Events
Publications
Latest imagesSporazumom sa Talibanima Amerika priznaje poraz u Afganistanu
Page 1 of 1
Sporazumom sa Talibanima Amerika priznaje poraz u Afganistanu
by AlfaOmega 6/3/2020, 20:01
https://www.advance.hr/tekst/sporazumom-s-talibanima-amerika-priznaje-poraz-u-afganistanu/
Sporazum dogovoren između američke vlade i afganistanskog vodstva talibana i potpisan u Dohi u Kataru, diplomatski je uspjeh koji uspostavlja strategiju izlaska američkih snaga u najdužem ratu u povijesti Sjedinjenih Država. Ali raspoloženje u Washingtonu i Kabulu nije slavljeničko. Otreznjujuća stvarnost ispunjena je neizvjesnostima o istinskim namjerama talibana, raznolikim "spoilerima" u procesu i vjerojatnim otporom provedbi sporazuma od strane vlade predsjednika Ashrafa Ghanija.
Američki pregovarač i bivši američki veleposlanik u Afganistanu, Zalmay Khalilzad, ima svakako zaslugu za provođenje često teških pregovora do cilja. Otkako je proces započeo 2013. godine otvaranjem diplomatskog ureda talibana u Kataru, mnogo se puta razjario zbog neispunjenih obećanja o prekidu vatre i temeljnim načelima svake strane: Sjedinjene Države su na razgovor s talibanima gledale kao na korak do sveobuhvatnijeg ustroja i dugotrajnog mirovnog procesa, dok su se talibani fokusirali na povlačenje američkih snaga kako bi vratili odnose s vladom u Kabulu ili odbacili svoje veze s Al-Kaidom.
Američki predsjednik Donald Trump bio je najnoviji zagovornik tog puta, izvrćući ceremoniju potpisivanja sporazuma 2019. godine, inzistirajući na tome da on bude glavna osoba u središtu pozornosti, pa je njegov osobni egoizam i ugrozio živote mnogih američkih vojnika. U trenutku pada političke neosjetljivosti predložio je da 11. rujna 2019. ugosti talibane u Washingtonu. Unatoč isprva lošim izgledima, postoji sporazum o postupnom povlačenju gotovo svih 12.000 američkih vojnika koji su ostali u zemlji. A to je možda puna mjera interesa Sjedinjenih Država i željeni ishod onoga što će Trump, u punini svoje arogantnosti, istaknuti kao jedno od svojih dostignuća u nacionalnoj sigurnosti.
Razgovor između Trumpa i šefa političkog ureda talibana, Abdula Ghanija Baradara, bio je prva izravna razmjena između američkog predsjednika i pobunjeničkog vodstva od kada je započela američka vojna intervencija u Afganistanu 2001. godine. Talibani su rekli da je poziv između Washingtona i Dohe (gdje se nalazi talibanski pregovarački tim) trajao 35 minuta i tvrdio da je Trump rekao Baradaru: "Vi ste tvrd narod i imate sjajnu zemlju, a ja razumijem da se borite za svoju domovinu. Mi smo tu već 19 godina, a to je jako dugo i povlačenje stranih snaga iz Afganistana sada je u interesu svih. " Trump je potvrdio razgovor, ali je dao nekoliko detalja o raspravi s čovjekom kojeg je pogrešno nazvao "vođom talibana". "Imali smo dobar razgovor. Složili smo se da nema nasilja. Ne želimo nasilje. Vidjet ćemo što se događa ", rekao je Trump novinarima. "Imali smo zapravo vrlo dobar razgovor s vođom talibana." "Veoma je dobar odnos koji imam s mulom", dodao je kasnije tijekom dana.
Potpuna provedba povezana je s različitim kriterijima uspješnosti, a najneposrednija prepreka može biti nespremnost vlade Ghanija u Kabulu da pusti 5000 zarobljenika talibana, što je obećanje koje su Amerikanci, u najboljoj maniri kolonijalnog vladara, dali u ime afganistanske vlade. Političari i analitičari pokušavaju naučiti više o tajnim aneksima, koji mogu otkriti okolnosti u kojima američke trupe ostaju za određene misije, ali fokus treba biti na sposobnosti afganistanskih političkih aktera da podrže ovaj proces. U sporazumu, američka vlada i talibani složili su se da brzo zatraže razmjenu zarobljenika. Taj korak trebao bi služiti kao mjera za izgradnju povjerenja. Plan je bio da afganistanska vlada oslobodi do 5.000 talibana boraca iz domaćih zatvora, a talibani da zauzvrat oslobode do 1.000 zarobljenika. "Ako naših 5000 zatvorenika - kojih je 100 ili 200 manje ili više nije bitno - ne budu pušteni, neće biti razgovora unutar Afganistana", rekao je glasnogovornik talibana Mudžahid. Glasnogovornik afganistanskog Ministarstva obrane rekao je da će provjeriti je li djelomično primirje stvarno otkazano. Afganistanski predsjednik Ashraf Ghani rekao je da se djelomični prekid vatre treba nastaviti. Cilj je potpuni prekid vatre. Još ne želi provoditi puštanje zatvorenika: "Ne postoji obećanje da će se osloboditi 5000 zatvorenika." Nije na Sjedinjenim Državama da odluči, ali to je "pravo" afganistanske vlade. Sporazum između Sjedinjenih Država i talibana predviđa da će Sjedinjene Države u narednim mjesecima u prvom redu smanjiti svoje trupe u Afganistanu s oko 13.000 na 8.600. Zauzvrat, talibani kažu da daju jamstva da će se boriti protiv terorističke mreže al-Kaide i terorističke milicije "Islamska država" (Daeš), te da će započeti mirovne pregovore s afganistanskom vladom u Kabulu. Prema sporazumu, vlada u Kabulu i radikalni talibani trebali bi započeti izravne razgovore 10. ožujka. Ovi unutarafganistanski razgovori sada bi mogli biti na pragu.
Za talibane se sporazum mora smatrati velikim uspjehom koji ih legitimira kao bitnog igrača i kao jedinog afganistanskog aktera koji je možda postigao povlačenje stranih snaga. Može se samo zamisliti budući slogan kampanje za promicanje herojskih talibana koji štite afganistanska suverena prava. Neki vjeruju da su se talibani godinama osiromašili i ako postanu dio formalnog političkog sustava u Kabulu, kao opozicija ili čak natrag na vlasti, mogli bi podržati modernije politike o obrazovanju i statusu žena. Ali to je velika nepoznanica, a žrtve talibanskog nasilja širom afganistanskog društva negativno reagiraju na status kojega su Sjedinjene Države dale ovom sporazumu.
Vlada u Kabulu, koju obilježavaju drugi sporni predsjednički izbori između Ghanija i Abdullaha Abdullaha, odlučno je izmiješala stavove oko sporazuma. Ghani je izrazio duboku zabrinutost što su Sjedinjene Države, naoko njegov saveznik, prihvatile uvjete talibana koji su vladine dužnosnike isključili iz pregovora.
Fareed Zakaria, poznati analitičar stanja u Afganistanu i Bliskom istoku, izjavio je da talibani ne mogu diktirati uvjete Kabulu. Objasnio je da će, primjerice, za puštanje zarobljenika biti potreban dugotrajan postupak, te da njegova vlada i dalje želi uvjerenje da će talibani poštivati potpuno primirje, prekinuti veze sa svim terorističkim organizacijama i narko kartelima, jasno pokazati podršku za afganistanska civilna prava i još mnogo toga. Sporazum potpisan u Dohi mogao bi se srušiti zbog težine razlika između Kabula i talibana u svim pitanjima upravljanja i političkim vrijednostima države.
Za Washington, ako ovaj sporazum - a ne ugovor koji zahtijeva ratifikaciju od strane Senata Sjedinjenih Država - zaista dopušta željeno povlačenje američkih snaga i NATO-a, naći će svoje mjesto u kanonu literature o nacionalnoj sigurnosti kao još jedan rat koji nije stvorio vojnu pobjedu. Gotovo svaki rat od Drugog svjetskog rata, s izuzetnom iznimkom Zaljevskog rata 1990-91, nije uspio postići jasnu vojnu pobjedu i održivo političko rješenje. Afganistan će se pridružiti Vijetnamu kao dugačak, tragičan angažman u kojem su Sjedinjene Države izgubile iz vida dostižan cilj. Američki politički lideri tijekom gotovo dva desetljeća bili su namamljeni u širi skup političkih ciljeva koji su nastavili mijenjati ciljeve za američke oružane snage. Poraz al-Kaide i uklanjanje talibana s vlasti postignut je krajem 2001. godine, ali u jeku uspjeha, američki čelnici željeli su uložiti u to da Afganistan postane stabilnije i modernije mjesto, koje opet neće postati plijen ekstremizmu. Pouka ovog posla je da Afganistan - duboko nerazvijen i socijalno konzervativan - mora sam pronaći svoju političku ravnotežu.
Sporazumom s talibanima Amerika priznaje poraz u Afganistanu
Sporazum dogovoren između američke vlade i afganistanskog vodstva talibana i potpisan u Dohi u Kataru, diplomatski je uspjeh koji uspostavlja strategiju izlaska američkih snaga u najdužem ratu u povijesti Sjedinjenih Država. Ali raspoloženje u Washingtonu i Kabulu nije slavljeničko. Otreznjujuća stvarnost ispunjena je neizvjesnostima o istinskim namjerama talibana, raznolikim "spoilerima" u procesu i vjerojatnim otporom provedbi sporazuma od strane vlade predsjednika Ashrafa Ghanija.
Američki pregovarač i bivši američki veleposlanik u Afganistanu, Zalmay Khalilzad, ima svakako zaslugu za provođenje često teških pregovora do cilja. Otkako je proces započeo 2013. godine otvaranjem diplomatskog ureda talibana u Kataru, mnogo se puta razjario zbog neispunjenih obećanja o prekidu vatre i temeljnim načelima svake strane: Sjedinjene Države su na razgovor s talibanima gledale kao na korak do sveobuhvatnijeg ustroja i dugotrajnog mirovnog procesa, dok su se talibani fokusirali na povlačenje američkih snaga kako bi vratili odnose s vladom u Kabulu ili odbacili svoje veze s Al-Kaidom.
Američki predsjednik Donald Trump bio je najnoviji zagovornik tog puta, izvrćući ceremoniju potpisivanja sporazuma 2019. godine, inzistirajući na tome da on bude glavna osoba u središtu pozornosti, pa je njegov osobni egoizam i ugrozio živote mnogih američkih vojnika. U trenutku pada političke neosjetljivosti predložio je da 11. rujna 2019. ugosti talibane u Washingtonu. Unatoč isprva lošim izgledima, postoji sporazum o postupnom povlačenju gotovo svih 12.000 američkih vojnika koji su ostali u zemlji. A to je možda puna mjera interesa Sjedinjenih Država i željeni ishod onoga što će Trump, u punini svoje arogantnosti, istaknuti kao jedno od svojih dostignuća u nacionalnoj sigurnosti.
Razgovor između Trumpa i šefa političkog ureda talibana, Abdula Ghanija Baradara, bio je prva izravna razmjena između američkog predsjednika i pobunjeničkog vodstva od kada je započela američka vojna intervencija u Afganistanu 2001. godine. Talibani su rekli da je poziv između Washingtona i Dohe (gdje se nalazi talibanski pregovarački tim) trajao 35 minuta i tvrdio da je Trump rekao Baradaru: "Vi ste tvrd narod i imate sjajnu zemlju, a ja razumijem da se borite za svoju domovinu. Mi smo tu već 19 godina, a to je jako dugo i povlačenje stranih snaga iz Afganistana sada je u interesu svih. " Trump je potvrdio razgovor, ali je dao nekoliko detalja o raspravi s čovjekom kojeg je pogrešno nazvao "vođom talibana". "Imali smo dobar razgovor. Složili smo se da nema nasilja. Ne želimo nasilje. Vidjet ćemo što se događa ", rekao je Trump novinarima. "Imali smo zapravo vrlo dobar razgovor s vođom talibana." "Veoma je dobar odnos koji imam s mulom", dodao je kasnije tijekom dana.
Potpuna provedba povezana je s različitim kriterijima uspješnosti, a najneposrednija prepreka može biti nespremnost vlade Ghanija u Kabulu da pusti 5000 zarobljenika talibana, što je obećanje koje su Amerikanci, u najboljoj maniri kolonijalnog vladara, dali u ime afganistanske vlade. Političari i analitičari pokušavaju naučiti više o tajnim aneksima, koji mogu otkriti okolnosti u kojima američke trupe ostaju za određene misije, ali fokus treba biti na sposobnosti afganistanskih političkih aktera da podrže ovaj proces. U sporazumu, američka vlada i talibani složili su se da brzo zatraže razmjenu zarobljenika. Taj korak trebao bi služiti kao mjera za izgradnju povjerenja. Plan je bio da afganistanska vlada oslobodi do 5.000 talibana boraca iz domaćih zatvora, a talibani da zauzvrat oslobode do 1.000 zarobljenika. "Ako naših 5000 zatvorenika - kojih je 100 ili 200 manje ili više nije bitno - ne budu pušteni, neće biti razgovora unutar Afganistana", rekao je glasnogovornik talibana Mudžahid. Glasnogovornik afganistanskog Ministarstva obrane rekao je da će provjeriti je li djelomično primirje stvarno otkazano. Afganistanski predsjednik Ashraf Ghani rekao je da se djelomični prekid vatre treba nastaviti. Cilj je potpuni prekid vatre. Još ne želi provoditi puštanje zatvorenika: "Ne postoji obećanje da će se osloboditi 5000 zatvorenika." Nije na Sjedinjenim Državama da odluči, ali to je "pravo" afganistanske vlade. Sporazum između Sjedinjenih Država i talibana predviđa da će Sjedinjene Države u narednim mjesecima u prvom redu smanjiti svoje trupe u Afganistanu s oko 13.000 na 8.600. Zauzvrat, talibani kažu da daju jamstva da će se boriti protiv terorističke mreže al-Kaide i terorističke milicije "Islamska država" (Daeš), te da će započeti mirovne pregovore s afganistanskom vladom u Kabulu. Prema sporazumu, vlada u Kabulu i radikalni talibani trebali bi započeti izravne razgovore 10. ožujka. Ovi unutarafganistanski razgovori sada bi mogli biti na pragu.
Za talibane se sporazum mora smatrati velikim uspjehom koji ih legitimira kao bitnog igrača i kao jedinog afganistanskog aktera koji je možda postigao povlačenje stranih snaga. Može se samo zamisliti budući slogan kampanje za promicanje herojskih talibana koji štite afganistanska suverena prava. Neki vjeruju da su se talibani godinama osiromašili i ako postanu dio formalnog političkog sustava u Kabulu, kao opozicija ili čak natrag na vlasti, mogli bi podržati modernije politike o obrazovanju i statusu žena. Ali to je velika nepoznanica, a žrtve talibanskog nasilja širom afganistanskog društva negativno reagiraju na status kojega su Sjedinjene Države dale ovom sporazumu.
Vlada u Kabulu, koju obilježavaju drugi sporni predsjednički izbori između Ghanija i Abdullaha Abdullaha, odlučno je izmiješala stavove oko sporazuma. Ghani je izrazio duboku zabrinutost što su Sjedinjene Države, naoko njegov saveznik, prihvatile uvjete talibana koji su vladine dužnosnike isključili iz pregovora.
Fareed Zakaria, poznati analitičar stanja u Afganistanu i Bliskom istoku, izjavio je da talibani ne mogu diktirati uvjete Kabulu. Objasnio je da će, primjerice, za puštanje zarobljenika biti potreban dugotrajan postupak, te da njegova vlada i dalje želi uvjerenje da će talibani poštivati potpuno primirje, prekinuti veze sa svim terorističkim organizacijama i narko kartelima, jasno pokazati podršku za afganistanska civilna prava i još mnogo toga. Sporazum potpisan u Dohi mogao bi se srušiti zbog težine razlika između Kabula i talibana u svim pitanjima upravljanja i političkim vrijednostima države.
Za Washington, ako ovaj sporazum - a ne ugovor koji zahtijeva ratifikaciju od strane Senata Sjedinjenih Država - zaista dopušta željeno povlačenje američkih snaga i NATO-a, naći će svoje mjesto u kanonu literature o nacionalnoj sigurnosti kao još jedan rat koji nije stvorio vojnu pobjedu. Gotovo svaki rat od Drugog svjetskog rata, s izuzetnom iznimkom Zaljevskog rata 1990-91, nije uspio postići jasnu vojnu pobjedu i održivo političko rješenje. Afganistan će se pridružiti Vijetnamu kao dugačak, tragičan angažman u kojem su Sjedinjene Države izgubile iz vida dostižan cilj. Američki politički lideri tijekom gotovo dva desetljeća bili su namamljeni u širi skup političkih ciljeva koji su nastavili mijenjati ciljeve za američke oružane snage. Poraz al-Kaide i uklanjanje talibana s vlasti postignut je krajem 2001. godine, ali u jeku uspjeha, američki čelnici željeli su uložiti u to da Afganistan postane stabilnije i modernije mjesto, koje opet neće postati plijen ekstremizmu. Pouka ovog posla je da Afganistan - duboko nerazvijen i socijalno konzervativan - mora sam pronaći svoju političku ravnotežu.
_________________
I ask not for a lighter burden, but for broader shoulders.
AlfaOmega- Posts : 10270
2015-09-11
Re: Sporazumom sa Talibanima Amerika priznaje poraz u Afganistanu
by AlfaOmega 6/3/2020, 20:01
U sridu 
_________________
I ask not for a lighter burden, but for broader shoulders.
AlfaOmega- Posts : 10270
2015-09-11
Re: Sporazumom sa Talibanima Amerika priznaje poraz u Afganistanu
by jastreb 6/3/2020, 20:31
Osjecam se izdanim i prodanim.
Sramota me reci da sam Hrvat.
Prodali su nas. Toliko energije i elana ulozili smo u borbu protiv talibana. I nasi vrhovnici su nas posjecivali tamo i pjevali smo bozicne pjesme a sad smo podvili rep.
Sramota me reci da sam Hrvat.
Prodali su nas. Toliko energije i elana ulozili smo u borbu protiv talibana. I nasi vrhovnici su nas posjecivali tamo i pjevali smo bozicne pjesme a sad smo podvili rep.
jastreb- Posts : 34046
2014-04-22
Re: Sporazumom sa Talibanima Amerika priznaje poraz u Afganistanu
by Eroo 6/3/2020, 20:44
S 13,000 vojnika se nije mogao ni dobiti ni izgubiti rat. Cilj? Cilj je svakako postignut.
Problematiku u Afganistanu ne možemo odvojiti od pojave Daeša u Iraku i Siriji...Ili Boko Haram u Africi.
Sve je to dio iste priče. Sve se umjesto na Zapadu odvija/lo u njihovoj avliji.
Usput je skršen i Erdoganov pokušaaj stvaranja kalifata. Sve, baš sve, se polako vraća u predviđene okvire,
baš kao što je CIA i planirala prije 19 godina.
Problematiku u Afganistanu ne možemo odvojiti od pojave Daeša u Iraku i Siriji...Ili Boko Haram u Africi.
Sve je to dio iste priče. Sve se umjesto na Zapadu odvija/lo u njihovoj avliji.
Usput je skršen i Erdoganov pokušaaj stvaranja kalifata. Sve, baš sve, se polako vraća u predviđene okvire,
baš kao što je CIA i planirala prije 19 godina.
_________________
Fortitude is the marshal of thought, the armor of the will, and the fort of reason.
(Francis Bacon)
Eroo- Posts : 74879
2016-07-22
Re: Sporazumom sa Talibanima Amerika priznaje poraz u Afganistanu
by mutava baštarda 6/3/2020, 22:29
Eroo wrote:S 13,000 vojnika se nije mogao ni dobiti ni izgubiti rat. Cilj? Cilj je svakako postignut.
Problematiku u Afganistanu ne možemo odvojiti od pojave Daeša u Iraku i Siriji...Ili Boko Haram u Africi.
Sve je to dio iste priče. Sve se umjesto na Zapadu odvija/lo u njihovoj avliji.
Usput je skršen i Erdoganov pokušaaj stvaranja kalifata. Sve, baš sve, se polako vraća u predviđene okvire,
baš kao što je CIA i planirala prije 19 godina.
_________________
Iduća dva tjedna su ključna
mutava baštarda- Posts : 21037
2015-09-14
Re: Sporazumom sa Talibanima Amerika priznaje poraz u Afganistanu
by AssadNaPodmornici 6/3/2020, 22:41
poraz deep statea , neokonzervativaca, neoliberala, vojno-industrijskog komplexa, pobjeda donalda trumpa, amerike, i usa građana..
afganistan bio i ostao vukojebina,
afganistan bio i ostao vukojebina,
_________________
May Allah destroy Australia
AssadNaPodmornici- Posts : 20982
2018-06-14
Re: Sporazumom sa Talibanima Amerika priznaje poraz u Afganistanu
by Hektorović 6/3/2020, 23:19
mutava baštarda wrote:Eroo wrote:S 13,000 vojnika se nije mogao ni dobiti ni izgubiti rat. Cilj? Cilj je svakako postignut.
Problematiku u Afganistanu ne možemo odvojiti od pojave Daeša u Iraku i Siriji...Ili Boko Haram u Africi.
Sve je to dio iste priče. Sve se umjesto na Zapadu odvija/lo u njihovoj avliji.
Usput je skršen i Erdoganov pokušaaj stvaranja kalifata. Sve, baš sve, se polako vraća u predviđene okvire,
baš kao što je CIA i planirala prije 19 godina.
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Sporazumom sa Talibanima Amerika priznaje poraz u Afganistanu
by epikur37 6/3/2020, 23:33
Hektorović wrote:mutava baštarda wrote:Eroo wrote:S 13,000 vojnika se nije mogao ni dobiti ni izgubiti rat. Cilj? Cilj je svakako postignut.
Problematiku u Afganistanu ne možemo odvojiti od pojave Daeša u Iraku i Siriji...Ili Boko Haram u Africi.
Sve je to dio iste priče. Sve se umjesto na Zapadu odvija/lo u njihovoj avliji.
Usput je skršen i Erdoganov pokušaaj stvaranja kalifata. Sve, baš sve, se polako vraća u predviđene okvire,
baš kao što je CIA i planirala prije 19 godina.
freedom fighter :D
epikur37- Posts : 45328
2015-08-06
Sponsored content
Similar topics» lukašenkova protivnica ne priznaje poraz
» Janša : Predaja modernog naoružanja za 300 tisuća ljudi talibanima je najveći poraz NATO odtkad je osnovan
» Amerika bi Putina u Haag a isti ne priznaje kad su oni u pitanju
» Kremlj : Poraz Ukrajine bi za Hrvatsku bio strateški poraz
» Ni Erdoganu vise ne vjeruje carsija samo Amerika!Ako padne Amerika pada i BiH
» Janša : Predaja modernog naoružanja za 300 tisuća ljudi talibanima je najveći poraz NATO odtkad je osnovan
» Amerika bi Putina u Haag a isti ne priznaje kad su oni u pitanju
» Kremlj : Poraz Ukrajine bi za Hrvatsku bio strateški poraz
» Ni Erdoganu vise ne vjeruje carsija samo Amerika!Ako padne Amerika pada i BiH
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum