Premijer Indije odlazi Putinu

Putinova Rusija ne može nikako biti vojni geopolitički saveznik Indije u Aziji jer sad kad je on pokrenuo rat u Europi i te procese on i Kina imaju nešto šta Indija nikad neće imati a to je zajednički neprijatelj: Amerika ( il šire gledano NATO savez i saveznici ) i Japan.

Ovo je sad ovako al Indija se riješava ovisnosti o ruskom oružju iz očitog razloga jer da stvarno dođe do šireg sukoba Indije i Kine ( i/ili Pakistana koji je saveznik Kine ) Putin se uopće ne bi smio uključiti na strani Indije.

Kinezi izbacili drugi nevidljivi lovac kojeg će stavit na nosaće aviona i prodavat Pakistanu a ovi cigići jadnici se hvale kako su napravili laki tenk u kojeg su još ubacili zapadne motore i vjerovatno im je Zapad dao i nacrte za iste jer je to nekakva klasika tenkić.

Imaju stare Mig 29 a nit se to više proizvodi nit im Rusija može isporučit a Kina je napravila svoje avionske motore i više nije ovisna o Rusiji po tom pitanju i sad će štancat koliko god ona to hoće i ništa je ne može zaustaviti da bude najjaća sila u Aziji a kamo li tamo nekakvi cigići iz Indije.

Amo lipo sad kupit Rafale jer bez njih ostajete totalno ispod Kineza koji štancaju i avione i nosaće aviona i sve drugo ko na traci.

Indijska mornarica pregovara o cijeni za 26 Rafale M aviona kojima bi "opremili" svoj nosač zrakoplova INS Vikrant. Indija već ima skladišta za održavanje, popravke i simulatore za obuku za Rafale u zračnoj bazi Ambala.

Ciganlija zaostala, ne znaju ni tenk napravit a glumataju da mogu izać na megdan Kini. Oni ne mogu s Pakistanom izać na kraj a ne s tamo nekom Kinom.

Rusija je prvi put u povijesti poslala dva teretna vlaka s ugljenom za Indiju po koridoru Sjever-jug, preko Kazahstana, Turkmenistana do iranske luke Bandar-Abbas, u Hormuškom tjesnacu (njegov zapadni dio nadzire Oman) koji predstavlja ulaz u strateški prevažni Perzijski zaljev. Od Bandar-Abbasa (smještenog zapadno od spomenutog Chabahara) ruski ugljen će se brodom prebaciti u najveću indijsku luku Mumbaj.

„Multimodalni prometni koridor sjever-jug (INSTC), koji uključuje mrežu željeznica, autocesta i morskih luka, proteže se 7200 km od St. Petersburga do luke Mumbai u Indiji. Ruta je dio napora Rusije da pronađe nove prometne rute u svjetlu zapadnih sankcija koje su je prisilile da preusmjeri trgovinske tokove iz Europe u Aziju i Bliski istok,“ – navodi indijski medij.

Indija, kao najveća enigma globalne geopolitike

Indija uvozi visokokvalitetni ruski ugljen preko međunarodnog prometnog koridora sjever-jug kako bi zadovoljila rastuće potrebe za energijom i povećala učinkovitost elektrana. Viša ogrjevna vrijednost ruskog ugljena i niži sadržaj pepela poboljšavaju proizvodnju toplinske energije i pogoduju industriji čelika. Indijska vlada također potiče domaću proizvodnju i kvalitetu ugljena.




Rusija je prvi put poslala dva vlaka natovarena  ugljenom u Indiju preko Međunarodnog prometnog koridora sjever-jug (INSTC), koji povezuje Rusiju s Indijom preko Irana, navodi se u priopćenju ruske nacionalne željezničke kompanije.

Prema RT-u, multimodalna ruta koja uključuje željeznicu, mrežu cesta i morske luke, INSTC se proteže na 7.200 km od St. Petersburga do luke Mumbai u Indiji.

Koridor je dio ruskog nastojanja da pronađe nove prometne rute u svjetlu zapadnih sankcija, koje su je prisilile na preusmjeravanje trgovinskih tokova iz Europe u Aziju i Bliski istok. Izgradnja INSTC-a započela je početkom 2000-ih, ali njegov daljnji razvoj dobio je novi poticaj u svjetlu ograničenja s kojima se Moskva suočava. New Delhi je također reklamirao rutu kao alternativu kineskoj inicijativi Pojas i put.

“Prvi put su dva vlaka s  ugljenom iz Kuzbasa krenula prema Indiji duž međunarodnog prometnog koridora sjever-jug. Vlakovi su krenuli iz regije Kemerovo. Slijedili su duž istočnog kraka INSTC-a kroz Kazahstan i Turkmenistan do iranske luke Bandar Abbas,” objavile su Ruske željeznice u ponedjeljak na svom Telegram kanalu.

Ugljen će  se isporučivati ​​morem duž posljednjeg dijela rute od iranske luke Bandar Abbas do indijske luke Mumbai, navodi se u priopćenju.

“Prvi put su dva vlaka s  ugljenom iz Kuzbasa krenula prema Indiji duž međunarodnog prometnog koridora sjever-jug. Vlakovi su krenuli iz regije Kemerovo. Slijedili su duž istočnog kraka INSTC-a kroz Kazahstan i Turkmenistan do iranske luke Bandar Abbas,” objavile su Ruske željeznice u ponedjeljak na svom Telegram kanalu.

https://en.wikipedia.org/wiki/Kemerovo_Oblast



Sjeverno područje regije više je poljoprivredno. Regija ima gustu željezničku mrežu, uključujući Transsibirsku željeznicu koja prolazi kroz oblast. Novokuznjeck je središte strojarske industrije.

Oblast Kemerovo jedna je od najvažnijih industrijskih regija Rusije, s nekim od najvećih svjetskih nalazišta ugljena. Na jugu regije dominiraju metalurgija i rudarska industrija, kao i strojarska i kemijska proizvodnja.

Grupa Evraz i podružnica rude Evrazruda upravljaju pogonima za rudarenje i preradu željezne rude zajedno s Raspadskaya, Yuzhkuzbassugol, sibirskim holding društvom SIBPLAZ . Tu se nalaze rudnici ugljena i koksnog ugljena . Prokopevsk, Kiselevsk i Andzhero-Sudzhensk su središta proizvodnje ugljena. Rudnik Zhernovskoye ima rezerve od 163 milijuna tona koksnog ugljena.

https://en.wikipedia.org/wiki/Kuznetsk_Basin

Tijekom sovjetske ere, Kuznjecki bazen je bio drugi, iza ukrajinskog Donjeckog bazena u smislu regionalne proizvodnje ugljena. Kuznjecki bazen ugljena , ili Kuzbas , jedno je od najvećih nalazišta ugljena na svijetu. Smješten na jugu zapadnog Sibira, uglavnom na teritoriji regije Kemerovo.

Obim proizvodnje ugljena :

• 2018—255,3 milijuna tona 
  
• 2019—250,1 milijuna tona 
  
• 2020—220,7 milijuna tona 
  
• 2021—243,1 milijuna tona 
  
• 2022—223,6 milijuna tona 
  

Kvaliteta ugljena je raznolika i spada među najbolje ugljene. 


43-45% ugljena iskopanog u Kuzbasu koristi se za koksiranje. Većina kuznjeckog ugljena troši se u zapadnom Sibiru, na Uralu, a također iu europskom dijelu Rusije. Do 2018. udio ugljena izvezenog u strane zemlje dosegao je 57%. Glavni uvoznici ugljena iz Kuzbasa su Južna Koreja i Japan.

Do 2018. udio ugljena izvezenog u strane zemlje dosegao je 57%. Glavni uvoznici ugljena iz Kuzbasa su Južna Koreja i Japan.

Dakle izvozili su transsibirskom željeznicom do Pacifika i onda brodom prebaci u Japan i južnu Koreju a sad dole na Iran a duljina željeznice je li la samo je razlika šta je ovdje sve bilo ruske željeznice i samim time puno jednostavnije a ovdje prolaziš kroz Kazastan, Turmenstan pa imaš promjena kolosjeka pa moraš radit okretište tj prebacivat vagone na tračnice s drugim kolosjekom pa onda iranske željeznice i onda dole do luke i tek onda možeš dalje brodom a šta je ovdje sad konkretno Indija.

Obim proizvodnje ugljena :

• 2018—255,3 milijuna tona 
  
• 2019—250,1 milijuna tona 
  
• 2020—220,7 milijuna tona 
  
• 2021—243,1 milijuna tona 
  
• 2022—223,6 milijuna tona 
  

Nemaju kome prodat ugljen a vade ga u ogromnim količinama a prije su više od pola tog izvađenog ugljena kupovali Japan i južna Koreja a sad to izgled palo pa pali prihodi a cijela regija tamo živi od tog ugljena pa onda cigićima iz Indije daju skoro pa đabe samo da prodaju bilo šta jer im se nagomilalo tog ugljena tamo pa ne znaju di će s njime više ( godišnje ga izvade nekakvih 240 miljona tona u prosjeku proizvodnja na godišnjoj razini tih rudnika tamo po tom Kunbasu Bogu iza nogu u vukojebini gornjoj na granici Kazastana, Kine i Rusije ).

Dakle izvozili su transsibirskom željeznicom do Pacifika i onda brodom prebaci u Japan i južnu Koreju a sad dole na Iran a duljina željeznice je li la samo je razlika šta je ovdje sve bilo ruske željeznice i samim time puno jednostavnije a ovdje prolaziš kroz Kazastan, Turmenstan pa imaš promjena kolosjeka pa moraš radit okretište tj prebacivat vagone na tračnice s drugim kolosjekom pa onda iranske željeznice i onda dole do luke i tek onda možeš dalje brodom a šta je ovdje sad konkretno Indija.

---

Em šta daje cigićima debelo ispod cijene samo da to nose i tako se ušteka Modiju i Hindusima ovdje također ima gubiak jer prijevoz preko kazastanskih, turkenistanskih te iranskih željeznica se naplaćuje pa i to utjeće na cijenu plus na granici Turmenistana i Irana je promjena kolosjeka pa mora pretovarat i mijenjat tračnice itd pa i to utjeće na cijenu.

Prevedeno: On ovdje gubi jer ne zarađuju njegove željeznice i luke jer je prije sve išlo preko ruskih željeznica, kompliciranije je a samim time i skuplje, drugi zarađuju od tranzita itd itd itd i ovo je očito više nevolja prisilila jer kad iskopaš godišnje 240 miljona tona ugljena a cijela regija ti živi od toga a nemaš kome prodat jer su ti više od pola toga kupovali Japan i južna Koreja i onda ako ne prodaš em gubiš pare em će ti nekakvih 120 miljona tona godišnje ostat neprodano i zatrpat cijelu tu regiju jer ne možeš kopat i samo bacat sa strane toliku količinu nego je moraš izvest i prodat tako da nove količine koje se izvade dođu na te prostore di se to iskrca kad se odvoji iz tih rudnika di se to vadi u toj vukojebini gornjoj.

Prisiljen je prodavat po bilo kojoj cijeni jer cijela ta regija živi od ugljena a i ne možeš izvaditi 120 miljona tona godišnje za izvoz vani drugim državama i onda to ostavit tu i onda opet iduća tekuća godina opet novih 120 miljona izvadit pa na tu hrpu dodatno gomilat, zatrpali bi sami sebe da to ne prodaju tj izvezu šta iskopaju tokom jedne tekuće godine proizvodnje tj vađenja ugljena iz tih rudnika tamo i onda mora prodat bilo kome i po bilo kojoj cijeni a to ovi cigići iz Indije obilato koriste.

Da ne bi oni zaobilazili EU sankcije s ovom šemom jer kao dole ga istovari pa više nije ruski pa onda ga uvoze u EU tako.

Koliko ruskog ugljena uvozi EU ?

Zemlje Europske unije (EU) uvezle su 12,66 milijuna metričkih tona ugljena iz Rusije 2023. godine, što je polovica količine uvezene prethodne godine. Kao odgovor na rat u Ukrajini, EU je zabranila uvoz ugljena iz Rusije počevši od 11. kolovoza 2022.

“Prvi put su dva vlaka s  ugljenom iz Kuzbasa krenula prema Indiji duž međunarodnog prometnog koridora sjever-jug. Vlakovi su krenuli iz regije Kemerovo. Slijedili su duž istočnog kraka INSTC-a kroz Kazahstan i Turkmenistan do iranske luke Bandar Abbas,” objavile su Ruske željeznice u ponedjeljak na svom Telegram kanalu.

S obzirom da nisu prošle preko Uzbekistana to je onda ova ruta: Transnacionalni koridor sjever-jug 

Željeznička linija koja povezuje Kazahstan i Iran preko Bereketa dovršena je 3. prosinca 2014. 

https://en.wikipedia.org/wiki/Rail_transport_in_Turkmenistan

Željeznička veza Kazahstan–Turkmenistan–Iran, dovršena i puštena u rad 2014., također poznata kao transnacionalni koridor Sjever–Jug, željeznička je linija duga 677 km koja povezuje Kazahstan i Turkmenistan s Iranom i Perzijskim zaljevom . Povezuje Uzen u Kazahstanu s Bereket - Etrekom u Turkmenistanu i završava u Gorganu u iranskoj pokrajini Golestan. U Iranu će željeznica biti povezana s nacionalnom mrežom koja će se probijati do luka u Perzijskom zaljevu.

Modi dolazi u posjet Putinu nakon pet godina i onda su oni prvi put pustili dva vagona ugljena iz tog Kunzbasa prema Iranu a dva su jer trebaju izračunat troškove prijevoza i drugo jer da je samo jedan onda nisi 100% siguran koliko je ta dizel lokomotiva potrošila goriva na sto kilometara kad vuće toliki i toliki teret tj tu količinu ugljena a ovako s dva uzorka tj dva takva vlaka to mogu izračunat jer vide iz dva uzorka kolika je potrošnja pa je to otprilike to.

Dogovaraju se za cijenu i sad će se Hindusi cijenkat da Putin skine gaće i da im skoro pa đabe taj ugljen jer ionako ga nema kome prodat a samo mu se gomila tamo.

Do 2018. udio ugljena izvezenog u strane zemlje dosegao je 57%. Glavni uvoznici ugljena iz Kuzbasa su Južna Koreja i Japan.

Obim proizvodnje ugljena :

• 2018—255,3 milijuna tona 
  
• 2019—250,1 milijuna tona 
  
• 2020—220,7 milijuna tona 
  
• 2021—243,1 milijuna tona 
  
• 2022—223,6 milijuna tona 
  

Povećanje obujma trgovine između Rusije i Indije: Rusija je objavila planove za izvoz 73,2 milijuna tona ugljena u Indiju preko iranskih luka. IRISL je pripremio 300 brodova kako bi olakšao ovu trgovinu, za koju se očekuje da će smanjiti vrijeme tranzita za rusku robu sa 45 dana na samo 15 dana. Predviđa se da će ova inicijativa generirati nekoliko milijardi dolara u tranzitnim naknadama za Iran. Godine 2023. Rusija je prevezla 600.000 tona tereta kroz Iran, a očekuje se da će brojka porasti na 4 milijuna tona godišnje do 2024., prema zamjeniku ruskog ministra prometa. Ovo značajno povećanje naglašava stratešku važnost INSTC-a za regionalnu trgovinu i suradnju.

Koliko će ugljena Kina trošiti 2024.?

Očekuje se da će Kina uvesti 26 milijuna do 27 milijuna mt ugljena iz Rusije 2024., u usporedbi s 26,64 milijuna mt 2023., kažu analitičari. Mongolija i Rusija zajedno su činile 78% kineskog uvoza ugljena u 2023. od 102,94 milijuna mt, pokazuju podaci kineske carine.

https://www.worldometers.info/coal/china-coal/

Kina uvozi 6% svoje potrošnje ugljena (272 221 858 tona u 2016.).

Kina troši 50,5% svjetskog ugljena godišnje a Indija 11,3%

https://www.worldometers.info/coal/coal-consumption-by-country/#china

Ovo je čin očaja jer on nema kome prodat ugljen iz tog Kunzbasa u Sibiru a riječ je o više od sto miljona tona ugljena za izvoz godišnje a prije su mu Japan i južna Koreja bili najveći kupci i sad to palo a cijeli taj kraj živi od toga i onda prodaj ovim cigićima iz Indije za male pare samo da rudari dobiju plaće i da se preživi tekuća godina a u osnovi dodatne zarade uopće nema.

Zarađuju cigići iz Indije, kazastanske, turkemnistanske te iranske željeznice i iranska luka dole di se to prekrcava dalje za Indiju i drugdje brodom.

Priseljen je ovako jer jednostavno nema drugog izbora jer će mu u protivnom taj kraj koji živi od ugljena totalno propast ekonomski i sad mora barem da bilo kakvog kupca nađe samo da je na nekakvoj pozitivnoj nuli dok ne smisli šta i kako dalje al ovo im sasvim sigurno ekonomski ne odgovara al nemaju drugog izbora uopće.


https://en.wikipedia.org/wiki/Kuznetsk_Basin

Tijekom sovjetske ere, Kuznjecki bazen je bio drugi, iza ukrajinskog Donjeckog bazena u smislu regionalne proizvodnje ugljena. Kuznjecki bazen ugljena, ili Kuzbas , jedno je od najvećih nalazišta ugljena na svijetu. Smješten na jugu zapadnog Sibira, uglavnom na teritoriji regije Kemerovo.

4. pro 2014.

Prvi vlak krenuo je iz Kazahstana u Iran novom rutom kroz Turkmenistan. Puštanje u promet željeznice već je nazvano novom prekretnicom u odnosima tri zemlje. Dugo očekivanu autocestu svečano je otvorio državni vrh. Nursultan Nazarbayev, Gurbanguly Berdimuhamedov i Hassan Rouhani postali su prvi putnici koji su prošli pored nove grane. Nova cesta najkraći je kopneni pravac koji će našu zemlju povezati s višemilionskim tržištem Bliskog istoka. Poslovni ljudi već čekaju da pošalju svoje proizvode ovom linijom. Projekt je, bez pretjerivanja, isplativ i perspektivan.

A sad i da neće Putin moa razvijat ove prometne pravce nakon šta mu je izlupalo gomilu razno raznih sankcija na sve i svašta i ne daju mu u Europu.



Nije baš previše ni Putin oduševljen ovom pričom jer mora plaćati i ovisiti o tima sad kroz koje ti prometni pravci prolaze. Njemu je uvijek bolje da to ide na njegove luke pa onda dalje brodom izravno do krajnjeg kupca nego ovako.