Štednja građana 165,6 milijardi kuna, odgovorno prema budućnosti

Štednja hrvatskih građana u bankama krajem rujna iznosila je 165,6 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narode banke (HNB), a višegodišnji podaci govore da građani još uvijek višak svojih prihoda najradije 'ulažu' u štednju, i to sve više u domaćoj valuti.

Naime, iako u štednji građana i nadalje dominiraju devizni štedni i oročeni depoziti i na njih se, po podacima HNB-a za rujan, odnosi više od 85 posto ukupne štednje građana ili iznos od 141,2 milijarde kuna, sve se više štedi u kunama i kunski su štedni i oročeni depoziti krajem rujna dosegnuli 24,4 milijarde kuna. 
Na sve veći rast štednje u domaćoj valuti upućuju i nedavno objavljeni podaci Zagrebačke banke po kojima su depoziti građana u bankama i stambenim štedionicama (a vista i oročeni depoziti) od kraja 2010. do početka rujna rasli za čak 30,4 milijardi kuna ili za 18,9 posto. Pritom od ukupnog rasta depozita od preko 30 milijardi kuna, na kunske depozite 'otpada' 18 milijardi kuna, a na devizne 13 milijardi kuna.

Dapače, kažu iz Zabe, depoziti vezani uz valutnu klauzulu čak su u apsolutnom iznosu u tom razdoblju smanjeni za pola milijarde kuna.
Stoga se povećao i udio kunskim u ukupnim depozitima s 20,6 posto krajem 2010. na 26,7 posto krajem kolovoza ove godine, dok se istodobno udio deviznih depozita te depozita u kunama s valutnom klauzulom smanjio sa 75,1 na 70 posto, odnosno s 4,4 na 3,4 posto.
Tendencija prelaska na kunsku štednju još je izraženija unazad godinu dana: u apsolutnom iznosu ukupni depoziti građana iskazani u kunama povećani su za 3,2 milijarde, pri čemu su depoziti u kunama povećani za 4,7 milijardi, dok je kunska protuvrijednost deviznih i depozita s valutnom klauzulom istodobno smanjena za 1,5 milijardu kuna. Na taj način je, samo u tom razdoblju, udio kunskih depozita povećan za više od 2 postotna boda: s 24,6 na 26,7 posto. 
Također, kažu iz Zabe, sve je uočljivija i tendencija smanjivanja štednje građana u obliku oročenih depozita, kao i oročavanju na dulja razdoblja.
Tako su unazad dvanaest mjeseci oročeni depoziti nominalno smanjeni za 4,8 posto, a njihov udio u ukupnim depozitima je pao sa 75,4 na 70,5 posto.  Istodobno, udio oročenih depozita do jedne godine smanjen je sa 61,3 posto koliko je iznosio u 2010., na 40,5 posto u kolovozu ove godine. Istodobno je udio uloga oročenih između jedne i dvije godine rastao s 18,3 na 25,6 posto, a kod uloga oročenih na dulje od dvije godine s 20,5 na 33,9 posto.
A vista depoziti građana od kraja 2010. godine povećani su, pak, za čak 39,9 posto, a samo u posljednjih dvanaest mjeseci 19,5 posto. Takav snažan rast u Zabi pripisuju uspješnoj turističkoj sezoni i povećanom udjelu privatnih iznajmljivača apartmana u ukupnom turističkom prometu, ali i sve većoj sklonosti građana da izbjegavaju oročenu štednju, dijelom i zbog negativnog psihološkog efekta oporezivanja kamata ostvarenih na takvu vrstu štednje) te općem padu kamatnih stopa na oročenu štednju posebno deviznu.


http://www.poslovni.hr/hrvatska/ukupna-stednja-hrvatskih-graana-165-milijardi-kuna-319972

HUB: Hrvati su štedljivi
Da su Hrvati štedljivi, pak, pokazuje analiza Hrvatske udruge banaka (HUB), prema kojoj njihova financijska imovina brzo raste, premda se kamatne stope nalaze na povijesno najnižim razinama. Kako se sve više smanjuje iznos kredita građanima, neto financijska imovina Hrvata raste brže od ukupne financijske imovine te je dosegnula 409 milijardi kuna polovicom ove godine, od čega više od 50 posto čine novac i depoziti kod kreditnih institucija. Od 2012. godine financijska imovina građana rasla je dakle za oko 58 milijardi kuna, odnosno 20 posto, kažu u HUB-u, dodajući kako to znači da financijska imovina po stanovniku sada iznosi oko 13 tisuća eura.

ješka za dedalosa, eli:)

s obzirom da država diže ponovo poreze , mislim koji kurac ćeš radit? PDV raste - ne isplati se trošit - radije neka pare leže na banci , potrošnja je skupa

ukidaju se olakšce na reinvestiranu dobit, dakle raste porez na dobit, ne isplati se poslovati - neka pare na banci.

uvest će porez na nekretnine, dakle ne isplati se kupovati nekretnine pa plaćati poreze državi, radije neka se u pare u banci.

ja sam isto imao neke ideje što sa lovom, ali bogami nakon ovih "poreznih reformi" sam odusta.. ili ću ih ih trošiti "van sustava"

aben wrote:ješka za dedalosa, eli:)

Ne razumijem.
Kako god bilo, ljudi su nakon naporne sezone i cjelodnevnog rintanja stavili novce na sigurno, kad se malo odmore kreće val mudrih i promišljenih investicija. To nas i vadi iz krize, a ne suludo neplansko napuhavanje balona i zaduživanje na sve strane da bi se radile zgrade koje se nemaju kome prodati. Statički je dokazano da bolje uspjevaju investicije od privatnog i teško stečenog kapitala od onog koji je dobiven nekakvim kreditima bez kriterija samo zato da bi neki referentić u banci nabio bodove za taj mjesec.

dva brata wrote:s obzirom da država diže ponovo poreze , mislim koji kurac ćeš radit? PDV raste - ne isplati se trošit - radije neka pare leže na banci , potrošnja je skupa

ukidaju se olakšce na reinvestiranu dobit, dakle raste porez na dobit, ne isplati se poslovati - neka pare na banci.

uvest će porez na nekretnine, dakle ne isplati se kupovati nekretnine pa plaćati poreze državi, radije neka se u pare u banci.

ja sam isto imao neke ideje što sa lovom, ali bogami nakon ovih "poreznih reformi" sam odusta.. ili ću ih ih trošiti "van sustava"

Kolega s posla isto imo ko ti nešto siće, kupio dionice neke kineske firme koja radi solarne ćelije, skakale jedan dan gore, drugi dan dole i onda odjednom ošle gore tri puta. s 35.000 € ošo na 100 u roku keks. Dobio sam psorijazu od jala i muke. Ja isto ne znam šta ću, straj me ovu siću stavljat na kocku, ajde da imam 200k, pa bacit u nešto 30k, ako propane, propane, ali ovo malo razjebat, ne znam, neka zasad u bičvu.

Sva su ta istraživanja, analize i apeli izrađeni u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan tog datuma 1924. u Milanu.
Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša.

udba wrote:Sva su ta istraživanja, analize i apeli izrađeni u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan tog datuma 1924. u Milanu.
Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša.

kina se razvija ubrzano na račun štednje, imaju najvišu stopu štednje u svijetu.

štednja ima i svoje prednosti- --- u ekonomskoj teoriji S=I , štednja =investicije, jer ti staviš lovu na banku, a banka na račun tvoje love izdaje kredite. krediti pokreću ekonomiju .

udba wrote:

aben wrote:ješka za dedalosa, eli:)

Ne razumijem.
Kako god bilo, ljudi su nakon naporne sezone i cjelodnevnog rintanja stavili novce na sigurno, kad se malo odmore kreće val mudrih i promišljenih investicija. To nas i vadi iz krize, a ne suludo neplansko napuhavanje balona i zaduživanje na sve strane da bi se radile zgrade koje se nemaju kome prodati. Statički je dokazano da bolje uspjevaju investicije od privatnog i teško stečenog kapitala od onog koji je dobiven nekakvim kreditima bez kriterija samo zato da bi neki referentić u banci nabio bodove za taj mjesec.

štednja je neodgovorna po njemu, jer drži da država subvencionira bogate.

a rozlike između kreditne i štedne investicije nemo. daj mi da vidin tu statistiku.

aben wrote:
a rozlike između kreditne i štedne investicije nemo. daj mi da vidin tu statistiku.

Štajaznam, silikonsku dolinu su digli investitori iz svojih čarapa, a nekretninski i dot com balon banke.

udba wrote:

aben wrote:
a rozlike između kreditne i štedne investicije nemo. daj mi da vidin tu statistiku.

Štajaznam, silikonsku dolinu su digli investitori iz svojih čarapa, a nekretninski i dot com balon banke.

baluni nemaju veze is bankami, nego is državun.

nemo te statistike. investicijama ni bitno odokle dolazu, jer uvika dolazu iz nečigove štednje. oće li banka biti posrednik, ni bitno.

aben wrote:

udba wrote:

aben wrote:
a rozlike između kreditne i štedne investicije nemo. daj mi da vidin tu statistiku.

Štajaznam, silikonsku dolinu su digli investitori iz svojih čarapa, a nekretninski i dot com balon banke.

baluni nemaju veze is bankami, nego is državun.

Kako s državom?

udba wrote:

aben wrote:

udba wrote:

aben wrote:
a rozlike između kreditne i štedne investicije nemo. daj mi da vidin tu statistiku.

Štajaznam, silikonsku dolinu su digli investitori iz svojih čarapa, a nekretninski i dot com balon banke.

baluni nemaju veze is bankami, nego is državun.

Kako s državom?

https://tkojejohngalt.wordpress.com/2015/09/24/drzava-je-kriva-za-sve-2/

moreš prečitati celi serijal država je kriva za sve, ali za pitanje kako je dovoljan i ovaj segment.

isto je i za dot kom, morin nojti ako oćeš.

aben wrote:

udba wrote:

aben wrote:

udba wrote:

aben wrote:
a rozlike između kreditne i štedne investicije nemo. daj mi da vidin tu statistiku.

Štajaznam, silikonsku dolinu su digli investitori iz svojih čarapa, a nekretninski i dot com balon banke.

baluni nemaju veze is bankami, nego is državun.

Kako s državom?

https://tkojejohngalt.wordpress.com/2015/09/24/drzava-je-kriva-za-sve-2/

moreš prečitati celi serijal država je kriva za sve, ali za pitanje kako je dovoljan i ovaj segment.

Aha, baš čitam, kaže, paradržavne institucije koje su pokupovale potraživanja banaka kako bi dale svima osjećaj sigurnosti i državna regulativa koja je ograničila stanogradnju i time digla cijenu kvadrata snosi direktnu krivicu za slom. Čak su prisilili banke da dijele kredite bez kriterija i to zakonski. Pa jel to moguće u USA, zar nema neko diskrecijsko pravo ko što su meni vizu odbili bez objašnjenja?

Znači državna potrošnja odnosno, stimuliranje potrošnje kroz prisilne državne mjere je po toj teoriji uzrok svih zala, daj da vidim za dot com.

Inače, koga zanima, a ne zna kud bi sa svojih 15-20k € tu ima nekih savjeta:

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vrijedni-savjeti-kako-stedjeti-u-kojoj-valuti-uzeti-kredit---455503.html

https://wiki.mises.org/wiki/Dot-com_bubble

udba wrote:Inače, koga zanima, a ne zna kud bi sa svojih 15-20k € tu ima nekih savjeta:

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vrijedni-savjeti-kako-stedjeti-u-kojoj-valuti-uzeti-kredit---455503.html

zloto. kupiš si zlota i gotovo.

Pari mi nestabilno


Poljska ne ispunjuje kriterij deviznog tečaja. Poljski zlot ne sudjeluje u mehanizmu ERM II. Poljska se koristi fluktuirajućim deviznim tečajem koji dopušta intervencije središnje banke na deviznom tržištu. Nakon pretežne stabilizacije vrijednosti između 4,1 i 4,3 PLN/EUR do kraja 2014., vrijednost zlota naglo je porasla na 4,0 PLN/EUR do travnja 2015. zahvaljujući ubrzanom gospodarskom rastu, ublažavanju politike ESB-a i završetku ciklusa ublažavanja monetarne politike u Poljskoj. Taj se trend kasnije obrnuo zbog domaće političke nesigurnosti. Čimbenici kao što su sniženje kreditnog rejtinga, globalni rizici i smanjenje premija rizika doveli su do volatilnosti deviznog tečaja početkom 2016. Poljska je od 2009. korisnica mehanizma fleksibilne kreditne linije u okviru MMF-a. U usporedbi s travnjem 2014., devizni tečaj zlota u odnosu na euro bio je oko 2,9 % slabiji u travnju 2016.

more biti da i je sa nestabilno, al borami kad dojde prova nestabilnost, zloto postane stabilno ohoho