Jeste li se ikad pitali koliko ima novca u svijetu? Evo i odgovora

Jeste li se ikad pitali koliko ima novca u svijetu? Evo i odgovora
Piše Martina Japec Martinko Subota, 27.6.2020 u 21:00




Iz odgovora na ovo pitanje može se naučiti jako puno o tome u kakvom svijetu živimo, a u bankarskom svijetu to se bogatstvo naziva M1 te koliko god ga je teško ukupno obračunati, njegova se vrijednost može procijeniti
Sav novac u svijetu, sve novčanice svih valuta plus sav sitniš, sve čime se nešto može kupiti... Odgovor nije sasvim jednostavan, jer se pod novčanim vrijednostima danas podrazumijeva nešto više pojmova od puke gotovine, kešovine, munite, šuške.
Ono što nam prvo pada na pamet kad kažemo novac, znači kad mislimo na gotovinu, ekonomisti to nazivaju "M0". Sve novčanice i sav sitniš svijeta na jednoj hrpi danas bi imalo vrijednost od 5200 milijardi dolara, odnosno 5,2 bilijuna dolara.

Slijedi količina novca koji ekonomisti nazivaju "M1", a u koji čini zbroj sve gotovine i k tome sav novac koji se nalazi na svim računima svih banaka svijeta, ali "po viđenju". To je novac koji imate (ili nemate) u banci na računu, ali koji možete podići kad god poželite. Takvog novca je u svijetu čak četiri puta više od onog u novčanicama. Sve skupa sav novac svijeta u ovoj kategoriji iznosi već 25.000 milijardi dolara.

Foto: LUCAS JACKSON

Pod onime što ekonomisti nazivaju "M2" podrazumijeva se sav iznos pod M1 plus sva svjetska mala, kratkoročno oročena štednja. Ovom kategorijom odlazimo još korak dalje i dolazimo do ukupnog iznosa od 60.000 milijardi dolara, odnosno 60 bilijuna dolara. Na kraju imamo i kategoriju M3, do koje se dolazi kad se M2 pribroje sve dugoročno oročene vrijednosti, institucionalni novac tržišnih fondova i sva sila drugih tekućih ulaganja. Ovdje je ukupni iznos 80.900 milijardi dolara.

Već u ovim kategorijama, i to već jako rano, pojavljuje nam se kvazi-novac, a da još nismo stigli niti do financijskih derivata, odnosno mešetarenja vrijednosnim papirima, onime što mnogi ekonomisti osuđuju kao čisto trgovanje apsolutno fiktivnim vrijednostima. Kad bi se zbrojio sam sav dug svijeta, podjednako svako kreditno zaduženje svake osobe na svijetu, te dug svake države i sve tome slično, došlo bi se do 199.000 milijardi dolara.
U kakvom svijetu živimo pokazuje i podatak da je čak jedna trećina tog duga posuđena/nastala nakon globalne financijske krize iz 2008. Konačno, kad bismo pod novcem podrazumijevali i svu vrijednost financijskih derivata, koji jesu apsolutno fiktivni, iza toga ne stoji ništa materijalno, ali se njima ipak trguje, došli bismo do ukupne vrijednosti od čak 1,200.000 milijardi dolara.

https://www.24sata.hr/lifestyle/jeste-li-se-ikad-pitali-koliko-ima-novca-u-svijetu-evo-i-odgovora-701949

Sad znam gdje najbogatiji uzimaju kad im ponestane love.

sav novac = ukupni dug.

novac = dug
novac se stvara na dug

koliko ima duga u svijetu, - privatnog i državnog, toliko ima novca.

naravno onda postoje "šire definicije novca" jer ima dosta imovine koji nisu novac/dug a mogu se pretvoriti u novac.


Kad bi se zbrojio sam sav dug svijeta, podjednako svako kreditno zaduženje svake osobe na svijetu, te dug svake države i sve tome slično, došlo bi se do 199.000 milijardi dolara.

ako je ovo točan podatak, onda je to i odgovor.. 200 000 milijardi $.. to je nekih CCA 10ak BDPova USA

---
ovo za financijske derivate, tu su gluposti, ekipa ne kuži čemu oni služe, a oni imaju koristi i uredno funkcioniraju desetljećima i razvijau se novi, tako da netreba se baćkati u to..

Kad ti ponestane love uzmeš kredit i dužan si.
Dug vratiš novim kreditom i mirna Amerika.

u suštini DA, dok se god vraća stari dug

AssadNaPodmornici wrote:u suštini DA, dok se god vraća stari dug

kako tko i kako za koga... milorad pupovac može dignuti 60 000 eura, a ti jedva 15 000, a on nema 4 puta veću plaću od tebe ali čak i da ima to mu nije dovoljno da bi mu rata na 60 mjeseci bila 1/4 primanja i plus dejan jović i još neki srpski agent plaćen u kunama... ajde ti digni na 5 godina 60 cigli eura... kako veli abraham, dobro je nama, dao Bog samo duranja...

ja nemogu dignuti ništa ako ćemo baš biti realni :D što sam ima sam potrošio/uložio, živim od plaće do plaće zadnjih pola godine i idućih cca godinu dvije :D

ali nisam ja tema nego recimo odakle potječe novac, pa Pernar zavlači ljude. inače dosta jednostavno pitanje, ali 98% ekonomista nebi znalo objasniti neka banalna Pernarova pitanja



meni je fenomen kako je Pernar rasturio stručnjaka koji radi u bankarskom sektoru desetljećima, lik mu nije znao odgovoriti na najednostavnija pitanja

AssadNaPodmornici wrote:ovo za financijske derivate, tu su gluposti, ekipa ne kuži čemu oni služe, a oni imaju koristi i uredno funkcioniraju desetljećima i razvijau se novi, tako da netreba se baćkati u to..

Ja sam probao sam u par navrata shvatiti što je to, ali ništa nisam razumio.

Neću se više bakćati.

AssadNaPodmornici wrote:
koliko ima duga u svijetu, - privatnog i državnog, toliko ima novca.

Zar nisi nikad čuo za nenaplativa potraživanja?

crvenkasti wrote:

AssadNaPodmornici wrote:ovo za financijske derivate, tu su gluposti, ekipa ne kuži čemu oni služe, a oni imaju koristi i uredno funkcioniraju desetljećima i razvijau se novi, tako da netreba se baćkati u to..

Ja sam probao sam u par navrata shvatiti što je to, ali ništa nisam razumio.

Neću se više bakćati.

imaš li nekoliko ..

evo primjer jednog financijskog derivata, ništa jebeno komplicirano, vjerojatno svaki redneck u USA koji je vlasnik farme koristi ovo

Speare Shaker wrote:

AssadNaPodmornici wrote:
koliko ima duga u svijetu, - privatnog i državnog, toliko ima novca.

Zar nisi nikad čuo za nenaplativa potraživanja?

da, šta sa njima?

AssadNaPodmornici wrote:

Speare Shaker wrote:

AssadNaPodmornici wrote:
koliko ima duga u svijetu, - privatnog i državnog, toliko ima novca.

Zar nisi nikad čuo za nenaplativa potraživanja?

da, šta sa njima?

Očito ne spadaju u realni novac.

Speare Shaker wrote:

AssadNaPodmornici wrote:
koliko ima duga u svijetu, - privatnog i državnog, toliko ima novca.

Zar nisi nikad čuo za nenaplativa potraživanja?

Ti šuti!
Kažeš da znaš fiziku, a ne znaš što je to "potencijalna barijera"!

Pa to ti je osnova za planarnu tehnolgiju na siliciju!
Elekronički elementi bazično rade svi po tome principu!

Da ljudi nisu prokužili kvantnu mehaniku i mehanizam potencijalne barijere, ne bi ti danas imao ni diodu ni tranzistor.
Od čega bi ti pravi mikroprocere onda? 
A danas mikroprocesor ima 1.2 trilijuna tranzistora.

E da. Inače, uzalud tražiš, to nema na guglu.

Speare Shaker wrote:

AssadNaPodmornici wrote:

Speare Shaker wrote:

AssadNaPodmornici wrote:
koliko ima duga u svijetu, - privatnog i državnog, toliko ima novca.

Zar nisi nikad čuo za nenaplativa potraživanja?

da, šta sa njima?

Očito ne spadaju u realni novac.

ovisi, sa računovodstvene strane svaki novac ima dvije stavke. aktiva i pasiva. moraju se zatvoriti te dvije stavke, i onda je sustav u cijelini. kao što bilanca stanja firme, tako i novca -razlika između imovine i obveza , aktive i pasive, mora biti 0.

iako idem iz glave stvoriti par primjera gdje bi moglo ovo ne funkcionirati...

AssadNaPodmornici wrote:

Speare Shaker wrote:

AssadNaPodmornici wrote:

Speare Shaker wrote:

AssadNaPodmornici wrote:
koliko ima duga u svijetu, - privatnog i državnog, toliko ima novca.

Zar nisi nikad čuo za nenaplativa potraživanja?

da, šta sa njima?

Očito ne spadaju u realni novac.

ovisi, sa računovodstvene strane svaki novac ima dvije stavke. aktiva i pasiva.

Pusti ti računovodstvenu stranu, govorimo o realnom novcu.
Rekao si da novca (valjda si mislio na realni) ima koliko ima i duga u svijetu.
Nenaplativa potraživanja ne spadaju u kategoriju realnog novca. Tu su realno jedino gubici.

čitam da je kerum na ime svoje firme ostao hrpi ljudi i državi dužan..

i nemogu mu od nikuda naplatiti to.. (tipa nemogu ga prisiliti da proda imovinu jer njegova osobna je odvojena od firme). šta je onda sa time?

opet od nekud se mora to zatvoriti. ako je ostao dužan državi, a država se ne može naplatiti od njega, a država mora vratiti kredit, onda će država.. zatvoriti svoju obvezu od love poreznih obveznika, tipa smanjit će plaće nekome i time zatvoriti obvezu.
privatna firma isto tako, recimo dužna banci, oni će smanjiti dio svoje imovine i zatvoriti obvezu. ako i oni ne mogu, onda banka ne može zatvoriti obvezu prema recimo štediši i onda.. propadaju banke(ovim redosljedom nastaju financijske krize).
u tom slučaju centralne banke puštaju ogromne količine novca u sustav, --- prije se to radilo preko quantitative easing, a mislim da za vrijeme corona krize - centralne banke su počele dikretno financirati države. --
centralna banka će u ovom "paradoxu" posuditi novac državi uz minimalnu kamatnu stopu, država će zakrpati banke, a onda će država vraćati novac centralnoj banci kroz idućih 20godina.

mislim da time paradox ne-naplativih potraživanja ne postoji.

ukratko ne-postoji ne naplativo potraživanje. netko drugi ga pokriva. ili porezni obveznici ili privatne firme, banke, ili ako je situacija sa ekonomskom krizom jebena, onda čak i centralne banke preko svojih instrumenata. sav novac =dug.

Joda se kuži u ekonomiju onoliko koliko i Šejker u fiziku.

AssadNaPodmornici wrote:
ukratko ne-postoji ne naplativo potraživanje. netko drugi ga pokriva. 

Sad si otišao na kvasinu.
Naravno da postoji i ne treba tu gugl da to znaš.
Postoje gubici koje ama baš nitko neće pokriti i koje ne možeš nikome prodati po ne znam kako niskoj cijeni.
U nekoj arhaičnoj monetarnoj politici bi se moglo reći da takvi gubici generiraju inflaciju, ali danas niti to ne bi bilo ispravno zaključiti.

AssadNaPodmornici wrote:čitam da je kerum na ime svoje firme ostao hrpi ljudi i državi dužan..

i nemogu mu od nikuda naplatiti to.. (tipa nemogu ga prisiliti da proda imovinu jer njegova osobna je odvojena od firme).  šta je onda sa time?  

opet od nekud se mora to zatvoriti. ako je ostao dužan državi, a država se ne može naplatiti od njega, a država mora vratiti kredit, onda će država.. zatvoriti svoju obvezu od love poreznih obveznika, tipa smanjit će plaće nekome i time zatvoriti obvezu.
privatna firma isto tako, recimo dužna banci, oni će smanjiti dio svoje imovine i zatvoriti obvezu. ako i oni ne mogu, onda banka ne može zatvoriti obvezu prema recimo štediši i onda.. propadaju banke(ovim redosljedom nastaju financijske krize).
u tom slučaju centralne banke puštaju ogromne količine novca u sustav, --- prije se to radilo preko quantitative easing, a mislim da za vrijeme corona krize - centralne banke su počele dikretno financirati države. --
centralna banka će u ovom "paradoxu" posuditi novac državi uz minimalnu kamatnu stopu, država će zakrpati banke, a onda će država vraćati novac centralnoj banci kroz idućih 20godina.

mislim da time paradox ne-naplativih potraživanja ne postoji.

nisi čuo za otpis dugova... npr u sisku kola dokument na kojem je vidljivo da je drugarica ikić otpisala oko 2 milijuna kuna dugova po raznim osnovama.... članovima, simpatizerima, financijerima stranke i ciganima... taj dug je mogue i bio naplativ ali je drugarica riješila da ga drugovi i drugarice ne moraju platiti...