čine depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti, nastavili s trendom rasta i na godišnjoj razini, pa su u usporedbi s istim lanjskim mjesecom bili viši za 11,2 milijarde kuna ili 4,6 posto. U odnosu na kraj prošle godine, ukupni depoziti niži su, pak, za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto.

No, štedni i oročeni depoziti stanovništva krajem lipnja iznosili su 164 milijarde kuna, gotovo isto kao i mjesec dana prije, dok su na godišnjoj razini zabilježili pad peti mjesec zaredom, za 1,2 milijarde kuna ili 0,7 posto. Istodobno su štedni i oročeni depoziti poduzeća na mjesečnoj razini porasli za 464 milijuna kuna ili 1,6 posto, pa su krajem lipnja dosegnuli 29,8 milijardi kuna.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/topi-se-stednja-graana-316798

Građani su pretvorili Eure, Dolare itd. u kune i potrošili ih, smanjili su svoju štednju. A centralna banka je onda sa devizama koje je zamjenila za kune platila državi vanjski dug.

Tu leži tajna rasta ekonomije u ovoj godini, građani su počeli trošiti.

Potrošnja je guuud, štednja je bad. Tako bi rekao premijer.

deda ilerminatus wrote:u bilanci centralne banke (HNBa) je


Topi se štednja građana

Štedni i oročeni depoziti stanovništva krajem lipnja iznosili su 164 milijarde kuna, gotovo isto kao i mjesec dana prije, dok su na godišnjoj razini zabilježili pad peti mjesec zaredom, za 1,2 milijarde kuna ili 0,7 posto.

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodna banke (HNB), ukupni depoziti u bankama dosegnuli su krajem lipnja 255,4 milijarde kuna, što je rast u odnosu na svibanj za 1,4 posto ili 3,6 milijardi kuna. U lipnju su ukupni depoziti, koje čine depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti, nastavili s trendom rasta i na godišnjoj razini, pa su u usporedbi s istim lanjskim mjesecom bili viši za 11,2 milijarde kuna ili 4,6 posto. U odnosu na kraj prošle godine, ukupni depoziti niži su, pak, za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto.

No, štedni i oročeni depoziti stanovništva krajem lipnja iznosili su 164 milijarde kuna, gotovo isto kao i mjesec dana prije, dok su na godišnjoj razini zabilježili pad peti mjesec zaredom, za 1,2 milijarde kuna ili 0,7 posto. Istodobno su štedni i oročeni depoziti poduzeća na mjesečnoj razini porasli za 464 milijuna kuna ili 1,6 posto, pa su krajem lipnja dosegnuli 29,8 milijardi kuna.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/topi-se-stednja-graana-316798

i đe veza? Niđe veze

deda ilerminatus wrote:Građani su pretvorili Eure, Dolare itd. u kune i potrošili ih, smanjili su svoju štednju. A centralna banka je onda sa devizama koje je zamjenila za kune platila državi vanjski dug.

i onda je svizac zamotao čokoladu

centralna banka ne plaća nikakav "državni vanjski dug" niti je javni dug vanjski dug (to su dvije posve odvojene stvari)

isto tako HNB ne plaća nikakav javni dug - plaća ga vlada iz državne riznice

deda bi bio u pravu da smo totalno zatvorena teorijska ekonomija. 

u otvorenoj ekonomiji imaš izvoz kao mogućnost dobavljanja love(a time i štednje), uvoz, a bogami i banke mogu uvesti novac. pa u tom slučaju što god da RH ekonomija radi , više manje je od kurca, ili još gore na štetu građana.

dva brata wrote:deda bi bio u pravu da smo totalno zatvorena teorijska ekonomija. 

čak ni tada. Jer smanjenje štednje ni na koji način ne znači da je dug države ikako smanjen. Može biti i povećan. Nitko ne kaže da je sva štednja građana posuđena isključivo državi, a javni dug se može financirati i inflatorno. Isto tako smanjenje štednje (isplate građanima) ne smanjuju ni na koji način dug države. Jedino, u slučaju da je sav taj novac bio posuđen državi što nije, znači da država mora naći druge izvore financiranja (pravne osobe, strane kreditore, itd.)

marcellus wrote:i đe veza? Niđe veze

devize se razmjenjuju kod HNBa za kune, očito ne razumiješ kako sustav fukncionira

građani su štedjeli u devizama, no troše u kunama, devize za kune razmjene kod centralne banke, a centralna banka onda sa akumuliranim devizama može smanjiti vanjski dug države

HNB ima otvorene račune kod ECB preko BIS, dok ZABA i PBZ nemaju, privatne banke moraju ići preko domaće centralne banke da bi obavljale transakcije u devizama

dva brata wrote:deda bi bio u pravu da smo totalno zatvorena teorijska ekonomija. 

u otvorenoj ekonomiji imaš izvoz kao mogućnost dobavljanja love(a time i štednje), uvoz, a bogami i banke mogu uvesti novac. pa u tom slučaju što god da RH ekonomija radi , više manje je od kurca, ili još gore na štetu građana.

što i sam zaključak govori što će se desiti sa Hrvatskom ekonomijom ako povećava deficit(da u deficitu smo zadnjih 15godina, u krizi smo ga povećali). Ono što se desilo i prije -

recimo odluči zaposliti uhljebe. Ti uhljebi umjesto da rade u izvoznim firmama(turizam i industrija), sada rade za državu, država se zadužuje u stranom novcu da im isplati plaće a ovi trče u strane šoping centre i kupuju stranu uvoznu robu. To nas je i dovelo do ove situacije.

Država navodno može stvarati i svoj novac i tako financirati te uhljebe, ali neka se poveća broj kuna u opticaju, snaga naše valute ovisi o ponudi/potražnji(odnosno snazi naše ekonomije) - ako te kune budu protuvrijednost za lupanje pečata, onda nužno imaš inflaciju, i onda opet zakurac.

Radije bih da se drzimo sigurnog kursa.. sreži poreze i regulacije , neka se lakše i brše invesetira i radi i neka građani i firme imaju više love na raspolaganju.

deda ilerminatus wrote:

marcellus wrote:i đe veza? Niđe veze

devize se razmjenjuju kod HNBa za kune, očito ne razumiješ kako sustav fukncionira

građani su štedjeli u devizama, no troše u kunama, devize za kune razmjene kod centralne banke, a centralna banka onda sa akumuliranim devizama može smanjiti vanjski dug države

HNB ima otvorene račune kod ECB preko BIS, dok ZABA i PBZ nemaju, privatne banke moraju ići preko domaće centralne banke da bi obavljale transakcije u devizama

građani troše u kunama? Si siguran? Građani uglavnom samo premještaju svoju štednju u inozemstvo jer ovo ovdje više ne djeluje sigurno...

a ak nešt i kupuju, kupuju uvozne aute koje uvoznik opet plaća u eurima i prodaje u kunama, tak da tu nema nekog smanjenja deviznih rezervi, ni povećanja

ukratko tvoja teorija je čista spekulacija bez temelja u konkretnim brojkama