Četnici se danas okupili u Višegradu

dzango wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:

pogledajte 5.40, ista ustaša pisma hahahaha, samo drugačije riječi :D

A znaš li ovu:

znam ta mi je dobrao, pokosili ga meti, njemci, ubi četa partizana

najgore ove četničke pjesme prave narodne, nema onih cajki koje imaju azijsko-islamski štih, u četničkim nema toga zanimljivo

U suštini malo je pisama koje je kopirano ....marširala kralja Petra garda je pisma koju je swirao wojni orkestar kraljewine JUgoslawije .....ustaše nisu imale wojni orkestar a ulaskom u Zg pošto takwe likowe ne možeš izmislit nego il znaju swirat il ne owi su samo na tu muziku stawili drugi tekst.

Tako da .....ono to wam je objašnjenje.


Marširala, marširala, Jelačića vojska
Marširala, marširala Jelačića vojska (često i Domobranska koračnica) je hrvatska vojna koračnica nepoznatog autora koja je bila u uporabi u raznim hrvatskim vojnim postrojbama u 19. i 20. stoljeću. Smatra se da je nastala u 53. pješačkoj pukovniji austro-ugarske vojske^[1], a pjeva o događajima iz 1848.^[2]

Sadržaj

• 1 Izvorne riječi
  
• 2 Inačice
  
• 3 Inačica iz 1991. (Korak ide za korakom)
  
• 4 Vanjske poveznice
  
• 5 Izvori
  

Izvorne riječi

Menu


0:00

Puhački simfonijski orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske: Marširala, marširala Jelačića vojska

Marširala, marširala, Jelačića vojska,marširala, marširala, Jelačića vojska;korak ide za korakom,a ja junak za barjakom. Boj se bije, bije,zastava se vije, vije,za slobodu Hrvatske. Boj se bije, bije,zastava se vije, vije,za slobodu Hrvatske.[1]

Inačice

Postoje nebrojene inačice. Hrvatski su je domobrani tijekom vremena Austro-Ugarske pjevali s drukčijim početnim stihovima - od "Marširala, marširala, domobranska vojska/garda/dvadeset i peta" (prema 25. dom. pješ. zagrebačkoj pukovniji) do slobodnijih, poput "Marširale, marširale, puce/dude uz vojnike".^[2] Tijekom Drugog svjetskog rata pjevala se uz dosta drukčije riječi, koje su spominjale Ustaše, a počinjala je riječima "Istrčale, istrčale, zagrebačke frajle". Postoje i dvije inačice u Srbiji; prva, iz vremena Prvog svjetskog rata i poraća, pjevala se "Marširala, marširala, kralja Petra garda", dok je druga, slobodnija, bila "Istrčale, istrčale, beogradske dame". 1991. pjesmu su rehabilitirali Zlatni dukati na albumu "U meni Hrvatska", nazvavši je "Korak ide za korakom" te izbacivši ustaške elemente.^[3]

Inačica iz 1991. (Korak ide za korakom)

Istrčale, istrčale,zagrebačke frajle. Korak ide za korakom,mladi Hrvat pod barjakom,boj se bije, bije,hrvatski se barjak vije,za slobodu i za dom,hrvatski dom. Istrčale, istrčale,pa se nasmijale. Korak ide za korakom,mladi Hrvat pod barjakom,boj se bije, bije,hrvatski se barjak vije,za slobodu i za dom,hrvatski dom. Mili Bože, mili Bože,lijepih li momaka. Korak ide za korakom,mladi Hrvat pod barjakom,boj se bije, bije,hrvatski se barjak vije,za slobodu i za dom,hrvatski dom. Kako ih je, kako ih jeodgojila majka. Korak ide za korakom,mladi Hrvat pod barjakom,boj se bije, bije,hrvatski se barjak vije,za slobodu i za dom,hrvatski dom.

25. domobranska pješačka pukovnija
[th]25. zagrebačka domobranska pješačka pukovnija[/th][th]Služba[/th][th]Geslo[/th][th]Država[/th][th]Vojska[/th][th]Grana[/th][th]Sudjelovanje[/th][th]Jačina[/th][th]Kratica[/th][th]Zapovjednici[/th][th]Zapovjednici postrojbe[/th][th]Poznati pripadnici[/th]

Značka na kapi pripadnika 25. dom. pješ. puk.

1880. - siječanj 1919.[1]

Za dom i kralja krv prolit valja![2][3]

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevsko hrvatsko domobranstvo Austro-ugarska vojska

pješačka pukovnija

Prvi svjetski rat Oslobađanje Međimurja

2.918 (ukupno u miru)[4]

HonvIR 25 (HIR 25.)

pukovnik Anton Matašić (1914.)[5] Matija Murković (1914.-1918.)[6]

vodnik Josip Broz[7][8] Miroslav Krleža[9]

25. domobranska zagrebačka pješačka pukovnija (Zagraber Landwehr-Infanterie-Regiment Nr.25, Zágrábi 25. honvéd gyalogezred) bila je pukovnija u sastavu Kraljevskog Hrvatskog Domobranstva. Stožer pukovnije bio je u Zagrebu.^[10] I. i III. bojna bila je stacionirana u Zagrebu, a II. u Varaždinu.^[11]

Sadržaj

• 1 Povijest
  
• 2 Raspuštanje
  
• 3 Sastav
  
• 4 Izvori
  

Povijest

Osnovana je 1889. iz 25. pješačke polubrigade, koja je ustrojena 1874. iz 79., 80. i 83. domobranske satnije.^[4]
Zapovjednik pukovnije 1914. bio je pukovnik Anton Matašić.^[12] Iste godine uključena je u 42. domobransku pješačku "Vražju" diviziju. Divizija je imala 14.000 ljudi i bila je pod zapovjedništvom general-pukovnika Stjepana Sarkotića. To je jedna od najpoznatijih vojnih postrojba hrvatske ratne prošlosti. Svoj ratni put počela je na srbijanskom ratištu, u Srijemu, kao dio snaga prvog udara.^[13] Kasnije sudjeluje u bitkama na Ceru i Kolubari, a zatim je upućena u Galiciju. Početkom 1918. godine bila je prebačena na talijansko ratište, gdje ostaje do kraja rata.^[13] Divizija se posebno istaknula 1915. prilikom zauzimanja Crne Gore.

Zapovjedništvo 25. domobranske pukovnije na bojištu, 1917.
Pukovnija se istakla na Drinskoj fronti te je u prodoru V. Austro-ugarske armije prema Valjevu prodrla daleko u zaleđe srpskog operativnog razvoja, te zauzela Baćinovac, koji je branila gotovo cijela srpska divizija.^[6]
O ljudskim gubitcima svih hrvatskih postrojbi austro-ugarske vojske uoči Božića 1915. govori Miroslav Krleža u romanu Zastave (citirajući vjerodostojno onodobne novinske izvještaje): 25. domobranska pješačka pukovnija 14.000 mrtvih, 26. pukovnija 20.000 mrtvih, a 53. pukovnija 18.000 poginulih.^[14] Do točnih podataka je teško doći, budući da su oni zametnuti i rasuti po arhivima u Beču, Budimpešti i Beogradu.
U prosincu 1918., časnici i domobrani sad već bivše 25. zagrebačke pukovnije sudjelovali su u oslobađanju Međimurja od mađarske okupacije. ^[1] Odlučeno je da to učine hrvatske vojne postrojbe, sastavljene od domobrana 25. i 26. domobranske pukovnije, zajedno s vojnicima 53. i 96. pukovnije zajedničke austro-ugarske vojske, dobrovoljcima i domobranima iz ostalih postrojbi, pod zapovjedništvom potpukovnika Slavka Kvaternika, Stjepana Sertića, majora Mirka Pogledića te satnika Josipa Špoljara.^[15]

Spomenik poginulima 25. domobranske pješačke zagrebačke pukovnije Hrvatskog Domobranstva kod Kulačkova, okolica Kolmeje, 1916., uz poklič Bog i Hrvati

Raspuštanje

Spomen-ploča žrtvama 25. domobranske pješačke pukovnije na Trgu bana Jelačića, 5. 12. 1918.
5. prosinca 1918. g. oko 13 sati 25. domobranska pješačka pukovnija krenula je na Jelačićev trg u Zagrebu prosvjedovati protiv raspuštanja domobranstva nakon završetka Prvog svjetskog rata. Na Trgu si im se priključili građani. Domobrani su razvili hrvatske trobojnice i otvoreno skandirali republika i Hrvatska. Čim su došli na Jelačićev trg na njih je otvorena puščana i mitraljeska vatra s krovova okolnih zgrada i ubijeno je 13, a ranjeno 17 ljudi, što je poznato pod nazivom Prosinačke žrtve.
Stvaranjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba pokrenut je krajem 1918. proces demobilizacije u kojem je raspušteno Hrvatsko domobranstvo. Raspuštanje domobranstva počelo je u studenome 1918. i nastavilo se u prvim mjesecima 1919. Početkom siječnja 1919. naređeno je ukidanje 25. i 26. pješačke pukovnije (kao i onih iz zajedničke austro-ugarske vojske).^[1]

Sastav

1914. narodnosni sastav je bio sljedeći: 97% Hrvata i Srba te 3% ostalih.^[11]





Marširala, marširala Jelačića vojska (često i Domobranska koračnica) je hrvatska vojna koračnica nepoznatog autora koja je bila u uporabi u raznim hrvatskim vojnim postrojbama u 19. i 20. stoljeću. Smatra se da je nastala u 53. pješačkoj pukovniji austro-ugarske vojske^[1], a pjeva o događajima iz 1848.^[2]

Sadržaj

• 1 Izvorne riječi
  
• 2 Inačice
  
• 3 Inačica iz 1991. (Korak ide za korakom)
  
• 4 Vanjske poveznice
  
• 5 Izvori
  

Izvorne riječi

Menu


0:00

Puhački simfonijski orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske: Marširala, marširala Jelačića vojska

Marširala, marširala, Jelačića vojska,marširala, marširala, Jelačića vojska;korak ide za korakom,a ja junak za barjakom. Boj se bije, bije,zastava se vije, vije,za slobodu Hrvatske. Boj se bije, bije,zastava se vije, vije,za slobodu Hrvatske.[1]

Inačice

Postoje nebrojene inačice. Hrvatski su je domobrani tijekom vremena Austro-Ugarske pjevali s drukčijim početnim stihovima - od "Marširala, marširala, domobranska vojska/garda/dvadeset i peta" (prema 25. dom. pješ. zagrebačkoj pukovniji) do slobodnijih, poput "Marširale, marširale, puce/dude uz vojnike".^[2] Tijekom Drugog svjetskog rata pjevala se uz dosta drukčije riječi, koje su spominjale Ustaše, a počinjala je riječima "Istrčale, istrčale, zagrebačke frajle". Postoje i dvije inačice u Srbiji; prva, iz vremena Prvog svjetskog rata i poraća, pjevala se "Marširala, marširala, kralja Petra garda", dok je druga, slobodnija, bila "Istrčale, istrčale, beogradske dame". 1991. pjesmu su rehabilitirali Zlatni dukati na albumu "U meni Hrvatska", nazvavši je "Korak ide za korakom" te izbacivši ustaške elemente.^[3]

Inačica iz 1991. (Korak ide za korakom)

Istrčale, istrčale,zagrebačke frajle. Korak ide za korakom,mladi Hrvat pod barjakom,boj se bije, bije,hrvatski se barjak vije,za slobodu i za dom,hrvatski dom. Istrčale, istrčale,pa se nasmijale. Korak ide za korakom,mladi Hrvat pod barjakom,boj se bije, bije,hrvatski se barjak vije,za slobodu i za dom,hrvatski dom. Mili Bože, mili Bože,lijepih li momaka. Korak ide za korakom,mladi Hrvat pod barjakom,boj se bije, bije,hrvatski se barjak vije,za slobodu i za dom,hrvatski dom. Kako ih je, kako ih jeodgojila majka. Korak ide za korakom,mladi Hrvat pod barjakom,boj se bije, bije,hrvatski se barjak vije,za slobodu i za dom,hrvatski dom.

vodnik Josip Broz

preko_vode_do_slobode wrote:

dzango wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:

pogledajte 5.40, ista ustaša pisma hahahaha, samo drugačije riječi :D

A znaš li ovu:

znam ta mi je dobrao, pokosili ga meti, njemci, ubi četa partizana

A je l' ti muzika odnegde poznata?

nije, daj pomozi odakle je

To je jedna od najpoznatijih vojnih postrojba hrvatske ratne prošlosti. Svoj ratni put počela je na srbijanskom ratištu, u Srijemu, kao dio snaga prvog udara.^[13] Kasnije sudjeluje u bitkama na Ceru i Kolubari, a zatim je upućena u Galiciju. Početkom 1918. godine bila je prebačena na talijansko ratište, gdje ostaje do kraja rata.^[13] Divizija se posebno istaknula 1915. prilikom zauzimanja Crne Gore.

Zapovjedništvo 25. domobranske pukovnije na bojištu, 1917.
Pukovnija se istakla na Drinskoj fronti te je u prodoru V. Austro-ugarske armije prema Valjevu prodrla daleko u zaleđe srpskog operativnog razvoja, te zauzela Baćinovac, koji je branila gotovo cijela srpska divizija.








Sad je malo jasnije odakle Srbima ideja za tu pismu.

preko_vode_do_slobode wrote:nije, daj pomozi odakle je

Thompson & Chetnci - Nad Kraljevom seva Anica kninska kraljica

dzango wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:nije, daj pomozi odakle je

a je slično je :D ali nije cila pisma plagijat, dio, samo koliko je stara ta četnička? ono većina ustaških i četničkih je nastala 90tih

preko_vode_do_slobode wrote:

dzango wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:nije, daj pomozi odakle je

a je slično je :D ali nije cila pisma plagijat, dio, samo koliko je stara ta četnička? ono većina ustaških i četničkih je nastala 90tih

Sve ove ja znam još od osamdesetih sa nekih starih snimaka. Cune je pevao po Americi još šezdesetih.

Uglawnom dosta ste muzikalni al wam wojna strategija nije jaća strana.



             

Hrwati s druge strane ....nemaju problema sa wojnim strategijama.





Members of Special Forces Brigade

Members of Marine Platoon


Samo da ne oswanu iznad brda powiše istoćnog Mostara.

Kad mogu Rusi možemo i mi.



Bez oznaka.Pokriwena lića.

Poanta bi bila da u sluaju ponownog hr muslimanskog sukoba tamo lakše mi je sa planine iza leđa njih razhebat nego frontalno.

Moraju dio wojske wraćat nazad a ti si na uzwisini i samo rokaš.

Onda owa glawnina wojskw sa zapada udari ofenziwu na jediniće koje su ostale na zapadu.

I TO JE TO-.

dzango wrote: 
  Cune je pevao po Americi još šezdesetih.

To mi jedan od najodvratnijih i najantipatičnijih likova srpske estrade.

RayMabus wrote:Poanta bi bila da u sluaju ponownog hr muslimanskog sukoba tamo lakše mi je sa planine iza leđa njih razhebat nego frontalno.

Moraju dio wojske wraćat nazad a ti si na uzwisini i samo rokaš.

Onda owa glawnina wojskw sa zapada udari ofenziwu na jediniće koje su ostale na zapadu.

I TO JE TO-.

Nadam se da više neće biti ratova na  relaciji Hrvati - Srbi - muslimani. 

Ionako smo u kurcu svi skupa još nam  samo novi rat treba pa da nas do kraja upropasti.

Ja se na nadam. Nisam wjernik. Ja planiram.

jastreb wrote:

dzango wrote: 
  Cune je pevao po Americi još šezdesetih.

To mi jedan od najodvratnijih i najantipatičnijih likova srpske estrade.

Cune je legenda. Nikada nije pevao šund a glas božanski. Na ovo moraš da se naježiš:

RayMabus wrote:Uglawnom dosta ste muzikalni al wam wojna strategija nije jaća strana.



             

Jebiga kada Srbi nemaju tebe.

dzango wrote:

RayMabus wrote:Uglawnom dosta ste muzikalni al wam wojna strategija nije jaća strana.



             

Jebiga kada Srbi nemaju tebe.

Wi ste poprilično u kurzu.

S drugima se lako dogoworit oko zajedničke obrane samo s wama ne.

Sad lijepo pustit još nekih pet godina da wam se uruši ekonomija i demografija u toj tzw RS a onda buđenje tog naroda tamo da niti uz wojnu pomoć Srbije neće izgurat kakwi takwi opstanak ako se ne budu okrenili i za pomoć Hr.

U biti pretworit ću ih u wojnu krajinu ....neku wrst neo kolonije.