Od Eurozone jedine koriste ima Njemačka

by Kermit 18/4/2018, 17:25

https://www.logicno.com/ekonomija/analiza-kamo-srlja-hrvatska-u-financijskoj-ekonomiji-se-euro-raspao-jos-2010-godine.html

by Kermit 18/4/2018, 17:26

Marcello Minenna je financijski ekspert i predaje na London Graduate School of Mathematical Finance. Od 2007. je izvršni direktor za Kvantitativne analize i financijske inovacije pri talijanskom uredu CONSOB (Nacionalno povjerenstvo za trgovačka društva i Burzu) doktorirao je na temu Matematika za analizu financijskih tržišta. Njegove komentare objavljuje Financial Times, njegove teze o sustavu Target 2, London Graduate School of Mathematical Finance je preuzela u analizi i zaključcima i poslala Europskom parlamentu u sklopu studije koju je Europski parlament od te škole tražio.

Minenna je čovjek koji je politički blizak ideji ujedinjene Europe, ne spada u onaj krug koji se definira “populistima”, ali ne spada ni u onaj široki ideološki krug lijevih i desnih “neoliberala”, čija je intelektualna “jednostavnost” svima poznata.
Kad se 1999. uveo euro, tržišta su bila uvjerena da će euro postati valuta kao i bilo koja druga. Veliki igrači na financijskom tržištu, slijedom ekonomske logike i teorije, bili su uvjereni i kladili su se kako će unutar eurozone cijena novca biti jednaka za sve države, to jest da će biti jedinstvena kamatna stopa na državne obveznice. U stvarnosti se tako i dešavalo, tržišta su trgovala državnim obveznicama s pretpostavkom njihova izjednačenja. Kamatne stope na državne obveznice siromašnijih zemalja išle su u pravcu konvergencije (aktivnosti koje su usmjerene na jačanje gospodarstva neke zemlje), to jest izjednačavale su se sa stopama bogatijih. U prve tri godine funkcioniranja eurozone to se i desilo. Nova Europa je svjedočila onom što su neki nazivali “germanizacijom” kamatnih stopa eurozone. Očevi utemeljitelji eurozone bili su toga svjesni, u ideji arhitekture koju su gradili, financijski instrumenti trebali su biti slobodni od unutarnjih rizika. Gradila se (naša) ujedinjena Europa.
Za siromašnije države koje su pristupile eurozoni razvoj događaja i procesi po kojima će imati cijenu novca kao Njemačka, bilo je svakako nešto privlačno. Bogatije države poput Njemačke zauzvrat su dobile prednost tečajne komponente eura, pa je (na primjer) moćna i jaka njemačka valuta marka, pretvarajući se u euro, postala slabija, čime je njihova robna razmjena značajno dobila na kompetitivnosti unutar eurozone. Sve dok kamatne stope na državne obveznice imaju tendenciju izjednačena, rizici unutar jedinstvenog monetarnog područja su u osnovi podijeljeni. U svakom slučaju, ravnoteža unutar različitih valuta postiže s dvije varijable, preko kamatnih stopa na državne obveznice i preko tečaja. U trenutku kad netko pristupi u valutno područje jedinstvenog tečaja (euro) po svakoj normalnoj ekonomskoj teoretskoj konstrukciji bi i kamatne stope na državne obveznice trebale biti jedinstvene.
U članku The Euro Disaster koji su objavili njemački ekonomisti Jörg Bibow i Heiner Flassbeck, od godine uvođenja eura (1999.) do financijske krize (2008.) četiri glavne ekonomije eurozone su došle do točke ujednačenja. Ideali konvergencije eurozone, koji su se ostvarivali preko jedinstvene kamatne stope na državne obveznice, trajali su do krize 2008. to jest do krize derivata koja je potekla iz SAD-a, a koja je u Europi ponajviše pogodila francuske i njemačke banke. (obzirom da su one, poput američkih, bile pune financijskih derivata) Nakon 2008., poslije kratkotrajnog pada ponajviše njemačke ekonomije, počeo je rast na više brzina. Njemačka ekonomija je počela snažno rasti, francuska kaskati za njom, dok su ekonomije Italije i Španjolske padale.

Od Eurozone jedine koriste ima Njemačka 1-slika-1024x618

FOTO – Od godine uvođenja eura (1999.) do financijske krize (2008.) četiri glavne ekonomije eurozone su došle do točke ujednačenja

by neva 18/4/2018, 23:30

zanimljiv članak, iako najzanimljivije dijelove nisi stavio :)
ne znam koliko je sve to točno, ali je očito da su početni zajednički 'ideali' EU brzo propali i iskrivili se u sudaru s pojedinačnim ekonomskim interesima jačih članica
još prije ulaska u EU, tvrdila sam da je to zapravo samo sofisticirani medij za neki oblik prikrivenog, 'puzajućeg imperijalizma', i to možda postaje sve očitije :/

Zašto se na stol ne želi staviti i taj problem? Zašto se stavlja problem javnoga duga, koji i nije problem tamo gdje postoji prava centralna banka (Japan), ili, zašto se na stol ne želi staviti i problem privatnoga duga? Zašto se ne želi staviti u odnos i privatni dug s BDP-om, kao što se stavlja javni dug?
Zato što bi izašlo na vidjelo kako ni Njemačka ni Francuska, summa summarum, ne stoje ništa bolje od Italije.

by Sponsored content

Od Eurozone jedine koriste ima Njemačka

Od Eurozone jedine koriste ima Njemačka

Re: Od Eurozone jedine koriste ima Njemačka

Re: Od Eurozone jedine koriste ima Njemačka

Re: Od Eurozone jedine koriste ima Njemačka