Ukrajina je pred bankrotom, a Rusija se pretvara u vazala

Prema najnovijim podacima, obnova Ukrajine trebala bi stajati između 349 i 750 milijardi dolara koji bi, prema zamisli njemačkoga kancelara Olafa Scholza i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, došli iz novog “Maršalova plana”, kakvim je Amerika nakon Drugog svjetskog rata izbavila Europu provalije siromaštva i propasti.

S druge strane, Rusija sve više ovisi o Kini, koja će je podupirati, ali koja će sve više biti stariji partner koji bi u konačnici mogao kupiti Rusiju.

Prema optimističnim procjenama Financial Timesa, ukrajinska vlada već je sada, usprkos ratu i razaranju, krenula u promociju stranih ulaganja predstavljajući se kao zemlja otvorena stranom kapitalu. Glavni događaj je pri tome bio Ukrajinski infrastrukturni forum, održan nedavno u Londonu, a iza kojeg stoje udruge europskih ulagača pod nazivom Europski koncil. Prema očekivanjima ukrajinske vlade, investitori će u prvo vrijeme investirati u zapadni dio zemlje, koji je jače povezan sa zapadom preko zajedničke povijesti s Poljskom, od koje su Ukrajinci baštinili zapadne uzuse vladavine prava i tržišnoga gospodarstva.

Ukrajina je pred bankrotom, a Rusija se pretvara u vazala. Kremlj je svjestan svoje rastuće ovisnosti, ali Putin nema izbora... Analiza američkog povjesničara je vrlo zanimljiva

NA PRIVATIZACIJU ČEKA 3300 PODUZEĆA

Ukrajina je ipak ulagačima vrlo riskantna, ne samo zbog rata, već i vrlo visoke razine korupcije, zbog čega ju je Transparency International svrstao na vrlo visoko, 122. mjesto globalne korupcije. Usprkos svemu Ukrajina izgleda kao vrlo privlačna buduća meta investitora, jer obnova Ukrajine izgleda kao posao stoljeća. Tako barem misli svjetski poznata obavještajna korporacija RAND, po čijim podacima su obilje obradive zemlje te skora privatizacija 3300 državnih energetskih, transportnih i infrastrukturnih poduzeća vrlo privlačni za strane investitore.

Uza sve to, izgledno je kako će, osim obilne vanjske pomoći i obilnih stranih investicija, Ukrajina neizravno dobiti odštetu od Rusije.

Naime, zapadne zemlje razmišljaju o tome kako će u obnovu Ukrajine utrošiti 300 milijardi dolara ruskih vanjskih rezervi, koje su trenutačno zamrznute. U inozemstvu. Iako bi takav potez bio politički i pravno riskantan, Europa i Amerika mogu se osloniti na deklaraciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda koja je s 94 glasa za, 14 protiv i 73 suzdržana pozvala Rusiju da Ukrajini plati odštetu, zbog čega čitava stvar izgleda kao pravedna nadoknada. Zato ne treba čuditi da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takvo rješenje smatra vrlo mogućim jer je odluka Glavne skupštine Ujedinjenih naroda stvorila novu realnu činjenicu međunarodnog prava.

S obzirom da su Velika Britanija i Amerika platile veliku većinu troškova ukrajinske obrane, od Europe se očekuje da plati znatan dio obnove i spašavanja Ukrajine, koja je trenutačno na rubu bankrota.

Prema najnovijim podacima koje donose Financial Times i Wall Street Journal, Ukrajina je skoro sasvim potrošila devizne pričuve i suočava se s inflacijom od oko 30 posto jer je vlada dio troškova obrane financirala tiskanjem novca. Da bi izbjegla bankrot i nastavila se odupirati ruskoj invaziji, Ukrajini će 2023. trebati između 40 i 50 milijardi dolara financijske potpore, plus oko osam milijardi dolara za popravak civilne infrastrukture porušene u ruskim napadima od listopada ove godine. Ako Rusija u 2023. nastavi svoju zastrašivačku ratnu taktiku destrukcije civilne infrastrukture, Ukrajini će za opstanak trebati i puno više novca.

Da stvar bude još gora, prema podacima koje je nekidan objavila središnja banka u Kijevu, Ukrajina je u 2022. godini zabilježila gospodarski pad od oko 40 posto te je u proračunu za 2023. predvidjela deficit od 36 milijardi dolara, koji planira financirati donacijama službenoga Washingtona i Bruxellesa, te donacijama pojedinih europskih zemalja i zapadnih prijatelja. Sve to znači da će Ukrajina i dalje jako ovisiti o pomoći zapadnih saveznika, koji će zbog stabilnosti na istoku Europe, iako ponekad nevoljko, nastaviti financijski podupirati Ukrajinu. Na duge staze, smatra analitičar Wall Street Journala, ova potpora predstavlja tek 0,1 posto financijske snage Amerike, Europe, Velike Britanije i Kanade, koje su, gledano ukupno, 22 puta financijski jače od Putinove Rusije, što znači da vrlo dugo mogu podupirati Ukrajinu.

Ako na zapadu prevlada ovakva politička logika, Europa i Amerika će se suočiti s Putinovom Rusijom koja će nastaviti rušiti Ukrajinu i voditi gospodarski rat protiv Zapada. Istodobno, Rusija je na putu da realno postane kineski vazal.

KINA IDE KORAK PO KORAK

Naime, kada je Zapad u ožujku 2022. Rusiji uveo sankcije, mnogi su promatrači predviđali njezin gospodarski pad od oko 30 posto i brzi ekonomski kolaps. No, kao što je potpisnik ovih redaka već pisao, Rusija se pokazala otpornijom od očekivanog te je doživjela relativno skromni pad BDP-a od pet posto. Iako ovakvo stanje stvari znači da će Putin u 2023. imati novca za nastavak invazije na Ukrajinu, ipak je Rusija na putu prema dolje. Prema predviđanjima prestižnoga francuskog dnevnika Le Figaro, Rusija je do listopada 2022. utržila 9,7 milijardi dolara prodajući europskim zemljama naftu i zemni plin. Uza sve to mnoge države širom svijeta nisu podržale europske sankcije Rusiji. Pored Turske, koja vrlo uspješno sjedi i na zapadnoj i na ruskoj političkoj stolici, i Irana, najvažniji ruski globalni partner je Kina, a za njom i Indija, koje su profitirale kupujući naftu koju je Rusija, nakon gubitka europskog tržišta, bila prisiljena prodavati na novim tržištima ispod cijene.

Iako je, prema raspoloživim podacima, Rusija relativno uspješno poslovala s još tridesetak zemalja širom svijeta, njezin glavni oslonac je Kina, koja polako, ali sigurno Rusiju pretvara u svoga političkog i gospodarskog vazala. Tako barem misli prestižni časopis Foreign Affairs, koji piše kako je od trenutka invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Rusija bila prisiljena okrenuti se azijskom tržištu, posebno Kini, koja je postala najvažniji kupac ruske nafte, ali i njezin pomorski prozor u svijet.

U takvoj situaciji Rusija je prihvatila plaćanje kineskom valutom juanom, iza čega se krije dugoročni strateški cilj službenoga Pekinga da istisne dolar i nametne juan kao međunarodno sredstvo plaćanja. Zato je vrlo izgledno da će službeni Kremlj početi koristiti kineski juan za međunarodno plaćanje, ali i kao valutu za svoje devizne rezerve.

Gledano na duge staze, Rusija će vjerojatno izgubiti svoga najvažnijeg europskog ekonomskog i političkog partnera, Njemačku, što znači sve jači oslonac na Kinu i njezinu rastuću industriju. Iako postoji snažno crno tržište koje preko Turske i Armenije u Rusiju krijumčari zabranjenu europsku industrijsku robu, vrlo je vjerojatno da će se ruska vojska i industrija, ali i obični Rusi, naviknuti na lošiju kinesku robu, što će samo pojačati ovisnost Rusije o Kini.

Naravno, službeni Kremlj je svjestan svoje rastuće ovisnosti o Kini. Ipak, Putin i njegovi ljudi nemaju puno izbora jer se moraju osloniti na kineski novac kako bi se suprotstavili zapadnim sankcijama i kako bi mogli nastaviti invaziju na Ukrajinu, koju smatraju vrlo važnim imperijalnim ciljem za budući prestiž zemlje. U pozadini svega su vrlo pragmatični kineski interesi da, s jedne strane, podredi Rusiju, ali da je, s druge strane, uporabi kao pomoćnog igrača u globalnom sukobu s Amerikom.

Gledano iz kineske strateške perspektive, rat u Ukrajini nije toliko loš jer produbljuje jaz između Amerike i Rusije i ojačava kinesku antiameričku koaliciju. Ipak, službeni Peking se ne želi dovesti u situaciju u kojoj je sada Putinova Rusija pa izbjegava otvoreni sukob sa Zapadom i moguće ekonomske sankcije koje bi naštetile njezinu trenutačno posustalom gospodarstvu. Uz to, Kina bi s vremenom mogla postati glavni investitor u ruskoj plinskoj i naftnoj industriji, pa čak i u strateškim projektima korištenja plina u ruskim arktičkim područjima.

Zbog svega toga Kina u ovom trenutku neće previše kritizirati ruskog predsjednika Vladimira Putina niti će ga ostaviti na cjedilu. Službeni Peking će, pripremajući se za odlučni sukob s Amerikom, strpljivo graditi savez s Rusijim, koja će Kini sve više biti vazalna saveznica, a sve manje ravnopravni saveznik.

Naravno, ovdje treba imati na umu jaku povezanost Ukrajine s Amerikom, zbog čega je analitičar francuskog dnevnika Le Figaro nekidan napisao kako je posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Washingtonu bio vrlo nalik na vazalno poklonstvo sluge svome gospodaru.

U pozadini svega su globalni strateški interesi Kine i Amerike.

Raspad Rusije

Mnogi su zapadni analitičari, posebno američki, tijekom 2022. predviđali kako je nakon vojnog poraza u Ukrajini moguć raspad Rusije. Ipak, kako piše prestižni Foreign Affairs, takva mogućnost nije izvjesna jer je čak i među nezadovoljnim etničkim manjinama u Rusiji osjećaj ruskog domoljublja vrlo jak.

Osim toga, raspad Rusije značio bi i vrlo krvavi građanski rat, sličan onome vođenom od 1918. do 1922., koji bi bio opasan jer bi službeni Kremlj vrlo vjerojatno bio u iskušenju posegnuti za svojim atomskim arsenalom kako bi spriječio ozbiljne secesionističke prijetnje, posebno ako bi te prijetnje bile sponzorirane sa Zapada.

Da bi se spriječio takav kolaps koji bi Rusiju vratio desetljećima unatrag i koji bi predstavljao ugrozu na granici Europe, Rusiji je potrebna reforma federalizma po uzoru na liberalno-demokratska zapadna rješenja s posebnim pogledom na Ameriku.

Poraz Ukrajine

Iako ukrajinski državni vrh i mnogi zapadni promatrači smatraju kako će Ukrajinci tijekom 2023. osloboditi svoju zemlju, uključujući i Krim, sustavno rusko uništavanje ukrajinske infrastrukture pokazuje kako takav ishod nije siguran.

Zato je vrlo zanimljiva analiza američkog povjesničara i geopolitičkog eksperta sa Sveučilišta Princeton Stephena Kotkina. Prema njegovim riječima, ako Ukrajinci svoju zemlju ne oslobode tijekom 2023., uslijedit će dugi rat koji će nakon milijunskih žrtava s obiju strana rezultirati potpuno razorenom Ukrajinom. Iako međunarodna zajednica neće priznati ovakvu pobjedu i okupaciju Ukrajine, Putin i njegovi pristaše će u porušenoj Ukrajini slaviti pobjedu tzv. ruskog svijeta, ne mareći previše za činjenicu kako će im trebati puno vremena da osvojeni imperijalni plijen počnu iskorištavati u punoj mjeri.

Da bi izbjegla bankrot i nastavila se odupirati ruskoj invaziji, Ukrajini će 2023. trebati između 40 i 50 milijardi dolara financijske potpore, plus oko osam milijardi dolara za popravak civilne infrastrukture porušene u ruskim napadima od listopada ove godine. Ako Rusija u 2023. nastavi svoju zastrašivačku ratnu taktiku destrukcije civilne infrastrukture, Ukrajini će za opstanak trebati i puno više novca.

Da stvar bude još gora, prema podacima koje je nekidan objavila središnja banka u Kijevu, Ukrajina je u 2022. godini zabilježila gospodarski pad od oko 40 posto te je u proračunu za 2023. predvidjela deficit od 36 milijardi dolara, koji planira financirati donacijama službenoga Washingtona i Bruxellesa, te donacijama pojedinih europskih zemalja i zapadnih prijatelja. Sve to znači da će Ukrajina i dalje jako ovisiti o pomoći zapadnih saveznika, koji će zbog stabilnosti na istoku Europe, iako ponekad nevoljko, nastaviti financijski podupirati Ukrajinu.

---

Vadite pare.

prije 3h

Stoltenberg: Zapadne zemlje moraju biti spremne pružati pomoć Ukrajini dugoročno

Zapadne zemlje moraju biti spremne pružati pomoć Ukrajini dugoročno jer Rusija ne pokazuje naznake popuštanja, rekao je za BBC generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Stoltenberg je rekao da će vojna pomoć osigurati opstanak Ukrajine kao suverene države i prisiliti Rusiju da sjedne za stol i pregovara o okončanju rata.

Ruski predsjednik Vladimir Putin optužuje Zapad da koristi Ukrajinu da bi uništio njegovu zemlju.

Ruski projektili i dronovi gađali su Ukrajinu i na Novu godinu.

Djelomična mobilizacija u septembru pokazala je da Moskva u ovome trenutku ne želi zaustaviti rat, rekao je Stoltenberg.

“Ukrajinske snage imale su zamah nekoliko mjeseci, ali znamo i da je Rusija mobilizirala još puno više vojnika od kojih su mnogi sada na obuci”, istaknuo je.

“Sve to ukazuje na to da su spremni nastaviti rat i također možda pokušati pokrenuti novu ofanzivu”.

Putin je u novogodišnjem govoru rekao da je u Ukrajini na kocki budućnost Rusije.

Njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenskij optužio ga je da se skriva iza svojih vojnika umjesto da ih vodi.

“Moramo pružiti pomoć Ukrajini sada, uključujući vojnu, jer je to jedini način da uvjerimo Rusiju da mora sjesti i pregovarati u dobroj vjeri i poštovati Ukrajinu kao suverenu nezavisnu naciju u Evropi”, naglasio je Stoltenberg.

Dodao je da “ono što Ukrajina može postići za stolom u potpunosti zavisi od snage na ratištu”.

Da imam para nebi ulagao ni u korumpiranu RH a kamoli u ultrakorumpiranu vukojebinu Ukrainu u koji će samo mafije ulahati.

kapital će u ukrajinu ući kao i u rumunjsku poslije čaušeskua - od zapada prema istoku, od ulaganja u obnovu do obnove poljoprivrede.
zbog jeftine radne snage ući će i veliki igrači,a vjerojatno će vojna industrija dobiti na zamahu.

40 milijuna ljudi je velik potencijal, a nakon obnove će i energija biti jeftina.

jedini uvjet je da prestane rat.

Doći će Hunter Biden i ta ekipa. A što se tiće jeftine radne snage, ukrainci baš ne vole raditi.

catabbath wrote:Doći će Hunter Biden i ta ekipa. A što se tiće jeftine radne snage, ukrainci baš ne vole raditi.

nebitno čiji će kapital doći.
bitne su promjene koje će taj kapital donijeti.

ne vole ni nijemci raditi ni mnogi drugi, osim možda japanaca. poanta je cijena rada koja utječe na cijenu proizvoda i profit.
ukrajina je sada ionako za sve iz eu super jeftina (hotel četiri zvjedzdice u centru lavova 30 eura i kvalitetna i obilna hrana ne više od 10 eura ručak/večera) i neće tako skoro poskupjeti tako da je i cijena rada daleko ispod cijene u eu i amerike odakle će kapital pristizati.


sigurno je kako će vojna industrija imati prednost, a odmah iza toga obnova proizvodnje hrane i IT industrija u kojoj su ukrajinci i inače bili dobri.
kad prestane rat obnoviti će se i energetska postrojenja tako da će i energija uz radnu snagu biti jeftina što će biti dodatni mamac za ulagače.
je, korupcija će biti problem, ali kao i u rumunjskoj strani će ulagači imati zaštitu i jamstva države za svoj kapital.

sitting_bull wrote:
kad prestane rat obnoviti će se i energetska postrojenja tako da će i energija uz radnu snagu biti jeftina što će biti dodatni mamac za ulagače.

Misliš da će im EU finacirat obnovu termoelektrana na ugljen i atomske centrale ?

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_power_stations_in_Ukraine


Nešto si ti falija.

To šta su oni imali prije najeftiniju struju u Europi je prošlost. Nitko njima neće dat pare za obnovu ili izgradnju novih termoelektrana na ugljen i atomskih centrala.

Morat će dignit cijenu struje bar na razinu kakve su ovdje u Hrvatskoj.

RayMabus wrote:

sitting_bull wrote:
kad prestane rat obnoviti će se i energetska postrojenja tako da će i energija uz radnu snagu biti jeftina što će biti dodatni mamac za ulagače.

Misliš da će im EU finacirat obnovu termoelektrana na ugljen i atomske centrale ?

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_power_stations_in_Ukraine


Nešto si ti falija.

neće imati izbora: i slovačka i mađarska i moldavija i rumunjska i poljska su ovisne o struji iz ukrajine.

rusi pokušavaju uništiti čim više energetskih postrojenja, ali imaju sve manje raketa i ukrajinci sve bolju obranu.
neuklearke ne smiju dirati jer bi i sami bili kontaminirani.

nitko ne tvrdi kako će se sve obnoviti u kratkom vremenskom razdoblju. dapače, za očekivati je kako će to potrajati, ali kad počne obnova znati će se rokovi i kapaciteti nakon obnove.

Ništa od toga. Nisan ja bez veze prije par miseci navija da im roka te termoelektranna ugljen.

Trenutno im je struja subvencionirana i tu razliku plača država a odnosno MMF i drugi jer im pozajmljuje pare. Rat je pa onda da finacijski ne opterečuju građane pa im struju subvencioniraju. Nakon toga će ipak morat krenit u podizanje cijene struje kućanstvima i tvrtkama.

Oni Zeleni ti neće financirat termoelektrane na ugljen a uvodi se i eko porez na one države koje imaju velike emisije CO2 dakle i njima a atomske centrale su im ruske proizvodnje i sigurno nitko tamo neće to radit jer je nesigurno. Uostalom EU gleda sebi da napravi a Amerika u Rumunjskoj.

Izračun san ja to davno prije tebe. Da im ne bi još dopustija da budu konkurentniji od mene. Moš mislit.

RayMabus wrote:

Izračun san ja to davno prije tebe. Da im ne bi još dopustija da budu konkurentniji od mene. Moš mislit.

Morat će, jer je to najbolji način da plate manju cijenu za obnovu ukrajinske infrastrukture i tako manje opterete svoje poreske obveznike. Ukrajina je ionako snabdjevala strujom one zemlje koje nemaju ekonomske moći platiti punu cijenu struje iz obnovljivih izvora kolika je ta na zapadu, a na taj način će se i pomoći poslijeratnoj prirodnoj obnovi ukrajinske ekonomije (opet manje opterećenje zapadnih poreskih obveznika).

Speare Shaker wrote:

RayMabus wrote:

Izračun san ja to davno prije tebe. Da im ne bi još dopustija da budu konkurentniji od mene. Moš mislit.

Morat će, jer je to najbolji način da plate manju cijenu za obnovu ukrajinske infrastrukture i tako manje opterete svoje poreske obveznike. Ukrajina je ionako snabdjevala strujom one zemlje koje nemaju ekonomske moći platiti punu cijenu struje iz obnovljivih izvora kolika je ta na zapadu, a na taj način će se i pomoći poslijeratnoj prirodnoj obnovi ukrajinske ekonomije (opet manje opterećenje zapadnih poreskih obveznika).

Ne mogu. Jednostavno struja je roba ko i svaka druga. Ako je proizvodiš jeftino i imaš viška, onda je izvoziš prodaješ i zarađuješ i tvoja elektro firma ima zaradu i pošto je ta struja jeftina i ima je viška možeš i tu cijenu držat jeftinom. Slovačka, Mađarska, Moldavija i Rumunjska te neki drugi po potrebi su je uvozili a sad Ukrajina mora uvoziti a popravit će oni elektro mrežu al su im mnogi proizvodni pogoni oštećeni a veliku većinu struje oni dobivaju iz termolektrana a ugljen i atomskih centrala ruskog tj sovjetskog dizajna.

Sad subvencioniraju pošto je rat no jednom kad to prestane morat će podići cijenu pošto ta njihova elektro privreda treba lovu a država je bankrot. To će se postepeno dizat al moraju. Ništa strašno u osnovi jer će im se usporedno s tim povećavati i mirovine i plaće da to poskupljenje prati.

Vidjet ćemo da ih izuzmemo iz ovih eu zakona za porez na CO2 jer je glupo da im financijski pomažeš a onda njima to udaraš. Mogli bi dobit poštedu na to na npr godinu dvije pa tako dokle triba. To će učiniti Komšića i Vučica nekonkurentnim u odnosu na njih jer će oni ( Komšić i Vučic, s tim da je meni bitan Komšić jer na njega udaram ) dobit taj porez.

prije 2h
 

Sviridenko: BDP Ukrajine pao za 30,4 posto u prošloj godini

Ministrica ekonomije Ukrajine Julija Sviridenko, izjavila je danas da je bruto domaći proizvod (BDP) te zemlje pao za 30,4 posto u prošloj godini zbog rata sa Rusijom, što je najveći godišnji pad u posljednjih 30 godina.

Sviridenko je u saopštenju navela da je ukrajinska ekonomija pretrpjela najveće gubitke otkako je stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine, iako je pad bio manji nego što se očekivalo.

“Uspjesi ukrajinskih odbrambenih snaga na prvim linijama fronta, koordiniran rad vlade i preduzeća, nesalomiv duh stanovništva i brzina obnove oštećenih kritičnih infrastrukturnih jedinica, kao i sistemska finansijska podrška međunarodnih donatora, omogućili su nam da nastavimo sa radom i nastavimo naš pokret ka pobjedi”, rekla je Sviridenko.

Ministarstvo ekonomije navelo je da ruski raketni napadi na energetsku infrastrukturu Ukrajine nastavljaju da vrše pritisak na poslovnu aktivnost.

RayMabus wrote:
Ne mogu. Jednostavno struja je roba ko i svaka druga.

Je, u normalnim okolnostima na slobodnom tržištu.
Međutim, u nenormalnim odnosno izvanrednim odnosno preciznije ratnim, dominaciju nad tržišnim pravilima preuzimaju strateški nacionalni interesi.
Zato SAD tijekom rata nisu normalno tržišno poslovali sa Hitlerovom Njemačkom i carskim Japanom.

Speare Shaker wrote:

RayMabus wrote:
Ne mogu. Jednostavno struja je roba ko i svaka druga.

Je, u normalnim okolnostima na slobodnom tržištu.
Međutim, u nenormalnim odnosno izvanrednim odnosno preciznije ratnim, dominaciju nad tržišnim pravilima preuzimaju strateški nacionalni interesi.
Zato SAD tijekom rata nisu normalno tržišno poslovali sa Hitlerovom Njemačkom i carskim Japanom.

Pa rekoh gori da im MMF i drugi sada pomažu jer je rat i tako država ima para da subvencionira tu jeftinu struju. Citirao sam siting bula koji je rekao : 

kad prestane rat obnoviti će se i energetska postrojenja tako da će i energija uz radnu snagu biti jeftina što će biti dodatni mamac za ulagače.

Misliš da će im EU finacirat obnovu termoelektrana na ugljen i atomske centrale ?

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_power_stations_in_Ukraine


Nešto si ti falija.