Denkverbot

Gnječ wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:
ne, matematika mi dobro gre,

uspoređuješ above average , tj maksimum iz 1914  i average iz 2020.

kakav average?   ne znaš napisati prosjek? to je postao standard a ne maksimum, 1919 je digao na 6.


While it worked, though, Ford’s $5.00-a-day policy helped the company achieve record profits. It made its cars affordable to its workers (who could purchase a Model T with four months’ wages.) It helped put 15 million Americans behind the wheel of an automobile. And it set a standard for wages that, despite all the predictions of doom for the Ford Motor Company, every other car company eventually adopted.

ai pusa, cmok.

prihvaćan,

i sa se vrotimo na poantu,
je li kapitalizam otključo potencijale? naravski da je. ploća je resla, radni uvjeti su se poboljšali, auti su puno bolji. svi su bogatiji.

ti si posvađan s matematikom. plaće realno od 1918 nisu rasle jedino što je raslo je inflacija. danas 1 dolar realno vrijedi 0.05 dolara iz 1918.te tako da recimo blagajnica u Walmartu ima 10$ po satu što realno vrijedi 0.5 dolara.

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:
ne, matematika mi dobro gre,

uspoređuješ above average , tj maksimum iz 1914  i average iz 2020.

kakav average?   ne znaš napisati prosjek? to je postao standard a ne maksimum, 1919 je digao na 6.


While it worked, though, Ford’s $5.00-a-day policy helped the company achieve record profits. It made its cars affordable to its workers (who could purchase a Model T with four months’ wages.) It helped put 15 million Americans behind the wheel of an automobile. And it set a standard for wages that, despite all the predictions of doom for the Ford Motor Company, every other car company eventually adopted.

ai pusa, cmok.

prihvaćan,

i sa se vrotimo na poantu,
je li kapitalizam otključo potencijale? naravski da je. ploća je resla, radni uvjeti su se poboljšali, auti su puno bolji. svi su bogatiji.

ti si posvađan s matematikom. plaće realno od 1918 nisu rasle jedino što je raslo je inflacija. danas 1 dolar realno vrijedi 0.05 dolara iz 1918.te tako da recimo blagajnica u Walmartu ima 10$ po satu što realno vrijedi 0.5 dolara.

svi su broji inflation adjusted

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:
kakav average?   ne znaš napisati prosjek? to je postao standard a ne maksimum, 1919 je digao na 6.


While it worked, though, Ford’s $5.00-a-day policy helped the company achieve record profits. It made its cars affordable to its workers (who could purchase a Model T with four months’ wages.) It helped put 15 million Americans behind the wheel of an automobile. And it set a standard for wages that, despite all the predictions of doom for the Ford Motor Company, every other car company eventually adopted.

ai pusa, cmok.

prihvaćan,

i sa se vrotimo na poantu,
je li kapitalizam otključo potencijale? naravski da je. ploća je resla, radni uvjeti su se poboljšali, auti su puno bolji. svi su bogatiji.

ti si posvađan s matematikom. plaće realno od 1918 nisu rasle jedino što je raslo je inflacija. danas 1 dolar realno vrijedi 0.05 dolara iz 1918.te tako da recimo blagajnica u Walmartu ima 10$ po satu što realno vrijedi 0.5 dolara.

svi su broji inflation adjusted

nisu jer kupovna moć radnika drastično pada.

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:
prihvaćan,

i sa se vrotimo na poantu,
je li kapitalizam otključo potencijale? naravski da je. ploća je resla, radni uvjeti su se poboljšali, auti su puno bolji. svi su bogatiji.

ti si posvađan s matematikom. plaće realno od 1918 nisu rasle jedino što je raslo je inflacija. danas 1 dolar realno vrijedi 0.05 dolara iz 1918.te tako da recimo blagajnica u Walmartu ima 10$ po satu što realno vrijedi 0.5 dolara.

svi su broji inflation adjusted

nisu jer kupovna moć radnika drastično pada.

jesu, koristili smo isti kalkulator;
https://www.in2013dollars.com/



kako misliš da kupovna moć pado?

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

ti si posvađan s matematikom. plaće realno od 1918 nisu rasle jedino što je raslo je inflacija. danas 1 dolar realno vrijedi 0.05 dolara iz 1918.te tako da recimo blagajnica u Walmartu ima 10$ po satu što realno vrijedi 0.5 dolara.

svi su broji inflation adjusted

nisu jer kupovna moć radnika drastično pada.

jesu, koristili smo isti kalkulator;
https://www.in2013dollars.com/



kako misliš da kupovna moć pado?

na toj stranici koju si stavio desno niže imaš grafikon pad vrijednosti 100$ od 1900. do danas.

stavit ću još jedan



ne da mi se više ti osim što si sociopat imaš još i neki oblik autizma.

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:
svi su broji inflation adjusted

nisu jer kupovna moć radnika drastično pada.

jesu, koristili smo isti kalkulator;
https://www.in2013dollars.com/



kako misliš da kupovna moć pado?

na toj stranici koju si stavio desno niže imaš grafikon pad vrijednosti 100$ od 1900. do danas.

stavit ću još jedan



ne da mi se više ti osim što si sociopat imaš još i neki oblik autizma.

pa zoto i korigiromo za inflaciju, ne razumin ča oćeš reći

ebenica wrote:

violator wrote:.

(Super ti je ova nova, Kic. Nisam ironicna.)

žene većinom ignoriraju kad su ljute, zato ti je napisao/la zbogom.

aben wrote:

kic wrote:
https://www.bartleby.com/16/701.html

 e da. 
imo jedna čudna serija, leftovers.
rodi se o tomu da je svaki..12? čovik na svitu nesto, jednostavno nesto, vanished. serija prikazuje ostale stanovnike i njihov život nakon toga jedinog nestvarnog događaja. mnogi se nisu uspili vrotiti normalnon životu zbog kognitivne disonance, kako nastaviti živiti ako ne znomo ni ča to znoči živiti.
 
ne zun o čemu su oni hotili da se rodi, ali po meni su opisali običnu stvarnost. i mi živimo ko da znomo o čemu se tote rodi, ča to znoči biti, i svako malo smo suočeni sa nestankon ljudi, koji smo samo normalizirali.
meni se uopće ne živi ozbiljno, ko ča to ovi naši lolek i bolek živu, ki zazivaju ubijanje zbog toga ča neko nemo klima uređaj ili tekuću vodu unutar kuće. jo grin linijon manjeg otpora dokle mi god neko ne reče o čemu se vode zapravo rodi, dok mi ne objosni ča to život.

aben wrote:

i sa se vrotimo na poantu,
je li kapitalizam otključo potencijale? naravski da je. ploća je resla, radni uvjeti su se poboljšali, auti su puno bolji. svi su bogatiji.

violator wrote:

ebenica wrote:

violator wrote:.

(Super ti je ova nova, Kic. Nisam ironicna.)

žene većinom ignoriraju kad su ljute, zato ti je napisao/la zbogom.

Sto mislis kad sam ga "izgubila", je l' ono s majmunom i stapicem?  :)

violator wrote:


Mi smo sanjali jedan bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Pokušali smo to ostvariti, ali nismo uspjeli.

violator wrote:Sretan nam 8. mart... Hvala.

ebenica wrote:

aben wrote:

i sa se vrotimo na poantu,
je li kapitalizam otključo potencijale? naravski da je. ploća je resla, radni uvjeti su se poboljšali, auti su puno bolji. svi su bogatiji.

tako je druže aben, nastavimo dalje bez ikakvog srama.

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:

i sa se vrotimo na poantu,
je li kapitalizam otključo potencijale? naravski da je. ploća je resla, radni uvjeti su se poboljšali, auti su puno bolji. svi su bogatiji.

tako je druže aben, nastavimo dalje bez ikakvog srama.

pa ne zelin te previse pritiskati kad pogrisis, ni tebe ni loleka, jer znun da van morun probiti emotivnu blokadu, a to ne cu moci ako van svaku brojin. zoto, ne sromi se, i nastavimo.

aben wrote:

Ra wrote:
Malo dijete će dobrovoljno krenuti sa stričekom koji mu nudi čokoladu. Neće ga prisiliti da uđe u kombi. Osoba koja nema što jesti će dobrovljno (svjesno) pristati na vrijeđanje i potplaćenost jer u tom trenutku nema izbora. Glad je jača od pravednosti, ponosa itd. Nisu najsretniji primjeri ali će poslužiti. 


Oba primjera su radnje bez prisile i na dobrovoljnoj osnovi, ali nisu pravedne. 
Ta teorija o pravednosti baziranoj na dobrovoljnom pristajanju ne drži vodu jer se koristi nečije neznanje ili osnovna potreba po preživljavanju kako bi se došlo do cilja. 

dobri su ti primjeri.
ali samo potvrđuju moj stav.

dite koje ulazi u silovateljev kombi rodi to bez prisile i dobrovoljno ali
uzimanje tujeg diteta je otmica, i to je nepravedno.

glodni će pristati činiti stvori ke inače da nisu glodni ne bi pristali. to je dobrovoljno, i bez prisile. kad odrasla osoba ulazi u razmjenu isnekin dobrovoljno, to je pravedno.

Nije pravedno jer mu je oduzeta mogućnost izbora... osim kriminal ili smrt od gladi. 

korištenje neznanja ( ne u orvon primjeru, nego obćenito) i osnovnih potrib je pravedno. to je samo gljedanje jene strone jednadžbe, pa se čini da ne nešto čudno. druga strona jednadžbe se more izroziti na tvoj nočin ovako: glodni i glupi iskorištavaju čovika ki voli vriđjati da bi došli do njegovih šoldi.

Ovo bih rijetko kome napisala, ali ti si zaslužio: Želim ti da ti doživiš takvu pravdu i da nekog iskoristiš na taj način, otmeš mu šoldi kako bi jedva preživio sebe i obitelj. Ne zato što si glup i ne znaš što ti se događa, nego zato što nemaš drugog izbora. Tvoj recept za pravednost bi trebao isprobati na vlastitoj koži. Možda bi onda nešto i shvatio. 

naravski, to je dramatizirani pogljed na jednadžbu razmjene. ovo je puno primjerenije;
glodni čovik koga ni briga da ga vriđaju našo je nekoga ki imo viška hrone i voli vriđati. vin vin situacija.

ono ča biš ti hoitila da neko spriječi otu interakciju i da glodni čovik umre?

Ne, Abende. Željela bih društvo u kojem će svaki čovjek imati mogućnost izbora, a ne biti ucijenjen ni od države ni od bogatog pojedinca, tj. ne biti prisiljen na te tvoje tzv. dobrovoljne odnose.  Meni sloboda znači mogućnost izbora, ali ne takvu da biraš život ili smrt, nego mogućnost odabira najoptimalnijeg odnosa za obje strane. U društvu koje ja priželjkujem ne bi smjelo biti gladnih. 


socijalizam je po definiciji nedobrovoljan, to je državno uzimanje i dovanje onima kima oni mislu da se tribo dati. i to ga čini nepravednin.

kako to misliš gre uz nekoga? oćeš reći da bi tribo zastupati socijalizma jer od socijalizma živin? ali to bi znočilo lagati.


Ne Abende. Hoću reći da ne bi trebao živjeti na način za koji tvrdiš da ti se toliko gadi. Živjeti u socijalizmu dobrovoljno znači lagati da ti se to uređenje ne sviđa. Nema veze lažeš li nama ili sebi. :)


nešto si pomišala. ča mene briga kako se svit minjo?  izdokle ti da jo nešto očekivun?

nemun kompleks mesije. jo ne želin spasiti svit. 


Na osnovu tvog pisanja... citiram:
"u svon običnon danu, prosječni libertarijanac prečito bar 10 stranic rozličitih teorija sa svojih omiljenih institucija kako bi se nedobrovoljne odnose moglo smanjiti, i kako bi takovo društvo izgljedalo. unda se teoretiziro o potpuno novin slobodami (napr. isključivo privatni sudovi), i kombiniro ih se is storim slobodami ke više nemomo (npr. privatni šoldi), i tako se pomalo grodi vizija budućnosti."

Očito sam nešto pogrešno shvatila. Nije mi palo na pamet da vi čitate radi čitanje, a ne radi znanja koje bi bilo primjenjivo u praksi. 

Ra wrote:

aben wrote:

Ra wrote:
Malo dijete će dobrovoljno krenuti sa stričekom koji mu nudi čokoladu. Neće ga prisiliti da uđe u kombi. Osoba koja nema što jesti će dobrovljno (svjesno) pristati na vrijeđanje i potplaćenost jer u tom trenutku nema izbora. Glad je jača od pravednosti, ponosa itd. Nisu najsretniji primjeri ali će poslužiti. 


Oba primjera su radnje bez prisile i na dobrovoljnoj osnovi, ali nisu pravedne. 
Ta teorija o pravednosti baziranoj na dobrovoljnom pristajanju ne drži vodu jer se koristi nečije neznanje ili osnovna potreba po preživljavanju kako bi se došlo do cilja. 

dobri su ti primjeri.
ali samo potvrđuju moj stav.

dite koje ulazi u silovateljev kombi rodi to bez prisile i dobrovoljno ali
uzimanje tujeg diteta je otmica, i to je nepravedno.

glodni će pristati činiti stvori ke inače da nisu glodni ne bi pristali. to je dobrovoljno, i bez prisile. kad odrasla osoba ulazi u razmjenu isnekin dobrovoljno, to je pravedno.

Nije pravedno jer mu je oduzeta mogućnost izbora... osim kriminal ili smrt od gladi. 

korištenje neznanja ( ne u orvon primjeru, nego obćenito) i osnovnih potrib je pravedno. to je samo gljedanje jene strone jednadžbe, pa se čini da ne nešto čudno. druga strona jednadžbe se more izroziti na tvoj nočin ovako: glodni i glupi iskorištavaju čovika ki voli vriđjati da bi došli do njegovih šoldi.

Ovo bih rijetko kome napisala, ali ti si zaslužio: Želim ti da ti doživiš takvu pravdu i da nekog iskoristiš na taj način, otmeš mu šoldi kako bi jedva preživio sebe i obitelj. Ne zato što si glup i ne znaš što ti se događa, nego zato što nemaš drugog izbora. Tvoj recept za pravednost bi trebao isprobati na vlastitoj koži. Možda bi onda nešto i shvatio. 

naravski, to je dramatizirani pogljed na jednadžbu razmjene. ovo je puno primjerenije;
glodni čovik koga ni briga da ga vriđaju našo je nekoga ki imo viška hrone i voli vriđati. vin vin situacija.

ono ča biš ti hoitila da neko spriječi otu interakciju i da glodni čovik umre?

Ne, Abende. Željela bih društvo u kojem će svaki čovjek imati mogućnost izbora, a ne biti ucijenjen ni od države ni od bogatog pojedinca, tj. ne biti prisiljen na te tvoje tzv. dobrovoljne odnose.  Meni sloboda znači mogućnost izbora, ali ne takvu da biraš život ili smrt, nego mogućnost odabira najoptimalnijeg odnosa za obje strane. U društvu koje ja priželjkujem ne bi smjelo biti gladnih. 

socijalizam je po definiciji nedobrovoljan, to je državno uzimanje i dovanje onima kima oni mislu da se tribo dati. i to ga čini nepravednin.

kako to misliš gre uz nekoga? oćeš reći da bi tribo zastupati socijalizma jer od socijalizma živin? ali to bi znočilo lagati.


Ne Abende. Hoću reći da ne bi trebao živjeti na način za koji tvrdiš da ti se toliko gadi. Živjeti u socijalizmu dobrovoljno znači lagati da ti se to uređenje ne sviđa. Nema veze lažeš li nama ili sebi. :)

nešto si pomišala. ča mene briga kako se svit minjo?  izdokle ti da jo nešto očekivun?

nemun kompleks mesije. jo ne želin spasiti svit. 


Na osnovu tvog pisanja... citiram: 
"u svon običnon danu, prosječni libertarijanac prečito bar 10 stranic rozličitih teorija sa svojih omiljenih institucija kako bi se nedobrovoljne odnose moglo smanjiti, i kako bi takovo društvo izgljedalo. unda se teoretiziro o potpuno novin slobodami (napr. isključivo privatni sudovi), i kombiniro ih se is storim slobodami ke više nemomo (npr. privatni šoldi), i tako se pomalo grodi vizija budućnosti."

Očito sam nešto pogrešno shvatila. Nije mi palo na pamet da vi čitate radi čitanje, a ne radi znanja koje bi bilo primjenjivo u praksi.   

Eh, ja ne znam cjepkati postove pa sam odgovorila ovako seljački u tvom postu.