Meggle gasi proizvodnju u Osijeku i šuška se da će je prebaciti u Srbiju

mobiu$ wrote:

Prve banke i jesu tako poslovale, jer zaračunavati kamate nije kršćanski, a islamske banke i danas ne zaračunavaju kamate muslimanima). 

Dalje, da odgovorim na upise gore: RH jest osnivač HBOR-a, ali danas on uglavnom barata sredstvima (bespovratnim) EBRD. I to je deplasirano, jer ako daš beskamatni kredit, pod uvjetom da se isti vrati, i da ne pričamo računovodstveno, već čisto financijski: BESKAMATNI KREDIT HBOR-a NE GENERIRA TROŠAK ZA POREZNOG OBVEZNIKA.

mobiu$ wrote:
Gdje vi tu vidite porezne obveznike jebovaspatak?

mobiu$ wrote:

pizzon wrote:j.fonda
moze keva da mi bude

Kajgod :) ako si ‘60-to godište, sad imaš 60. A bio sam sad jako susretljiv.

Speare Shaker wrote:

mobiu$ wrote:

Prve banke i jesu tako poslovale, jer zaračunavati kamate nije kršćanski, a islamske banke i danas ne zaračunavaju kamate muslimanima). 

Dalje, da odgovorim na upise gore: RH jest osnivač HBOR-a, ali danas on uglavnom barata sredstvima (bespovratnim) EBRD. I to je deplasirano, jer ako daš beskamatni kredit, pod uvjetom da se isti vrati, i da ne pričamo računovodstveno, već čisto financijski: BESKAMATNI KREDIT HBOR-a NE GENERIRA TROŠAK ZA POREZNOG OBVEZNIKA.

U boldanom si zaboravio spomenuti da se dug u islamu nikada ne oprašta nego prenosi na slijedeće generacije dok ne bude otplaćen. Da, ali ne kamate.
Ako to nije neki oblik kamate, ja sam Julije Cezar. Nije, Ave Cezare. Kamate su naknada za vremensko depriviranje posuditelja od njegovih sredstava. Isto kao što su razni dodatni troškovi HBOR-a također neka vrsta kamate koja računovodstveno ne mora biti tako prikazana. To gotovo sigurno da
Dalje, svjestan si valjda da si u dijelu pisanom velikim slovima HBOR poistovjetio sa islamskim (beskamatnim) financijama, nisam, iznio sam ih kao uzgred zgodnu crticu jer ispada da banka ne generira nikakav trošak za vlasnika, u ovom slučaju nipošto, nikakvu dobit, nikakav trošak a gubici se kako znamo moraju nadoknaditi ili banka realno odlazi u bankrot ako je osnivač država i ako je infrastrukturna “banka” to je prektično nemoguć scenarij koji generira trošak što je čista kontradikcija u financijskom svijetu (a kontradikcije realno ne mogu postojati). To bi bila neka vrsta perpettum mobila u financijskom svijetu, a znamo da perpetuum mobile nije moguć kako u fizici tako ni u financijama. Da, ali perpetuum mobile dugova, kod kredita sa kamatama uistinu u nekoj mjeri postoji, barem se dužnicima tako čini.

Speare Shaker wrote:

mobiu$ wrote:
Gdje vi tu vidite porezne obveznike jebovaspatak?

U pokrivanju gubitaka zbog poslovnih promašaja banke, jebotepatak.

mobiu$ wrote:Nego pizzon, koliko imaš godina?

mobiu$ wrote:Osnivač je jedno, vlasnička struktura drugo, a izvori financiranja treće.

HBOR nije klasična poslovna banka, iako imaju taj gard (a da tek vidite HAMAG BICRO) već razvojna banka. Prikuplja novac, ovih dana uglavnom izvana od europske, pa svjetske banke za obnovu i razvoj i plasira ga rijetko izravno u infrastrukturne projekte.

Veći broj kredita (ali prosječno manji po volumenu) se plasira preko HAMAG BICRO u poslovne banke, koje ih onda nude, uglavnom SME.

Gdje vi tu vidite porezne obveznike jebovaspatak?

mobiu$ wrote:

@mobiu$ wrote:

ako je osnivač država i ako je infrastrukturna “banka” to je prektično nemoguć scenarij 

veber wrote:

ja sam prije desetak godina kupio S mercedes preko HBOR, kao gospodarsko vozilo.

toliko o banci. kontrolama.

Speare Shaker wrote:

mobiu$ wrote:

@mobiu$ wrote:

ako je osnivač država i ako je infrastrukturna “banka” to je prektično nemoguć scenarij 

Banci je nemoguće otići u gubitke ako joj je vlasnik država? 
I što da ti ja na ovo kažem. 
Klasa optimist, a?
To me podsjeća na one tlapnje u SFRJ po kojoj štrajkovi nemaju smisla u samoupravnom socijalizmu jer su vlasnici poduzeća sami radnici pa tako ispada da štrajkaju protiv samih sebe. 

mobiu$ wrote:

Speare Shaker wrote:

mobiu$ wrote:

@mobiu$ wrote:

ako je osnivač država i ako je infrastrukturna “banka” to je prektično nemoguć scenarij 

Banci je nemoguće otići u gubitke ako joj je vlasnik država? 
I što da ti ja na ovo kažem. 
Klasa optimist, a?
To me podsjeća na one tlapnje u SFRJ po kojoj štrajkovi nemaju smisla u samoupravnom socijalizmu jer su vlasnici poduzeća sami radnici pa tako ispada da štrajkaju protiv samih sebe. 

Ne u gubitke, nego u bankrot, ne reži mi postove.
To bi onda naprosto otišlo u sovereign debts.

Kad je privatni vlasnik, naravno da banka može kihnuti

Speare Shaker wrote:

veber wrote:

ja sam prije desetak godina kupio S mercedes preko HBOR, kao gospodarsko vozilo.

toliko o banci. kontrolama.

I to državnoj.

veber wrote:

Speare Shaker wrote:

veber wrote:

ja sam prije desetak godina kupio S mercedes preko HBOR, kao gospodarsko vozilo.

toliko o banci. kontrolama.

I to državnoj.

pa nisam ja isus.
bila prilika, zašto ne?

sve nas treba kaznit jer smo muljali.
ali država to omogućava.

Speare Shaker wrote:

veber wrote:

Speare Shaker wrote:

veber wrote:

ja sam prije desetak godina kupio S mercedes preko HBOR, kao gospodarsko vozilo.

toliko o banci. kontrolama.

I to državnoj.

pa nisam ja isus.
bila prilika, zašto ne?

sve nas treba kaznit jer smo muljali.
ali država to omogućava.

Zašto ne, naravno.
Nisi ti kriv što su pravnici na državnom platnom popisu polupismeni, a upravna struktura u državnoj banci nesposobna i boli ih đon hoće li banka poslovati s gubicima ili profitom. Sve će to na kraju narod platiti. Pardon, pozlatiti.

Speare Shaker wrote:

mobiu$ wrote:

Speare Shaker wrote:

mobiu$ wrote:

@mobiu$ wrote:

ako je osnivač država i ako je infrastrukturna “banka” to je prektično nemoguć scenarij 

Banci je nemoguće otići u gubitke ako joj je vlasnik država? 
I što da ti ja na ovo kažem. 
Klasa optimist, a?
To me podsjeća na one tlapnje u SFRJ po kojoj štrajkovi nemaju smisla u samoupravnom socijalizmu jer su vlasnici poduzeća sami radnici pa tako ispada da štrajkaju protiv samih sebe. 

Ne u gubitke, nego u bankrot, ne reži mi postove.
To bi onda naprosto otišlo u sovereign debts.

Kad je privatni vlasnik, naravno da banka može kihnuti

A gle, nisam ja kriv što imaš problema sa citiranjem, a postoji opcija u uređivanju posta i za to.
Banka može kihnuti bez obzira na vlasničku strukturu, samo je pitanje tko će pokriti gubitke koji na kraju mogu dovesti i do realnog bankrota, nebitno što se formalno možda i neće tako zvati.
Poigravanje sa formalno pravnim definicijama nijednu banku neće spasiti od toga i vlasnike od troškova gubitaka i bankrota.

mobiu$ wrote:

veber wrote:

ne bi se htio miješat u tvoju struku.
ne postoji beskamatno..
isto kako je inflacija regulacija.

isto kao i krediti u švicarcima.

kod nas je ekonomska nepismenost i dalje jaka.
Udruga Franak.

kaj ih je netko tjerao uzimat u francima.

ja imam neki kreditić od 157€.
danas  i za pet godina. male korekcije unutar kamatnih stopa.

kolika će biti kupovna vrijednost 1€ za tri godine.

banke nisu socijalne udruge.

Eto konačno se netko suvislo nadovezao na ovo što govorim.

Beskamatni krediti postoje u teoriji, u stvarnosti se valjaju u moru naknada (skrivenih kamata).

Prve banke i jesu tako poslovale, jer zaračunavati kamate nije kršćanski, a islamske banke i danas ne zaračunavaju kamate muslimanima). 

Dalje, da odgovorim na upise gore: RH jest osnivač HBOR-a, ali danas on uglavnom barata sredstvima (bespovratnim) EBRD. I to je deplasirano, jer ako daš beskamatni kredit, pod uvjetom da se isti vrati, i da ne pričamo računovodstveno, već čisto financijski: BESKAMATNI KREDIT HBOR-a NE GENERIRA TROŠAK ZA POREZNOG OBVEZNIKA.

Novinar tjednika Novosti Hrvoje Šimičević bio je prvi koji je još 2014. od Uprave HBOR-a zatražio da mu dostave podatke o tvrtkama kojima je HBOR odobrio kredite u razdoblju od 2010. do kraja 2013. te o iznosima tih kredita. Šimičević je podatke zatražio potaknut informacijom koja je neslužbeno procurila, a prema kojoj je tvrtka Facta Vera u suvlasništvu obitelji tadašnjeg pomoćnika ministra financija Branka Šegona od HBOR-a dobila kredit od 4 milijuna eura, i to upravo u razdoblju dok je on obnašao spomenutu dužnost.
Uprava HBOR-a ga je glatko odbila uz obrazloženje da je riječ o bankarskoj tajni. Šimičević se zatim obratio povjerenici za informiranje i ona je u svibnju 2015. donijela rješenje kojim je naložila HBOR-u da novinaru dostavi tražene informacije. U obrazloženju je navela da je HBOR državna banka u čijem je temeljnom kapitalu novac poreznih obveznika, pa građani imaju pravo znati kako se tim novcem raspolaže i tko se njime kreditira. Na taj način, obrazložila je povjerenica, građani nadziru jesu li krediti koje dodjeljuje HBOR doista u službi gospodarskog razvoja Hrvatske i u skladu s proklamiranim ciljevima te banke.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/grcevita-pravna-bitka-drzavne-banke-hbor-digao-23-tuzbe-da-sprijeci-objavu-podataka-o-svojim-kreditima-vec-16-puta-izgubio-spor-7950154

https://transparency.hr/hr/clanak/krediti-hbor-a...tko-ih-je-dobio/58

https://lider.media/aktualno/nincevic-lesandric-vlada-odbija-objavu-korisnika-hbor-a-a-bunari-agrokor-pune-se-novcem-gradana-44627

mobiu$ wrote:

Speare Shaker wrote:

mobiu$ wrote:

Speare Shaker wrote:

mobiu$ wrote:

Banci je nemoguće otići u gubitke ako joj je vlasnik država? 
I što da ti ja na ovo kažem. 
Klasa optimist, a?
To me podsjeća na one tlapnje u SFRJ po kojoj štrajkovi nemaju smisla u samoupravnom socijalizmu jer su vlasnici poduzeća sami radnici pa tako ispada da štrajkaju protiv samih sebe. 

Ne u gubitke, nego u bankrot, ne reži mi postove.
To bi onda naprosto otišlo u sovereign debts.

Kad je privatni vlasnik, naravno da banka može kihnuti

A gle, nisam ja kriv što imaš problema sa citiranjem, a postoji opcija u uređivanju posta i za to.
Banka može kihnuti bez obzira na vlasničku strukturu, samo je pitanje tko će pokriti gubitke koji na kraju mogu dovesti i do realnog bankrota, nebitno što se formalno možda i neće tako zvati.
Poigravanje sa formalno pravnim definicijama nijednu banku neće spasiti od toga i vlasnike od troškova gubitaka i bankrota.

Dobro, otišli mi sa beskamatnog kredita o trošku poreznih obveznika na bankrot infrastrukturne banke. Vrlo optimistično.

Ovako, ja ću zaključiti sa svoje strane raspravu, prepustiti ću vašem OKP da dovrši raspravu neprekidno šireći temu i miješajući pojmove.

Par skromnih zapažanja:
- beskamatni kredit o trošku poreznih obveznika, uz pretpostavku da će isti biti vraćen, je nonsens i to je točka na originalnu izjavu koja je i pokrenula debatu;
- infrastrukturna i klasična poslovna banka nisu isto;
- HBOR je još specifičan slučaj jer svoju novčanu masu ne prikuplja iz svojeg poslovanja ili vuče od svojeg vlasnika, već je dobiva izvana i injektira u gospodarstvo (a to je obratan trag novca od klasične banke koja zarađuje u RH, a dobit iznosi vlasniku u inozemstvo).