Uložiti u zlato?

https://plemenit.hr/nestasica-zlata-i-korona-virus-hoce-li-se-ponoviti/

Korona virus bacio je tržište investicijskih plemenitih kovina u gotovo potpuni kaos. Još u prosincu prošle, 2019. godine, cijene zlata bile su prilično mirne, kretajući se između 42 i 43 eura za gram. Tada još nitko nije mogao naslućivati što nas čeka.

Da se događa nešto vrlo neobično moglo se naslutiti već u drugoj polovici veljače ove, 2020. godine. S oko 42 eura za gram, cijena zlata na svjetskom je tržištu skočila je na gotovo 50 eura, što je bilo povećanje od 18 posto u svega dva mjeseca! Glasine o kineskom virusu koji bi mogao zaprijetiti čovječanstvu počele su se širiti s kontinenta na kontinent brzinom svjetlosti.

Sredinom ožujka, cijena zlata je službeno krahirala, vrativši se na razine iz prosinca, no to nije bio kraj iznenađenjima. Istovremeno s dramatičnim padom cijene dogodio se neobičan fenomen kojega se čak i najdugovječniji poznavatelji tržišta ne mogu prisjetiti iz osobnog iskustva.

Naime, dok je cijena zlatu u ožujku naglo padala, bilo je sve teže doći do novih zaliha. Kovnice nisu isporučivale niti zlatne poluge niti zlatne kovanice, a distributeri su samo prodavali neprodane proizvode što su ih imali u svojim trezorima od ranije. Jednom kad su zalihe bile prodane, distributeri nisu više imali što prodavati krajnjim kupcima.
Plemenit klijentima uvijek na raspolaganju

Tržište investicijskih plemenitih kovina se u tom trenutku gotovo u potpunosti zamrznulo.

Bio je to značajan trenutak i za regionalno tržište investicijskih plemenitih kovina. Naime, upravo tada jasno se pokazalo tko među igračima tržištu mulja, a tko se doista može nositi s teretom krize i unatoč svim teškoćama nastaviti primati narudžbe i isporučivati naručenu robu.

Tvrtka Tetragram projekt, zajedno s našim brandom “Plemenit”, položila je ispit zrelosti.

Kao jedna od rijetkih tvrtki koja se bavi trgovinom investicijskih plemenitih kovina ne samo u našim krajevima nego i šire, tvrtka Tetragram projekt nije imala ni jedan jedini dan zastoja u radu. Čak i dok je cijela Hrvatska stala, a promet među hrvatskim općinama i gradovima bio žestoko ograničen, mi smo i dalje uspijevali primati narudžbe, dobavljati robu i pripremati isporuke svima koji su to željeli.

Istina jeste da je na vrhuncu krize ponuda investicijskog zlata bila vrlo ograničena. U jednom trenutku, nigdje u bližoj Europi nije se mogao nabaviti ni jedan drugi investicijski proizvod od zlata osim jednostrukih i četvorostrukih dukata. Nije bilo moguće nabaviti zlatne poluge ni jedne veličine i ni jednog proizvođača. Suvremeni investicijski zlatnici su također nakratko u potpunosti nestali s tržišta, a o povijesnim zlatnicima i da ne govorimo.
Usred krize, ponuda bogatija nego u Europi

No, čak i u tom trenutku, naša je tvrtka sve dobavljive proizvode uspjela nabaviti, dopremiti u Hrvatsku i u konačnici dostaviti klijentima koji su ih kupili. A zahvaljujući našim zalihama investicijskih proizvoda, naša paleta ponuđenih zlatnika i poluga bila je ponekad i bogatija nego u vodećim europskim središtima za kupnju zlata.

Tijekom tog razdoblja, naravno, slijedili smo i poštivali sva epidemiološka pravila i upute službenih državnih organa.

To, međutim, nije bio slučaj s velikim brojem konkurenata za trgovanje investicijskim plemenitim kovinama.

Većina tvrtki toga profila naprosto se zatvorila za narudžbe i prestala je primati zahtjeve za kupnju.

Glavni razlog zašto je nama uspjelo ono što mnogim drugima nije leži u činjenici što smo kroz mnoge godine našeg postojanja razvili čvrst i pouzdan odnos povjerenja s velikim brojem dobavljača investicijskog zlata diljem Europe. Ti izvrsni odnosi omogućili su nam da nastavimo poslovati, primati narudžbe i isporučivati robu i onda kada drugi to nisu mogli.

Na sreću, vrhunac krize vezane uz nemogućnost nabavke novih proizvoda nije trajao dugo, tek nekoliko dana.
Svjetsko i regionalno tržište zlata polako se normalizira

Prva faza normalizacije naružbi investicijskih proizvoda od zlata počeo se događati nakon što je cijena zlata na svjetskom tržištu drugi put u godini znatno skočila. Od sredine ožujka cijena je manje-više postojano rasla sve do sredine svibnja, dostigavši u jednom trenutku gotovo 52 eura za gram. Bio je to vrtoglav skok, koji je nadišao onaj s početka godine. U spomenuta dva mjeseca, od ožujka do svibnja, cijena zlata porasla je za više od 20 posto.

Što je cijena sve više kretala uzlaznom putanjom,  rasla je i dobavljivost pojedinih proizvoda. Na tržištu su se najprije pojavila dva svjetski iznimno popularna investicijska zlatnika – australski Klokan i austrijski Bečki filharmoniker. Gotovo istovremeno kad i u Zürichu, Münchenu i Beču, ti su proizvodi bili dostupni i našim klijentima u Zagrebu.

Potom se dobavljivost popravila i za zlatne poluge od 100 grama i 250 grama. Bilo je očito da su se kovnice usredotočile na proizvodnju samo onih investicijskih proizvoda od zlata za kojima je potražnja bila najveća. Ti su proizvodi bili prvi dostupni za narudžbu.

Napominjemo da ni u jednom trenutku naša tvrtka nije primala narudžbe za proizvode koji nisu bili na lageru kod kovnice, odnosno, koji nisu bili spremni za isporuku u Hrvatsku. Dakle, nije bilo govora da bi naša kompanija na tržištu nudila proizvode koji su još bili u procesu proizvodnje ili, još nepovoljnije, tek u planu da budu proizvedeni.

Zbog toga čak i na vrhuncu krize ni jedan naš klijent koji je naručio proizvod nije čekao na isporuku duže od sedam radnih dana. Istina jeste da zbog ograničenog kretanja unutar Hrvatske neki naši klijenti nisu bili u mogućnosti preuzeti svoje proizvode. No poluge i kovanice koje su bile naručene bile su u roku od najviše sedam dana dostupne klijentu na mjestima za isporuku diljem Hrvatske, prema dogovoru.
Kupci biraju poluge svih proizvođača

Kada su mjere ograničenja kretanja bile ublažene, a potom i ukinute, naši su klijenti jednostavno došli po njih i preuzeli ih. Osim, dakako, ako se nisu odlučili za pohranu kupljenih proizvoda u našim sigurnim trezorima u Hrvatskoj i u drugim zemljama po izboru (Švicarska, Austrija, Njemačka, Slovenija).

To, međutim, nije bio slučaj s velikim brojem naših konkurenata. Neki od njih, naime, primali su novčane predujmove za nabavku investicijskih proizvoda od zlata s predviđenim rokom isporuke od tri ili više tjedana. Tako niska razina usluge trgovanja investicijskih plemenitih kovina tvrtki Tetragram projekt potpuno je stran i neprihvatljiv.

Od početka lipnja ove godine započela je druga faza normalizacije tržišta investicijskih plemenitih kovina. Očito je da je tržište polako našlo svoj cjenovni ekvilibrij, a cijena zlatu se ponešto stabilizirala na razinama malo ispod 50 eura za gram. Za narudžbu je sada raspoloživa puno šira paleta proizvoda.

Zlatne poluge svih masa, od 1 grama do 1 kilograma, bez teškoća se mogu naručiti i isporučiti u kratkom roku, najčešće odmah po uplati. Kupci sada, doduše, više ne pitaju iz koje ugledne kovnice proizvod dolazi. Bez obzira je li iskovana poluga Heareusova, Argorova, PAMP-ova, Valcambijeva, Degussina, dolazi li iz kovnice Münze Österreich ili bilo koje druge kovnice s certifikatom “Good Delivery”, klijent je prihvaća.
Stanje sa srebrom još uvijek nije dobro

Zbog poremećaja na tržištu koje još zapravo traje, dobavljivost poluga svakog od navedenih proizvođača još nije u potpunosti uspostavljena. Nekada se na tržištu mogu nabaviti poluge jednoga branda, drugi put nekog drugog. No, to i nije problem za tržište i kupce, budući da se uvijek radi o uglednim i jednakovrijednim proizvodima, sa svim odgovarajućim certifikatima.

Također se proširila paleta dostupnih investicijskih zlatnih kovanica. Za narudžnu su raspoloživi Bečki filharmoničari, Krugerrandi, Američki orlovi i bizoni, Australski klokani, Kanadski javorovi listovi…

Ipak, tržište povijesnih zlatnika još se nije vratilo na stanje s početka godine, odnosno, na stanje prije izbijanja virusne epidemije. Čini se da vlasnici povijesnih izdanja ne žele nuditi svoje kolekcije na prodaju, jer smatraju da bi u budućnosti mogli za njih dobiti puno više novca nego danas.

Pažljivom čitatelju ovih redaka možda neće promaknuti kako do sada nismo spominjali investicijsko srebro. To nismo učinili s dobrim razlogom. Naime, tržište srebrnih poluga i srebrnjaka u puno je gorem stanju od tržišta zlatnih poluga i zlatnika. Investicijsko srebro trenutno je još uvijek gotovo potpuno nedobavljivo.

Povremeno se na tržištu pojave ograničene količine pojedinih proizvoda, ali one se brzo rasprodaju. Zbog toga su se i otkupne cijene srebrnih poluga, te otkupne cijene srebrnjaka znatno povećale: na regionalnom tržištu taj je rast bio čak 20 posto.

Kada će se situacija na tržištu investicijskog srebra normalizirati barem do razine stanja na tržištu investicijskog zlata, teško je reći. Naši su stručnjaci u tom pogledu prilično pesimistični. Ako je suditi po trenutnim mogućnostima nabavke, realno je očekivati da se srebrne poluge i srebrnjaci u količinama u kojima to žele naši klijenti neće moći naručivati i isporučivati još tjednima, ako ne i mjesecima.

Stoga, ako ste zainteresirani za kupnju srebra, a na našim stranicama primijetite da postoji ograničena ponuda pojedinog proizvoda – ne oklijevajte! Krenite odmah u nabavku, jer možda već sutra tih proizvoda neće biti na stanju.
Hoće li se ova situacija ponoviti?

Među stručnjacima, ali i među prosječnim građanima, postavlja se pitanje – može li se ova situacija na tržištu plemenitih kovina prouzročena korona virusom opet ponoviti u budućnosti? Je li moguće da ćemo ponovno, ako izbije novi val zaraze, ponovno doživjeti nestašicu investicijskoga zlata i nemogućnost uobičajenih narudžbi?

Odgovor na to pitanje nije previše složen. Svaka izvanredna, neočekivana situacija koja ugrožava gospodarsku aktivnost ili socijalnu ravnotežu može dramatično povećati potražnju za plemenitim kovinama. Zlato i srebro predstavljaju siguran zaklon za kapital u turbulentnim vremenima.

Ekonomski ili društveni poremećaji ne moraju biti prouzročeni samo širenjem virusne zaraze. Upravo smo u Hrvatskoj u jeku epidemije korona virusom imali priliku svjedočiti da jedna nevolja ne mora doći sama. Dok je cijela Hrvatska bila zaustavljena kako bi se usporilo prenošenje infekcije covida-19, glavni grad Zagreb doživio je prilično razoran potres, koji je prouzročio višemilijunsku štetu.

Među oštećenim zagrebačkim građevinama zacijelo su bile i stambene jedinice koje su pojedinci kupovali i obnavljali kao investicijski ulog, a ne za svoje osobne stambene potrebe. Potres je dramatično obezvrijedio sve te nekretnine. Pojedinci su u samo nekoliko sekundi ostali bez svega.

Ulog u zlato i srebro, nasuprot tome, ostaje netaknut poremećajima u društvu i ekonomiji. Dapače, njegova vrijednost – kao što smo mogli svjedočiti – u turbulentnim vremenima raste. Zbog toga su plemenite kovine izvrsno sredstvo osiguranja od takvih neočekivanih situacija.

Sve što smo doživjeli u nekoliko prvih mjeseci ove, 2020. godine još jednom potvrđuje kako je od iznimne važnosti barem dio svoje ušteđevine parkirati u investicijsko zlato i srebro. Jer ako to ne učinimo danas, možda već sutra zbog nestašice na globalnom tržištu nećemo za to više imati prilike.

u crypto mislim da se isplati.... mislim da će BTC preko 20k $ kroz par mjeseci.. sada je non stop između 11 i 12k $

AssadNaPodmornici wrote:u crypto mislim da se isplati.... mislim da će BTC preko 20k $ kroz par mjeseci.. sada je non stop između 11 i 12k $

1) Neopipljivo ili apstraktno bogatstvo

Neopipljiv, apstraktan oblik izraza našega bogatstva jest, primjerice, novac u banci i novčaniku ili pak naš ulog u državne ili privatne obveznice. Kada posjedujemo euro, dolar ili kunu, mi zapravo ne posjedujemo konkretnu, opipljivu vrijednost. Umjesto toga, mi imamo vjeru i nadu da ćemo za svoj papirnati ili elektronički novac jednom u budućnosti moći kupiti nešto konkretno ili opipljivo.

Isto vrijedi i za obveznice. Kupnjom obveznica mi zapravo kupujemo povjerenje u sposobnost države da od svojih građana milom ili silom naplati porez. Zbog toga je državnim obveznicama uvijek i bez izuzetka kroz povijest vrijednost drastično opala, i to najčešće na nulu, u trenutku kada bi država propala. To znači da sposobnost države da naplati porez iz kojega se isplaćuje glavnica i kamata vlasnicima obveznica prestaje postojati. Zbog toga kažemo da se u obveznicama čuva neopipljivo ili apstraktno bogatstvo.

Za dionice privatnih tvrtki možemo reći kako iza sebe možda i imaju određenu količinu konkretne, opipljive vrijednosti. Naime, tvrtka koja izdaje dionice obično u svome posjedu ima zgrade, strojeve, uređaje, proizvodni materijal… No, vrlo često, ukupna vrijednost tih opipljivih, konkretnih stvari puno je niža nego što je ukupna vrijednost dionica. Dakle, dobar dio vrijednosti pojedine dionice koju držimo u rukama također spada u kategoriju neopipljivih ili apstraktnih vrijednosti.
2) Opipljivo ili konkretno bogatstvo

Drugi oblik izraza našega bogatstva jest konkretan, fizički predmet koji neposredno imamo pod svojom kontrolom. To može biti nekretnina (kuća, stan, poslovna zgrada), pokretnina (automobil, kamion, jahta), sirovine, hrana, namještaj, umjetnine, odjeća… Konkretno bogatstvo može biti izraženo i u formi naše tvrtke ili poduzeća čiji smo vlasnik, ukoliko to poduzeće nije opterećeno s više dugova nego što mu vrijedi imovina.

Za spomenute opipljive ili konkretne izraze bogatstva nerijetko ne znamo koja im je stvarna vrijednost. Neka umjetnička slika ili antikni komad namještaja danas može imati veliku tržišnu vrijednost, no već sutra se ta vrijednost može značajno smanjiti. Također, većina opipljivih ili konkretnih stvari koje posjedujemo nisu osobito likvidne: najčešće ih nije baš jednostavno pretvoriti u novac.

Izuzetak su plemenite kovine. Zlato i srebro predstavljaju opipljivo i konkretno bogatstvo koje možete odmah i u svatom trenku pretvoriti u bilo koji drugi oblik bogatstva, bez teškoća.

*****

I to je razlog zašto zlato i srebro imaju funkciju koja ne može biti nadomještena ni jednim drugim izrazom bogatstva. Plemenite kovine predstavljaju zaštitu bogatom čovjeku od opasnosti da ostane bez svega. Stoga uvijek mudro barem dio svoje imovine pretvoriti u plemenite kovine.

Ako ste odlučili kupiti investicijsko zlato ili srebro, obratite nam se s povjerenjem. Odaberite neki od zlatnih ili srebrnih proizvoda iz naše ponude: zlatne poluge, srebrne poluge, zlatne kovanice ili srebrne kovanice. Plemenit vam nudi vrhunske svjetske proizvode, kvalitetnu uslugu i strogu diskreciju. Kontaktirajte nas već danas.

https://plemenit.hr/zasto-kupovati-plemenite-kovine-2/

u krizi je super sve kupovati. evo strojevi, pogoni, poslovni prostori, uskoro i stanovi, zemljišta, svemu tome pada cijena. znanje je najveći kapital naravno. 

dionice bi brutalno preskočio, iman osjećaj da je sve to prenapuhano. državne dugove isto tako. 

zlato, crypto, yes-

Jedno je sigurno: u što god uložite - izgubit ćete.

Najbolje je nigdje i ni u što ulagati. Onda si siguran.
A to ćeš najlakše postići kad ništa ni nemaš.
Sve ostalo je muka: teško je zaraditi, a još teže uložiti i sačuvati.

ovisi da su tako svi razmišljali nebi nitko bio bogat, niti bi mi kao civilizacija izgradili, gdje više manje svi stojimo doma, imamo internet, hranu, pijemo kavu sa drugog kraja sviejta.. itd.. 

generacije i generacije prije nas su riskirali i ulagali , hrpa popušila ali hrpa donjela napredak svima

AssadNaPodmornici wrote:ovisi da su tako svi razmišljali nebi nitko bio bogat, niti bi mi kao civilizacija izgradili, gdje više manje svi stojimo doma, imamo internet, hranu, pijemo kavu sa drugog kraja sviejta.. itd.. 

generacije i generacije prije nas su riskirali i ulagali , hrpa popušila ali hrpa donjela napredak svima

Samo je 5% ljudi sposobno voditi posao.

Svi ostali mogu samo slušati i raditi onako kako im drugi govore.
Osnovna podjela ljudi je na gospodare i sluge.

Svi imamo želju za moći, međutim samo snažni imaju hrabrost, odgovornost i ne boje se opasnosti.

Moć i snaga su najviše vrijednosti.

AssadNaPodmornici wrote:u krizi je super sve kupovati. evo strojevi, pogoni, poslovni prostori, uskoro i stanovi, zemljišta, svemu tome pada cijena. znanje je najveći kapital naravno. 

dionice bi brutalno preskočio, iman osjećaj da je sve to prenapuhano. državne dugove isto tako. 

zlato, crypto, yes-

zlato sigurno
kripto rizicno, za kratke izlete da
dionice, bjezat od toga ko od kuge,
eo jedan moj sin kupio dionice od boeinga za pol milijuna franaka i nemre ih prodat
kreten

Najbolje ulaganje je u dicu... Ona su naše zlato...

mutava baštarda wrote:Najbolje ulaganje je u dicu... Ona su naše zlato...

haha

crvenkasti wrote:

AssadNaPodmornici wrote:ovisi da su tako svi razmišljali nebi nitko bio bogat, niti bi mi kao civilizacija izgradili, gdje više manje svi stojimo doma, imamo internet, hranu, pijemo kavu sa drugog kraja sviejta.. itd.. 

generacije i generacije prije nas su riskirali i ulagali , hrpa popušila ali hrpa donjela napredak svima

Samo je 5% ljudi sposobno voditi posao.

Svi ostali mogu samo slušati i raditi onako kako im drugi govore.
Osnovna podjela ljudi je na gospodare i sluge.

Svi imamo želju za moći, međutim samo snažni imaju hrabrost, odgovornost i ne boje se opasnosti.

Moć i snaga su najviše vrijednosti.

kralju nije baš tako. većina ljudi je sposobna voditi posao, daj meštrima alat u ruke, i neka rade faturete, pa vidi kako vode posao.. dogovarju, pregovaraju, paze na cijenu, troškove i kvalitetu. 

a što se tiče ostalog, tih 5% je dovoljno da poveća kvalitetu života svima. sjeti se gdje ti je bio djeda, pradjeda i generacije prije njega i gdje si ti, a gdje su tvoja dica

Leviathan2 wrote:

AssadNaPodmornici wrote:u krizi je super sve kupovati. evo strojevi, pogoni, poslovni prostori, uskoro i stanovi, zemljišta, svemu tome pada cijena. znanje je najveći kapital naravno. 

dionice bi brutalno preskočio, iman osjećaj da je sve to prenapuhano. državne dugove isto tako. 

zlato, crypto, yes-

zlato sigurno
kripto rizicno, za kratke izlete da
dionice, bjezat od toga ko od kuge,
eo jedan moj sin kupio dionice od boeinga za pol milijuna franaka i nemre ih prodat
kreten

slažem se, osim da crypto nije rizičan ako se držiš >Btca

Nekretnine, zakon.

mutava baštarda wrote:Najbolje ulaganje je u dicu... Ona su naše zlato...

prodaješ ih u dijelovima ili u kompletu?

veber wrote:

mutava baštarda wrote:Najbolje ulaganje je u dicu... Ona su naše zlato...

prodaješ ih u dijelovima ili u kompletu?

Ima i tu nešto. Moji znaju nekoga tko je u kompletu rastaviti na dijelove... Sad imaju zabranu. Samo samoobrana ili pomoć nekome.  
U dnevnom umjesto tapeta tatami. Žena malo šizi, ali jebi ga, ima tri muška u kući, šta ću joj ja kad nije rodila ćeri...

prckov wrote:

mutava baštarda wrote:Najbolje ulaganje je u dicu... Ona su naše zlato...

haha

Dobro, vi na zapadu ulažete u pase i mačke

mutava baštarda wrote:

veber wrote:

mutava baštarda wrote:Najbolje ulaganje je u dicu... Ona su naše zlato...

prodaješ ih u dijelovima ili u kompletu?

Ima i tu nešto. Moji znaju nekoga tko je u kompletu rastaviti na dijelove... Sad imaju zabranu. Samo samoobrana ili pomoć nekome.  
U dnevnom umjesto tapeta tatami. Žena malo šizi, ali jebi ga, ima tri muška u kući, šta ću joj ja kad nije rodila ćeri...

kćeri su zakon, još ako su plavokose.
prodaš ih arapima za finu lovu.
možeš i devu dobit u kompenzaciji.

u principu, 

nojbolje je stalno trošiti šoldi

epikur37 wrote:Nekretnine, zakon.

govoru da vlosnik onoga broda kraj pumpe, my little violet, imo 32 iljade nekretnina:)

Ne.

Zlato se kupuje u redovnim okolnostima, kad ima izobilja jeftinog novca, kad ima masu prihoda za povoljno investiranje.

Zlato se u ovim okolnostima ne kupuje, već isključivo prodaje i rasknjižava iz portfelja (makar će cijena zlata imati dvije vršne vrijednosti u narednih godinu dana, i općenito nastaviti biti skupo).

Ne bih preporučio ulaganje ni u strojeve, jer strojeve valja koristiti inače u dangubi im pada cijena. Ne valja se uzdati u eksploziju narudžbi u trenutku kritičnog pada gospodarske konjukture na dulji rok.

Ulaganje u nekretnine uvijek ima smisla, ali sad ima mogućnosti kupiti jeftino ono što je inače vrlo skupo, ako imate novaca, pa ga je šteta trošiti u nekretnine.

Ne mogu generalizirati o tržištu dionica, kao i uvijek, neke su prenapuhane, neke su i potcijenjene. Ako pričamo o jednom ulaganju, preporučio bih razbijanje na slijedeće tranše:
1) suverene obveznice s pozitivnim kamatnim prinosom;
2) dionice farmakoloških kompanija, kao rizičniji oblik ulaganja;
3) dionice telekoma ili velikih IT kompanija ili firmi za medijske platforme ili distribuiranje medijskih sadržaja.

Ne ulažite u Hrvatskoj ništa.

Sjetite se, nesustavni poremećaj u radu gospodarstva koji ima svoj tijek trajanja. ;)