Skrivena povijest
Page 5 of 6
Page 5 of 6 • 1, 2, 3, 4, 5, 6
Re: Skrivena povijest
Dakle na jesen bi se otisnuli južnije u potrazi za hranom.
Zimi im nitko ne bi napada sela gore ( misli se uglavnom na susjedne i oklone klanove jer su ratovali između sebe gore ) jer je sve zatrpano no u osnovi muški su morali otić vanka i tražit hranu jer ako bi ostali zimi u selu a zima bude oštrija onda ostanu svi bez hrane i svi umru od gladi.
Nije se tim vikinzima tek tako veslalo okolo nego zima a zimi je glad i onda pola godine zimi veslaj okolo i traži hranu a to su ti vikinški pohodi u osnovi kako ih gledaju ovi koje su oni napadali a to su svi okolo.
Napadali su Britaniju jer im je bila južnije i zimi bi tražili hranu.
Zimi im nitko ne bi napada sela gore ( misli se uglavnom na susjedne i oklone klanove jer su ratovali između sebe gore ) jer je sve zatrpano no u osnovi muški su morali otić vanka i tražit hranu jer ako bi ostali zimi u selu a zima bude oštrija onda ostanu svi bez hrane i svi umru od gladi.
Nije se tim vikinzima tek tako veslalo okolo nego zima a zimi je glad i onda pola godine zimi veslaj okolo i traži hranu a to su ti vikinški pohodi u osnovi kako ih gledaju ovi koje su oni napadali a to su svi okolo.
Napadali su Britaniju jer im je bila južnije i zimi bi tražili hranu.
RayMabus- Posts : 184104
2014-04-11
Re: Skrivena povijest
Nitko ne vesla do Britanije a iz Norveške tek tako i za kurac.
To šta će oni zaklat neku kokoš, najist se i pojebat neku seljanku u Britaniji ipak nije razlog zašto bi netko veslao iz Norveške odnosno Skandinavije općenito do Britanije odnosno južnijih krajeva u potrazi za hranom a kad već haraju onda nose sve na šta naiđu tj pljačka i trpaj u brodove i vozi natrag.
Nisu uopće smili muški tj pola sela ostat zimi gore jer bi u slučaju da je zima duža i oštrija svi pomrli od gladi.
Vjerovatno bilo velikih umiranja cijelih sela prije početka njihovih plovidba niže u osmom stoljeću i tom vremenu dakle šesto stoljeće Skandinavija na sjeveru, oštra zima, 90% stanovništva pocrkne a to je u biti od sto sela gore samo bi ih deset preživjelo a u svim ostalima bi samo našao leševe jer bi ih oštra zima i glad tamanila sve od reda.
To šta će oni zaklat neku kokoš, najist se i pojebat neku seljanku u Britaniji ipak nije razlog zašto bi netko veslao iz Norveške odnosno Skandinavije općenito do Britanije odnosno južnijih krajeva u potrazi za hranom a kad već haraju onda nose sve na šta naiđu tj pljačka i trpaj u brodove i vozi natrag.
Nisu uopće smili muški tj pola sela ostat zimi gore jer bi u slučaju da je zima duža i oštrija svi pomrli od gladi.
Vjerovatno bilo velikih umiranja cijelih sela prije početka njihovih plovidba niže u osmom stoljeću i tom vremenu dakle šesto stoljeće Skandinavija na sjeveru, oštra zima, 90% stanovništva pocrkne a to je u biti od sto sela gore samo bi ih deset preživjelo a u svim ostalima bi samo našao leševe jer bi ih oštra zima i glad tamanila sve od reda.
RayMabus- Posts : 184104
2014-04-11
Re: Skrivena povijest
Slično su radili stari Rimljani s ilirskim utvrdama i kulturnim spomenicima. Sve su porušili i spalili do neprepoznatljivosti.AssadNaPodmornici wrote:postoji nevidljiva ruka uhljeba i struktura ljudi koji mrze promjene i žele ostati na poziciji moći.
kako rekoh evo prvo ti sruši svoja vjerovanja, uzmi teleskop dođi tamo u centar splita, na onu lokaciju gdje je ulaz u ACI marinu, sačekaj da trajket krene prema Supetru, otvori teleskop i gledaj hoćeš li kada trajekt dođe u supetar vidjeti supetarsku rivu ili samo pola broda kako je pristao.
i tako ćeš uvjeriti sebe u nešto u što nisi vjerovao.
ako je tebi ovo teško, zamisli nekoga uhljeba u kineskoj akademiji znanosti, kako netko želi iskopavanjem srušiti njega sa njegove pozicije moći, i privilegija .. normalno da će ovaj šapnuti Xiu i drugima u partiji neke i podmiti, "najbolje je da tamo zasadimo park" i tako se riješiš prijetnje.
nema neke tu "globalne zavjere", nego samo ljudska priroda. Kinezi su isto ljudi kao , ja ti ili na zapadu.
naravno na zapadu i takve stvari se guraju pod tepih, ali za sada cenzura nije jaka.. kako rekoh ima jedan odličan dokumentarac na netflixu o tim starim civilizacijama, 8 nastavaka, baš sam uživa gledati, obilazi svijet, te stare piramide, i sviđa mi se njegovo logičko povezivanje sa ledenim dobom prije 12 000 godina i civilizacijom koja je bila tada.. i imaš tonu knjiga koje možeš svugdje kupiti.
i te lokacije su dozvoljene za istraživanje. doneseš istrumente i mjeriš. tako su i napisane knjige.
a što Kinezi rade, ili Talibani što su prije rušili spomenike Bude, ili Kinezi u kulturnoj revoluciji praktički su skoro pa uništili cijelu Kinesku kulturu staru 4000godina, ova današnja kineska kultura je jedva spašeni ostaci koji su preživjeli "kulturnu revoluciju 60tih".. njihov problem.
zato je ipak bitna demokracija i neke slobode..
Pošumljavanje na Goebekli Tepe su se izvela vjerojatno iz dva razloga: 1.) Izveli su ga okolni seljaci, kao i uzimanje "građevinskog marerijala". 2.) Vjerski razlozi. Veće pošumljavanje vidimo na južnoj strani, gdje je prilikom istraživanja primjećeni ostatci "islamskog hodočašća". Ne tvrdim da se pošumljavanje desilo (i) iz tih razloga, ali kao mogućnost postoji.
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78855
2016-07-22
Re: Skrivena povijest
Ni jedan, ni 2Eroo wrote:Slično su radili stari Rimljani s ilirskim utvrdama i kulturnim spomenicima. Sve su porušili i spalili do neprepoznatljivosti.AssadNaPodmornici wrote:postoji nevidljiva ruka uhljeba i struktura ljudi koji mrze promjene i žele ostati na poziciji moći.
kako rekoh evo prvo ti sruši svoja vjerovanja, uzmi teleskop dođi tamo u centar splita, na onu lokaciju gdje je ulaz u ACI marinu, sačekaj da trajket krene prema Supetru, otvori teleskop i gledaj hoćeš li kada trajekt dođe u supetar vidjeti supetarsku rivu ili samo pola broda kako je pristao.
i tako ćeš uvjeriti sebe u nešto u što nisi vjerovao.
ako je tebi ovo teško, zamisli nekoga uhljeba u kineskoj akademiji znanosti, kako netko želi iskopavanjem srušiti njega sa njegove pozicije moći, i privilegija .. normalno da će ovaj šapnuti Xiu i drugima u partiji neke i podmiti, "najbolje je da tamo zasadimo park" i tako se riješiš prijetnje.
nema neke tu "globalne zavjere", nego samo ljudska priroda. Kinezi su isto ljudi kao , ja ti ili na zapadu.
naravno na zapadu i takve stvari se guraju pod tepih, ali za sada cenzura nije jaka.. kako rekoh ima jedan odličan dokumentarac na netflixu o tim starim civilizacijama, 8 nastavaka, baš sam uživa gledati, obilazi svijet, te stare piramide, i sviđa mi se njegovo logičko povezivanje sa ledenim dobom prije 12 000 godina i civilizacijom koja je bila tada.. i imaš tonu knjiga koje možeš svugdje kupiti.
i te lokacije su dozvoljene za istraživanje. doneseš istrumente i mjeriš. tako su i napisane knjige.
a što Kinezi rade, ili Talibani što su prije rušili spomenike Bude, ili Kinezi u kulturnoj revoluciji praktički su skoro pa uništili cijelu Kinesku kulturu staru 4000godina, ova današnja kineska kultura je jedva spašeni ostaci koji su preživjeli "kulturnu revoluciju 60tih".. njihov problem.
zato je ipak bitna demokracija i neke slobode..
Pošumljavanje na Goebekli Tepe su se izvela vjerojatno iz dva razloga: 1.) Izveli su ga okolni seljaci, kao i uzimanje "građevinskog marerijala". 2.) Vjerski razlozi. Veće pošumljavanje vidimo na južnoj strani, gdje je prilikom istraživanja primjećeni ostatci "islamskog hodočašća". Ne tvrdim da se pošumljavanje desilo (i) iz tih razloga, ali kao mogućnost postoji.
Odluka je isključivo struke koja je ostavila otkapanja idućim generacijama, a pošumljavanje nije slučajno jer je samo napravljeno na nalazištu. Ne okolo.
Hoholo Mudovski- Posts : 7152
2023-08-31
Re: Skrivena povijest
PS:
Zagovornici "globalnih zavjera" će uvijek pronaći razloge za svoju "znanost",
koja nema veze sa znanošću.
Prilikom istraživanja Goebekli Tepe je utvrđena i starost kad su napušteni
- cca 9,000 godina, s prepostavkom starosti seže do između 14-15,000 godina, pa
čak i daleko u Pleistocen. Znate, Pleistocen seže do nekih 2.5 milijuna godina.
Znanost ništa ne skriva- odkriva i dokazuje onoliko koliko može dokazati, glede
na mogućnosti trenutnih istraživačkih sredstava.
Zagovornici "globalnih zavjera" će uvijek pronaći razloge za svoju "znanost",
koja nema veze sa znanošću.
Prilikom istraživanja Goebekli Tepe je utvrđena i starost kad su napušteni
- cca 9,000 godina, s prepostavkom starosti seže do između 14-15,000 godina, pa
čak i daleko u Pleistocen. Znate, Pleistocen seže do nekih 2.5 milijuna godina.
Znanost ništa ne skriva- odkriva i dokazuje onoliko koliko može dokazati, glede
na mogućnosti trenutnih istraživačkih sredstava.
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78855
2016-07-22
Re: Skrivena povijest
Kad je pošumljeno i tko?Hoholo Mudovski wrote:Ni jedan, ni 2Eroo wrote:Slično su radili stari Rimljani s ilirskim utvrdama i kulturnim spomenicima. Sve su porušili i spalili do neprepoznatljivosti.AssadNaPodmornici wrote:postoji nevidljiva ruka uhljeba i struktura ljudi koji mrze promjene i žele ostati na poziciji moći.
kako rekoh evo prvo ti sruši svoja vjerovanja, uzmi teleskop dođi tamo u centar splita, na onu lokaciju gdje je ulaz u ACI marinu, sačekaj da trajket krene prema Supetru, otvori teleskop i gledaj hoćeš li kada trajekt dođe u supetar vidjeti supetarsku rivu ili samo pola broda kako je pristao.
i tako ćeš uvjeriti sebe u nešto u što nisi vjerovao.
ako je tebi ovo teško, zamisli nekoga uhljeba u kineskoj akademiji znanosti, kako netko želi iskopavanjem srušiti njega sa njegove pozicije moći, i privilegija .. normalno da će ovaj šapnuti Xiu i drugima u partiji neke i podmiti, "najbolje je da tamo zasadimo park" i tako se riješiš prijetnje.
nema neke tu "globalne zavjere", nego samo ljudska priroda. Kinezi su isto ljudi kao , ja ti ili na zapadu.
naravno na zapadu i takve stvari se guraju pod tepih, ali za sada cenzura nije jaka.. kako rekoh ima jedan odličan dokumentarac na netflixu o tim starim civilizacijama, 8 nastavaka, baš sam uživa gledati, obilazi svijet, te stare piramide, i sviđa mi se njegovo logičko povezivanje sa ledenim dobom prije 12 000 godina i civilizacijom koja je bila tada.. i imaš tonu knjiga koje možeš svugdje kupiti.
i te lokacije su dozvoljene za istraživanje. doneseš istrumente i mjeriš. tako su i napisane knjige.
a što Kinezi rade, ili Talibani što su prije rušili spomenike Bude, ili Kinezi u kulturnoj revoluciji praktički su skoro pa uništili cijelu Kinesku kulturu staru 4000godina, ova današnja kineska kultura je jedva spašeni ostaci koji su preživjeli "kulturnu revoluciju 60tih".. njihov problem.
zato je ipak bitna demokracija i neke slobode..
Pošumljavanje na Goebekli Tepe su se izvela vjerojatno iz dva razloga: 1.) Izveli su ga okolni seljaci, kao i uzimanje "građevinskog marerijala". 2.) Vjerski razlozi. Veće pošumljavanje vidimo na južnoj strani, gdje je prilikom istraživanja primjećeni ostatci "islamskog hodočašća". Ne tvrdim da se pošumljavanje desilo (i) iz tih razloga, ali kao mogućnost postoji.
Odluka je isključivo struke koja je ostavila otkapanja idućim generacijama, a pošumljavanje nije slučajno jer je samo napravljeno na nalazištu. Ne okolo.
Struka iskopava onoliko koliko novca i ostalih resursa ima na raspolaganju.
Mnogo toga je već učinjeno na ovoj lokaciji.
Odi na GoogleEarth...može se i virtualno provozati po lokaciji.
PS: kad sam spomenuo starost koja seže čak i u Pleistocen, to se odnosi
na okolinu planinskog grebena, gdje iskopavanja nisu čak ni započeta.
Neka zagovornici "globalne zavjere" skupe novac i istražuju do mile volje.
No, radi se o sirotinji (mentalnoj!), koja nema druge mogućnosti osim blablabla...
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78855
2016-07-22
Re: Skrivena povijest
Serkiš. Najstarija civilizacija na ravnoj zemlji, otkriveno 5% nalazišta , a okruglozemljašima je normalno da se sve pošumi i ne otkriva ništa o toj civilizaciji.te da će se nastaviti s iskopavanjem za 150 godina.Eroo wrote:PS:
Zagovornici "globalnih zavjera" će uvijek pronaći razloge za svoju "znanost",
koja nema veze sa znanošću.
Prilikom istraživanja Goebekli Tepe je utvrđena i starost kad su napušteni
- cca 9,000 godina, s prepostavkom starosti seže do između 14-15,000 godina, pa
čak i daleko u Pleistocen. Znate, Pleistocen seže do nekih 2.5 milijuna godina.
Znanost ništa ne skriva- odkriva i dokazuje onoliko koliko može dokazati, glede
na mogućnosti trenutnih istraživačkih sredstava.
Dica će i dalje učiti u školi da su Sumerani prva civilizacija ako misle dobiti 5.
Hoholo Mudovski- Posts : 7152
2023-08-31
Re: Skrivena povijest
PS: Ne radi se o pukom pošumljavanju već o maslinicima.
Ne vidimo ih samo ovdje nego i po okolnim planinskim grebenima.
Ne vidimo ih samo ovdje nego i po okolnim planinskim grebenima.
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78855
2016-07-22
Re: Skrivena povijest
Boudica ili Boudicca ( . 'Pobjednička žena', poznat u latinskim kronikama kao Boadicea ili Boudicea , bila je kraljica drevnog britanskog plemena Iceni, koja je vodila neuspjeli ustanak protiv osvajačkih snaga Rimskog Carstva 60. ili 61. godine. Smatra se britanskom narodna heroina i simbol borbe za pravdu i neovisnost.
https://en.wikipedia.org/wiki/Boudica
---
Bilo je to u sol III. Entitet pripovijeda o padu carstva u kojem je bila kraljica. Rimsko carstvo prouzročilo mu je teška, strašna iskustva.
Entitet: Teritorij Icenija, u istočnoj Engleskoj, ostao mi je urezan u sjećanje. Oh, kako se sve promijenilo! Zgrade koje nisu postojale... Kad bi stanovnici Londona znali da sa strane postoji puno manji grad koji se zove Londinium... Ah! Ja sam ga opljačkao. Ali nemojte me osuđivati, sve ima svoj razlog, sve ima svoj razlog.
Zvao sam se Boudica. Da, bila sam ratnička kraljica Icenija. Vodio sam nekoliko britanskih plemena. Štoviše, Trinovanti su mi se pridružili jer nismo željeli okupaciju Rimljana. Da, Tacit govori o nekim stvarima, ali on ne govori o iskustvima, osjećajima, emocijama, bijesu, bespomoćnosti, svemu.
Istina je da sam potjecao iz aristokratske obitelji, istina je i da mi je inteligencija bila iznad zajedničkog nazivnika. Da mi je glas bio grub? Ne, nije bilo grubo, bilo je ozbiljno. Žestoki pogled? Ne. Jao! Što povjesničari znaju, mene nisu poznavali. Pogled mi je bio iskren, izravan. Jesu li se bojali? Sigurno, jer kako danas kažete, imao je malo buha. Crvena kosa mi je sezala skoro do struka, istina je da sam nosila debelu zlatnu ogrlicu, uvijek su me zanimali ukrasi Kelta jer su predstavljali plemstvo.
Sjećam se kad sam se udala za Prasutagusa. Prasutagus je bio, recimo to tako, nije bio anodin, ali ah, kao što sada kažete, bio je u svom svijetu; Sanjao je, razmišljao i da, bio je kralj Icena, da.
Ništa da se vidi sadašnji Norfolk istočno od Tarracona, to se područje nikad ne bi prepoznalo, bilo je drugačije, mirisalo je na zemlju.
Prasutagus je bio, ne introvertiran, ali je kao... i odsutan duhom; Nisam to mogao definirati, a pogledaj samo lice stranca, hej, odmah sam znao kakav je, što misli, što planira, kakvi su mu bili instinkti, njegovi porivi, njegovi projekti, sve, ali! s ovom osobom, Prasutagus... Povjesničari kažu da se zvao Prasugatus, Esuprastus, ah! Ništa, ne želim ostaviti svoje iskustvo, ne želim ostaviti svoje iskustvo.
Uvijek sam pridavao veliku važnost svojoj neovisnosti. Sjećam se kad je guverner Britanije prijetio da će nas razoružati. Publije Ostorius Scapula. Scapula mi zvuči kao sranje. Ali Prasutagus je živio sretno; Imao je bogatstvo, imao je dug život. Bio je puno više... veći od mene i dobro se ponašao prema meni, a ja sam iz poštovanja izbjegavala zasjeniti ga, jer sam iskreno bila pametnija, hrabrija od njega i puno karakternija od njega, ali nikad ga nisam namjeravala zaustaviti od donošenja odluka. Jedina mu je tuga bila što nije imao sinova, a iako je prijestolje po keltskom običaju moglo prijeći na žene, to nije bilo isto za Rimsko Carstvo, nije osiguravalo neovisnost, a ne službenu neovisnost. Za Rimljane nije postojala jednakost između muškaraca i žena kao što je bila kod Kelta.
Zatim su htjeli imenovati rimskog cara kao sunasljednika kraljevstva. Da, bilo je uobičajeno, ali ah! Moja me intuicija nikada nije prevarila, nikada me nije prevarila jer je rimski zakon dopuštao nasljeđivanje po očevoj liniji, a kada je Prasutagus umro ideja o očuvanju prijestolja je bila zanemarena. Rimljani su anektirali kraljevstvo kao da su ga osvojili; Konfiscirali su imovinu, zemlju i sve nas plemiće tretirali smo kao robove.
Već sam rekao, Prasutagus je bio pomalo odsutan duhom, imao je bogatstvo, ali je želio više, želio se proširiti, proširiti u iluziju. Od Rimljana je posudio novac. Kad je umrla, svi smo bili dužni platiti taj dug i očito ga kao kraljica nisam mogla platiti. Doživjela sam ogromno nasilje, bespomoćnost. Pogledajte nasilje koje su pokrenuli rimski carinici. Pljačkali su sela, uzimali roblje kao naknadu za dug. Žalio sam se, bio je to impuls. Šamarali su me, skidali krunu, trgali odjeću, javno me bičevali. Mislite li da mi je to smetalo? ha ha ha! Ne, nikako, nikako. Trag biča i krv padali su mi niz leđa, leđa koja su silno gorjela na suncu, ali ni trzaja od boli. Sve dok nisu doveli moje dvije kćeri. Vezali su me za stup dok su njih silovali. Za razliku od onoga kad su me bičevali, strahovit bijes koji sam imao, vrištao sam, zavijao kao vuk. Oh! Mrzio sam Prasutagusa. Kad je umro, ostavio je pola imovine tim perverznim ljudima, a drugu mladim ženama, tim djevojkama koje su bile zlostavljane. Mislio sam da se time kupuje sklad u obitelji. Rimski prokurator je imao druge planove, zauzeo je sve naše posjede. Katona Decijana. Kako sam ga mrzila, kako sam ga mrzila.
Legionari su se opet vratili. Palili su kuće, činili zločine nad ženama, drugi put su odveli muškarce u roblje. Pokušao sam se oduprijeti; po drugi put su mi strgli odjeću ali ovaj put skinuli su me potpuno golog i opet me išibali pred svojima. Vratili su mi kćeri, htjela sam zatvoriti oči, polivali su me ledenom vodom: "Ne zatvaraj oči, gledaj." Bičevali su mlade žene, sve mi je to slomilo srce, a ovaj put su ih redom silovali. Oh molim te! Mali moji, mali moji uništeni, okaljani. Kako ne bih imao mržnju, kako ne bih imao mržnju!
Oporavljao sam se deset dana, drugi put su me više bičevali, tri dana sam imao temperaturu. Jedna je starica stavila neke biljke na ranu da me izliječi.
Prošlo je deset dana, nisam se potpuno oporavio, ali sam razgovarao sa svojima. Doveli su Trinovante u obližnje gradove, a mi smo se naoružali. Imao je ogromnu mržnju, ogromnu mržnju. Sami Trinovanti su rekli:
-Želimo da Boudica bude naš vođa, da.
Pitao sam gdje je namjesnik Gaius Suetonius Paulinus. Jedan od njih je rekao:
-Na otoku Mona.
-AHA! (sjeverno od današnjeg Walesa). Dobro Dobro. Idemo u napad. Idemo u napad.
Oni sve govore... (povjesničar Dion Cassius). Kažu da sam metodom proricanja oslobodio zeca protumačivši mu smjer u kojem trči, a zazivajući Andraštea znao sam da ću pobijediti. Ovo nikad nije bila istina. Bio sam vrlo razuman, da vidimo, vjerovao sam u simboliku, u rituale, ali nisam htio rat prepustiti slučaju. Ne.
Napali smo Comodulunun, drevnu prijestolnicu Trenobantije, koja je trenutno bila rimska kolonija. Da da. Izašli smo sa svime, sa svim bijesom. Quinto Petilio Cerial, iz 9. hispanske regije, pokušao je pomoći gradu s odredom, ali smo ih porazili, postavili smo im zasjedu u šumovitom području. ha ha ha! Ah!
Vijest je stigla do Gaja Svetonija Paulina. Poveo je ljude u Londinij, ali nije stigao na vrijeme. Spalili smo grad, priznajem da smo izmasakrirali sve stanovnike, ali misli su mi bile na mojim zlostavljanim, bičevanim djevojkama. Aaah!
Odlazimo u Verulamium. Verulamij je bio manji, a mi smo također opustošili grad i upustili se u bitku kod Suetoniuma, u onome što je danas poznato kao Watling Street, između Londiniuma i Viroconiuma. Pobijedili smo, upeterostručili smo ih, pet prema jedan. Bio sam zaslijepljen od bijesa, od boli, od ljutnje i baš kao u borbi mačevima, u bitci ne možeš biti zaslijepljen. Nalazili su se u polju okruženom šumom, bilo ih je nemoguće oploviti, postaviti u zasjedu ili ih sustići. Izgubili smo puno ljudi, puno ljudi. Ah! S kopljima su pali svi prvi redovi
Ustuknuli su. “Ne, ne vraćaj se”, viknula sam. Suetonijevi vojnici napredovali su sporim korakom, pokrivajući se štitovima. Natovarimo, idemo, idemo.
Moji napadači su bili probodeni rimskim mačevima, nisu zadobili gotovo nikakvu štetu, u manje od deset minuta napravili su masakr.
Moji ljudi su se uspaničili i počeli su se povlačiti gazeći jedni druge.
-Što oni rade! Što oni rade! -Zbijali su redove djeca, žene i starci koji su čekali ishod bitke.
Ne mogu me kriviti, moji su ljudi bili kukavice. Bila je to tako ogromna lavina... Nije točno kako oni povjesničari kažu da je četrdeset tisuća umrlo prignječeno između razbijenih boraca i vozila koja su im priječila povlačenje, ali više od polovice, blizu dvadeset četiri tisuće duša napustilo je svoja tijela, a naši neprijatelji nisu imali milosti, ubijali su trudnice, djecu, da bi dokrajčili ranjenike. Ah!
Ovaj povjesničar Tacitus rekao je da sam završio samoubojstvom kako bih izbjegao da me Rimljani uhvate. Ne, nije istina, nije istina. Poveo sam svoje kćeri, pomiješali smo se s ljudima koji su odlazili i otišli smo, ništa drugo nismo mogli učiniti.
Moje kćeri nikada nisu bile sretne, imale su ožiljke. Već sam bio odrastao, nisam imao što izgubiti, ali ni plemić ni seljak nisu obraćali pažnju na njih, ne. Da je život bio pošten prema meni? Što da kažem. Za svoje kćeri mogu reći da su se borile uz mene, možda zaslijepljene time što su mi batine koje su dobile trajno u mislima. Gnus koji su počinili protiv njih me je zaslijepio.
Posljednja bitka bila je loše isplanirana, priznajem. I prepoznajem to ostavljajući dvadeset i četiri tisuće tijela na bojnom polju, koja nisu sva ubijena od strane rimskih ruku, već od kukavica mog vlastitog naroda. Ali bilo je što je bilo, bilo je što sam imao. Moje kćeri, nitko nikada nije znao njihov identitet, prerušio sam ih, pretvorio sam ih u farmere, i ostavio sam malo, vrlo malo bogatstvo koje sam sačuvao u njihovim rukama i rekao sam im:
- Imajte vjere, ali nemojte se oslanjati samo na vjeru, oslonite se na svoj zdrav razum, svoju koherentnost i ne vjerujte nikome tko vam izmami osmijeh. Nikada ne otkrivajte svoja imena ili svoje porijeklo.
Što ako sam nakon toga mirno umrla? Ne. Kad ostaneš neobavljena posla, ne, ne umireš mirno, ali više od toga nisam mogao, više od toga nisam mogao. Da me povijest naziva legendarnim ratnikom? Ne znam, znam samo da sam zivio, znam samo da sam osjecao, znam samo da sam patio i znam samo da se nikad nisam vratio, mada ovo drugo nije da mi se grudi nadimaju.
Taština jer ponekad je potrebno povući se kao strategija, strategija koju ja nisam imala. Ah!
To je sve. Ostalo su mali detalji koji mi... nisu dovoljni da ublažim svoju nemoć.
Hvala što ste me saslušali.
---
Boudican revolt bio je oružani ustanak domorodaca Keltskih Britanaca protiv Rimskog Carstva tijekom rimskog osvajanja Britanije. Odvijao se oko 60.-61. godine nove ere u rimskoj provinciji Britaniji , a predvodila ga je Boudica , kraljica plemena Iceni. Ustanak je bio motiviran neuspjehom Rimljana da ispoštuju dogovor koji su sklopili s Boudikinim mužem, Prasutagom , u vezi s nasljeđem njegovog kraljevstva nakon njegove smrti, te brutalnim zlostavljanjem Boudice i njezinih kćeri od strane okupacijskih Rimljana.
https://en.wikipedia.org/wiki/Boudican_revolt
https://en.wikipedia.org/wiki/Boudica
---
Bilo je to u sol III. Entitet pripovijeda o padu carstva u kojem je bila kraljica. Rimsko carstvo prouzročilo mu je teška, strašna iskustva.
Entitet: Teritorij Icenija, u istočnoj Engleskoj, ostao mi je urezan u sjećanje. Oh, kako se sve promijenilo! Zgrade koje nisu postojale... Kad bi stanovnici Londona znali da sa strane postoji puno manji grad koji se zove Londinium... Ah! Ja sam ga opljačkao. Ali nemojte me osuđivati, sve ima svoj razlog, sve ima svoj razlog.
Zvao sam se Boudica. Da, bila sam ratnička kraljica Icenija. Vodio sam nekoliko britanskih plemena. Štoviše, Trinovanti su mi se pridružili jer nismo željeli okupaciju Rimljana. Da, Tacit govori o nekim stvarima, ali on ne govori o iskustvima, osjećajima, emocijama, bijesu, bespomoćnosti, svemu.
Istina je da sam potjecao iz aristokratske obitelji, istina je i da mi je inteligencija bila iznad zajedničkog nazivnika. Da mi je glas bio grub? Ne, nije bilo grubo, bilo je ozbiljno. Žestoki pogled? Ne. Jao! Što povjesničari znaju, mene nisu poznavali. Pogled mi je bio iskren, izravan. Jesu li se bojali? Sigurno, jer kako danas kažete, imao je malo buha. Crvena kosa mi je sezala skoro do struka, istina je da sam nosila debelu zlatnu ogrlicu, uvijek su me zanimali ukrasi Kelta jer su predstavljali plemstvo.
Sjećam se kad sam se udala za Prasutagusa. Prasutagus je bio, recimo to tako, nije bio anodin, ali ah, kao što sada kažete, bio je u svom svijetu; Sanjao je, razmišljao i da, bio je kralj Icena, da.
Ništa da se vidi sadašnji Norfolk istočno od Tarracona, to se područje nikad ne bi prepoznalo, bilo je drugačije, mirisalo je na zemlju.
Prasutagus je bio, ne introvertiran, ali je kao... i odsutan duhom; Nisam to mogao definirati, a pogledaj samo lice stranca, hej, odmah sam znao kakav je, što misli, što planira, kakvi su mu bili instinkti, njegovi porivi, njegovi projekti, sve, ali! s ovom osobom, Prasutagus... Povjesničari kažu da se zvao Prasugatus, Esuprastus, ah! Ništa, ne želim ostaviti svoje iskustvo, ne želim ostaviti svoje iskustvo.
Uvijek sam pridavao veliku važnost svojoj neovisnosti. Sjećam se kad je guverner Britanije prijetio da će nas razoružati. Publije Ostorius Scapula. Scapula mi zvuči kao sranje. Ali Prasutagus je živio sretno; Imao je bogatstvo, imao je dug život. Bio je puno više... veći od mene i dobro se ponašao prema meni, a ja sam iz poštovanja izbjegavala zasjeniti ga, jer sam iskreno bila pametnija, hrabrija od njega i puno karakternija od njega, ali nikad ga nisam namjeravala zaustaviti od donošenja odluka. Jedina mu je tuga bila što nije imao sinova, a iako je prijestolje po keltskom običaju moglo prijeći na žene, to nije bilo isto za Rimsko Carstvo, nije osiguravalo neovisnost, a ne službenu neovisnost. Za Rimljane nije postojala jednakost između muškaraca i žena kao što je bila kod Kelta.
Zatim su htjeli imenovati rimskog cara kao sunasljednika kraljevstva. Da, bilo je uobičajeno, ali ah! Moja me intuicija nikada nije prevarila, nikada me nije prevarila jer je rimski zakon dopuštao nasljeđivanje po očevoj liniji, a kada je Prasutagus umro ideja o očuvanju prijestolja je bila zanemarena. Rimljani su anektirali kraljevstvo kao da su ga osvojili; Konfiscirali su imovinu, zemlju i sve nas plemiće tretirali smo kao robove.
Već sam rekao, Prasutagus je bio pomalo odsutan duhom, imao je bogatstvo, ali je želio više, želio se proširiti, proširiti u iluziju. Od Rimljana je posudio novac. Kad je umrla, svi smo bili dužni platiti taj dug i očito ga kao kraljica nisam mogla platiti. Doživjela sam ogromno nasilje, bespomoćnost. Pogledajte nasilje koje su pokrenuli rimski carinici. Pljačkali su sela, uzimali roblje kao naknadu za dug. Žalio sam se, bio je to impuls. Šamarali su me, skidali krunu, trgali odjeću, javno me bičevali. Mislite li da mi je to smetalo? ha ha ha! Ne, nikako, nikako. Trag biča i krv padali su mi niz leđa, leđa koja su silno gorjela na suncu, ali ni trzaja od boli. Sve dok nisu doveli moje dvije kćeri. Vezali su me za stup dok su njih silovali. Za razliku od onoga kad su me bičevali, strahovit bijes koji sam imao, vrištao sam, zavijao kao vuk. Oh! Mrzio sam Prasutagusa. Kad je umro, ostavio je pola imovine tim perverznim ljudima, a drugu mladim ženama, tim djevojkama koje su bile zlostavljane. Mislio sam da se time kupuje sklad u obitelji. Rimski prokurator je imao druge planove, zauzeo je sve naše posjede. Katona Decijana. Kako sam ga mrzila, kako sam ga mrzila.
Legionari su se opet vratili. Palili su kuće, činili zločine nad ženama, drugi put su odveli muškarce u roblje. Pokušao sam se oduprijeti; po drugi put su mi strgli odjeću ali ovaj put skinuli su me potpuno golog i opet me išibali pred svojima. Vratili su mi kćeri, htjela sam zatvoriti oči, polivali su me ledenom vodom: "Ne zatvaraj oči, gledaj." Bičevali su mlade žene, sve mi je to slomilo srce, a ovaj put su ih redom silovali. Oh molim te! Mali moji, mali moji uništeni, okaljani. Kako ne bih imao mržnju, kako ne bih imao mržnju!
Oporavljao sam se deset dana, drugi put su me više bičevali, tri dana sam imao temperaturu. Jedna je starica stavila neke biljke na ranu da me izliječi.
Prošlo je deset dana, nisam se potpuno oporavio, ali sam razgovarao sa svojima. Doveli su Trinovante u obližnje gradove, a mi smo se naoružali. Imao je ogromnu mržnju, ogromnu mržnju. Sami Trinovanti su rekli:
-Želimo da Boudica bude naš vođa, da.
Pitao sam gdje je namjesnik Gaius Suetonius Paulinus. Jedan od njih je rekao:
-Na otoku Mona.
-AHA! (sjeverno od današnjeg Walesa). Dobro Dobro. Idemo u napad. Idemo u napad.
Oni sve govore... (povjesničar Dion Cassius). Kažu da sam metodom proricanja oslobodio zeca protumačivši mu smjer u kojem trči, a zazivajući Andraštea znao sam da ću pobijediti. Ovo nikad nije bila istina. Bio sam vrlo razuman, da vidimo, vjerovao sam u simboliku, u rituale, ali nisam htio rat prepustiti slučaju. Ne.
Napali smo Comodulunun, drevnu prijestolnicu Trenobantije, koja je trenutno bila rimska kolonija. Da da. Izašli smo sa svime, sa svim bijesom. Quinto Petilio Cerial, iz 9. hispanske regije, pokušao je pomoći gradu s odredom, ali smo ih porazili, postavili smo im zasjedu u šumovitom području. ha ha ha! Ah!
Vijest je stigla do Gaja Svetonija Paulina. Poveo je ljude u Londinij, ali nije stigao na vrijeme. Spalili smo grad, priznajem da smo izmasakrirali sve stanovnike, ali misli su mi bile na mojim zlostavljanim, bičevanim djevojkama. Aaah!
Odlazimo u Verulamium. Verulamij je bio manji, a mi smo također opustošili grad i upustili se u bitku kod Suetoniuma, u onome što je danas poznato kao Watling Street, između Londiniuma i Viroconiuma. Pobijedili smo, upeterostručili smo ih, pet prema jedan. Bio sam zaslijepljen od bijesa, od boli, od ljutnje i baš kao u borbi mačevima, u bitci ne možeš biti zaslijepljen. Nalazili su se u polju okruženom šumom, bilo ih je nemoguće oploviti, postaviti u zasjedu ili ih sustići. Izgubili smo puno ljudi, puno ljudi. Ah! S kopljima su pali svi prvi redovi
Ustuknuli su. “Ne, ne vraćaj se”, viknula sam. Suetonijevi vojnici napredovali su sporim korakom, pokrivajući se štitovima. Natovarimo, idemo, idemo.
Moji napadači su bili probodeni rimskim mačevima, nisu zadobili gotovo nikakvu štetu, u manje od deset minuta napravili su masakr.
Moji ljudi su se uspaničili i počeli su se povlačiti gazeći jedni druge.
-Što oni rade! Što oni rade! -Zbijali su redove djeca, žene i starci koji su čekali ishod bitke.
Ne mogu me kriviti, moji su ljudi bili kukavice. Bila je to tako ogromna lavina... Nije točno kako oni povjesničari kažu da je četrdeset tisuća umrlo prignječeno između razbijenih boraca i vozila koja su im priječila povlačenje, ali više od polovice, blizu dvadeset četiri tisuće duša napustilo je svoja tijela, a naši neprijatelji nisu imali milosti, ubijali su trudnice, djecu, da bi dokrajčili ranjenike. Ah!
Ovaj povjesničar Tacitus rekao je da sam završio samoubojstvom kako bih izbjegao da me Rimljani uhvate. Ne, nije istina, nije istina. Poveo sam svoje kćeri, pomiješali smo se s ljudima koji su odlazili i otišli smo, ništa drugo nismo mogli učiniti.
Moje kćeri nikada nisu bile sretne, imale su ožiljke. Već sam bio odrastao, nisam imao što izgubiti, ali ni plemić ni seljak nisu obraćali pažnju na njih, ne. Da je život bio pošten prema meni? Što da kažem. Za svoje kćeri mogu reći da su se borile uz mene, možda zaslijepljene time što su mi batine koje su dobile trajno u mislima. Gnus koji su počinili protiv njih me je zaslijepio.
Posljednja bitka bila je loše isplanirana, priznajem. I prepoznajem to ostavljajući dvadeset i četiri tisuće tijela na bojnom polju, koja nisu sva ubijena od strane rimskih ruku, već od kukavica mog vlastitog naroda. Ali bilo je što je bilo, bilo je što sam imao. Moje kćeri, nitko nikada nije znao njihov identitet, prerušio sam ih, pretvorio sam ih u farmere, i ostavio sam malo, vrlo malo bogatstvo koje sam sačuvao u njihovim rukama i rekao sam im:
- Imajte vjere, ali nemojte se oslanjati samo na vjeru, oslonite se na svoj zdrav razum, svoju koherentnost i ne vjerujte nikome tko vam izmami osmijeh. Nikada ne otkrivajte svoja imena ili svoje porijeklo.
Što ako sam nakon toga mirno umrla? Ne. Kad ostaneš neobavljena posla, ne, ne umireš mirno, ali više od toga nisam mogao, više od toga nisam mogao. Da me povijest naziva legendarnim ratnikom? Ne znam, znam samo da sam zivio, znam samo da sam osjecao, znam samo da sam patio i znam samo da se nikad nisam vratio, mada ovo drugo nije da mi se grudi nadimaju.
Taština jer ponekad je potrebno povući se kao strategija, strategija koju ja nisam imala. Ah!
To je sve. Ostalo su mali detalji koji mi... nisu dovoljni da ublažim svoju nemoć.
Hvala što ste me saslušali.
---
Boudican revolt bio je oružani ustanak domorodaca Keltskih Britanaca protiv Rimskog Carstva tijekom rimskog osvajanja Britanije. Odvijao se oko 60.-61. godine nove ere u rimskoj provinciji Britaniji , a predvodila ga je Boudica , kraljica plemena Iceni. Ustanak je bio motiviran neuspjehom Rimljana da ispoštuju dogovor koji su sklopili s Boudikinim mužem, Prasutagom , u vezi s nasljeđem njegovog kraljevstva nakon njegove smrti, te brutalnim zlostavljanjem Boudice i njezinih kćeri od strane okupacijskih Rimljana.
https://en.wikipedia.org/wiki/Boudican_revolt
RayMabus- Posts : 184104
2014-04-11
Re: Skrivena povijest
Eroo wrote:PS: Ne radi se o pukom pošumljavanju već o maslinicima.
Ne vidimo ih samo ovdje nego i po okolnim planinskim grebenima.
Radi se o neprijateljima arheologije.
1. Svakom arheologu je u interesu otkapanje ostalih 95% nalazišta prve.civilizacije.
2. Sadnja maslinika napravljena je sa svrhom da žile unište ono što je ispod.
Ne bi me iznenadilo da je bager kopao rupe
Hoholo Mudovski- Posts : 7152
2023-08-31
Re: Skrivena povijest
Nakon toliko vremena previše tu zemlje ima između tih posađenih stabala i onoga šta je koji metar ispod da bi to korijenje baš tako igralo.
Posadili ljudi masline. Šta sad pravite scenu od toga ?
Posadili ljudi masline. Šta sad pravite scenu od toga ?
RayMabus- Posts : 184104
2014-04-11
Re: Skrivena povijest
Nema nikakvih vanzemaljaca. Sami ste u svemiru.
Ne postoji nikakva galaktička konfederacija uopće a nit ikakvi njihov general s pet zvjezdica itd. To ništa ne postoji. To san ja izmislija.
Bitno je da su oni iz pećine izašli nakon šta su kredom nacrtali kako love bivola i onda je ovaj glavni iz pećine reka ovome do sebe da oće piramidu a ovi je reka da triba nacrte napravit a onda je glavni reka da ne može i da sve mora iz glave radit jer neće on radit zgradu s deset katova gdje će bit projektni biro za kako izgradit piramidu.
--
Ne postoji nikakva galaktička konfederacija uopće a nit ikakvi njihov general s pet zvjezdica itd. To ništa ne postoji. To san ja izmislija.
Bitno je da su oni iz pećine izašli nakon šta su kredom nacrtali kako love bivola i onda je ovaj glavni iz pećine reka ovome do sebe da oće piramidu a ovi je reka da triba nacrte napravit a onda je glavni reka da ne može i da sve mora iz glave radit jer neće on radit zgradu s deset katova gdje će bit projektni biro za kako izgradit piramidu.
--
Piramide u Egiptu nisu napravili Egipćani... I ovdje je apsurdna situacija, jer je neobjašnjiva kako zemaljski znanstvenici koji prepisuju hijeroglife Tara ne shvaćaju da ne postoje građevinski crteži, nema riječi u starom egipatskom jeziku ili u kompliciranim hijeroglifima kojima bi se piramide mogle opisati.
Mislim, ako sam arhitekt, morat ću imati karte, mjerenja, eseje...
RayMabus- Posts : 184104
2014-04-11
Re: Skrivena povijest
Gledam ovaj dio s jednog stuba u Goebekli Tepe...Mašta može svašta, tako kažu.
Možemo smišljati nešto kao kod Egzekiela u Bibliji, ili zapisano kod Sumera.
Mnogo pitanja i isto toliko mogućih i nemogućih odgovora.
Uostalom, ne znamo što se točno događalo koliko jučer u Srebrenici.
Možemo smišljati nešto kao kod Egzekiela u Bibliji, ili zapisano kod Sumera.
Mnogo pitanja i isto toliko mogućih i nemogućih odgovora.
Uostalom, ne znamo što se točno događalo koliko jučer u Srebrenici.
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78855
2016-07-22
Re: Skrivena povijest
Oni upitnici gore na vrhu slikeEroo wrote:Gledam ovaj dio s jednog stuba u Goebekli Tepe...Mašta može svašta, tako kažu.
Možemo smišljati nešto kao kod Egzekiela u Bibliji, ili zapisano kod Sumera.
Mnogo pitanja i isto toliko mogućih i nemogućih odgovora.
Uostalom, ne znamo što se točno događalo koliko jučer u Srebrenici.
Hoholo Mudovski- Posts : 7152
2023-08-31
Re: Skrivena povijest
Krilati Bogovi ... pernati vanzemaljci.
Imaju perje.
Kokoš vam je reptil ( nije sisavac il nešto drugo nego reptil ). Nese jaja.
Oćete da vam stavim te s perjem pa da znate i to.
Imaju perje.
Kokoš vam je reptil ( nije sisavac il nešto drugo nego reptil ). Nese jaja.
Oćete da vam stavim te s perjem pa da znate i to.
RayMabus- Posts : 184104
2014-04-11
Re: Skrivena povijest
Hu okoš prne kokoš, pita Maja koliko tebi treba jaja ?
Koja je bila ptica Maja?
Sjajni Quetzal
Nekoliko mezoameričkih civilizacija smatralo ga je svetim, Sjajni Quetzal do danas je kulturno značajan. Sjajni Quetzal je vjerojatno nadahnuo Quetzalcoatla, boga "pernate zmije" Srednje Amerike.
Koja je bila ptica Maja?
Sjajni Quetzal
Nekoliko mezoameričkih civilizacija smatralo ga je svetim, Sjajni Quetzal do danas je kulturno značajan. Sjajni Quetzal je vjerojatno nadahnuo Quetzalcoatla, boga "pernate zmije" Srednje Amerike.
RayMabus- Posts : 184104
2014-04-11
Re: Skrivena povijest
Quetzali su ptice upečatljivih boja iz obitelji trogona. Nalaze se u šumama, posebno u vlažnim planinama, s pet vrsta iz roda Pharomachrus koje su isključivo neotropske, dok se jedna vrsta, uhati quetzal, Euptilotis neoxenus, nalazi u Gvatemali, ponekad u Meksiku i vrlo lokalno u najjužnijem dijelu SAD-a.
Quetzal je dugo bio značajan za stare Maje i Asteke. Njihovo se perje smatralo luksuznom robom koja predstavlja visok status i često se može vidjeti na pokrivalima za glavu careva i drugim elementima kostima.
https://en.wikipedia.org/wiki/Quetzal
RayMabus- Posts : 184104
2014-04-11
Re: Skrivena povijest
Entitet koji se predstavio dijalogu: Thetán de Edgar (Ador-El)
Entitet govori o životu u prošlom Meksiku, u plemenu, gdje bi neki bogovi mogli odlučiti pomoći im ili učiniti da nestanu. Izabran je da, s drugima, radi za njih.Entitet: Otac mi je uvijek govorio: "Tiaztaelel, moraš se osjećati ponosnim, ti si iz plemena drevne Pochutla." Budući da se sjećam svog oca, svog djeda, a ja sam upoznao posljednje godine svog pradjeda, on je savršeno govorio pochuteco.
Otac mi je uvijek govorio istu stvar, očito sam bio ponosan što pripadam Pochutli, ali naš gazda, poglavica plemena, Yuxó, kao da ga je vidio kao slabića, ponudio je darove drugom poglavici drugog plemena, Xalá. , za očuvanje mira. Mir nije sačuvan. Šef koji nudi darove drugome, odnosno da li mu daješ ponude da te drugi ne napadne?
A kad sam bio mali igrali smo se ratnika, da, s moja dva prijatelja, Totoxelom i Metzihuíjem. I kad smo postali tinejdžeri, svidjela su nam se dva prijatelja, Xochilí i Zoliní. Ali oni su nas doživljavali kao preveliku djecu i tako su nam govorili. I bili smo uznemireni: "Kao djeca, mi smo ratnici!" A mlade žene su se smijale, a nama je bilo krivo što su ih tako ismijavali.
Jako mi se svidjelo područje u kojem smo živjeli, na ušću rijeke Largo. Voljeli smo pecati, kako divno!
Imao sam prilično lijepo djetinjstvo. Otac me naučio puno o poljoprivredi, naučio me puno o ribolovu i poštivanju životinjskog svijeta, a ne ubijanju radi ubijanja, samo da se prehranimo.
Ponekad su se bogovi ljutili, shvatili smo da su se ljutili kad se zemlja tresla. Otac mi je pričao da se, kad je on bio dječak, zemlja tako otvorila da je progutala mnoge ljude iz sela. Onda se ta zemlja zatvorila, pojela je ljude. Bio bi to Tláloc, bog zemlje. Nije bio moćan kao drugi bogovi, ali što se mene tiče, njega sam se najviše bojao.
Bio sam već tinejdžer i vježbao sam s kopljem predmete na udaljenosti, na dvadeset, trideset koraka. Moj prijatelj Totoxel mi je rekao: "Tiaztaelel, vau, kako dobro barataš kopljem." Pogodio je metu udaljenu gotovo trideset koraka. Otac mi nije čestitao, rekao mi je: "Pazi da nikoga ne povrijediš jer je kazna odsijecanje ruke." Ne znam je li to rekao da me prestraši ili zato što je mislio da sve shvaćam kao igru, a nije tako.
Prošla je sezona i vratio se s hrpom predmeta. Poglavica Xalán upita svog oca:
-Zašto ti naš poglavica Yuxó daje ponude?
Otac mi je objasnio:
-Totomaklati su puno brojniji, a pomaže im i njihov bog Tajin.
- Kako, kako im pomažete?
-To ih tjera da prave velike jarke, nešto što mi ne znamo. Bila su sušna vremena kada su njihove njive bile zelene dok su naše bile suhe, osušene. Totomaklati nisu bili samo brojniji, bili su i inteligentniji.
I rekao sam ocu:
-Bogovi su nevidljivi, osim boga Zemlje koji se manifestira podrhtavanjem. Mi ih ne vidimo, kako oni mogu pomoći nama ili kako oni mogu pomoći njima?
-Izgled. -Otac me uhvatio za rame i rekao mi-: Moraš razumjeti, Tiaztaelele, oni vide svog boga, on je vrlo moćan, došao je s nebesa.
-Kako, oče, kako legende kažu, zavijen oblacima?
-Ne, sine, poglavica Xalán je to rekao. I nije bog Tajín jedini, pojavljuju se još dva boga, Quetzalac i Tláloc.
- Kako se manifestiraju?
-Sine, pokazuju se.
U tom trenutku bio je sastanak, veliki sastanak. Cijeli naš klan i trideset podanika koji su pratili drugog poglavicu, Xalána, okupili su se zajedno, koji je rekao Yuxóu, našem poglavici:
- Trebaju nam ljudi koji će obaviti veliki posao. Bogovi ne traže ponude ni darove, oni su milostivi i suosjećajni prema nama. Ali kažem vam, bilo je ljudi iz mog klana koji se nisu htjeli pokoriti i nečim što su imali u rukama učinili su da nestanu. Tako su u trenu postali prah. Dakle, moraš ih poslušati, ne znam što planiraju.
Naš šef, Yuxó, rekao je Xalánu:
-Želite li dobrovoljce?
-Ne, mi ćemo ih izabrati. -Mnoge majke našeg roda su uplakane grlile svoju djecu. Xalán je rekao našem šefu -: Yuxó, izabrat ćemo najbolje. Oni koji ne žele doći bit će identificirani i naš bog, Tajín, doći će ovamo do ušća rijeke Largo i s tom napravom koju ima u ruci, neće samo pozivati one koji ne žele doći nestati, ali i njegova majka i otac, a možda i njegova obitelj. Ne uzimajte mi za zlo, to nije moja volja, to je božja volja. Kao kompenzacija, jedan od bogova, koji je Akoalt, doći će ovamo i naučiti ih kako napraviti dobre jarke i naučit će ih kako napraviti naprave da mogu navodnjavati sva polja. Ti ćeš pobjediti.
Naš šef, Yuxó, je rekao:
-Veliki druže, s moje strane sve je u redu, časno ćemo dočekati pomoć božju. Koliko ćete ih uzeti?
-Malo, deset puta više prstiju mojih dviju ruku.
Dakle, on je birao. Iznenađujuće je bilo to što je birao i žene. Očito sam odabrana, kao i moji prijatelji Mitziwi i Totocsel, te dvije mlade žene koje su nam se smijale, Xochilí i Zoliní.
Otac je bio ponosan, majka nije, plakala je. Zagrlili su me i rekli mi:
-Ideš raditi s bogovima, nama je to čast.
Poklonio sam se pred našim šefom, Yuxóom, koji je znao moje ime. Bio sam iznenađen. Rekao mi je:
-Tiaztaelel, imaš sjajnu budućnost. Idi sada do mog velikog druga, Xalána. -Pošao sam prema njemu, kojem sam se poklonio.
-Kako se zoveš?
-Tiaztaelel, veliki poglavica.
-Dođi, bit ćeš sa mnom, predstavit ću te bogovima. - Za mene je to bila čast.
Imali smo dane hodanja do regije Totomaclat, ali nije mi smetalo hodanje, nije mi uopće smetalo.
Hvala što ste me saslušali.
RayMabus- Posts : 184104
2014-04-11
Page 5 of 6 • 1, 2, 3, 4, 5, 6
Similar topics
» ALTERNATIVNA POVIJEST
» Kako CNN izmišlja vijesti, skrivena kamera
» Al Qaida: Bijele kacige su naša skrivena armija
» Djapic ogorcen na Srbe iz Bobote zbog masovne grobnice:'Znali ste da je skrivena jos ispod smetlista a sutjeli ste.Bog ce vas kazniti'
» Povijest se ponavlja dva puta
» Kako CNN izmišlja vijesti, skrivena kamera
» Al Qaida: Bijele kacige su naša skrivena armija
» Djapic ogorcen na Srbe iz Bobote zbog masovne grobnice:'Znali ste da je skrivena jos ispod smetlista a sutjeli ste.Bog ce vas kazniti'
» Povijest se ponavlja dva puta
Page 5 of 6
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum