Građani u bankama drže 164 milijarde kuna

UKUPNI depoziti krajem travnja iznosili su 249,9 milijardi kuna, što je porast od 9,7 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci HNB-a.

Ukupni štedni i oročeni depoziti uz mjesečni pad od 655 milijuna kuna krajem travnja spustili su se na 201,9 milijardi kuna. Promatrano u odnosu na isti mjesec 2015. ukupni štedni i oročeni depoziti viši su za 4,2 milijardi kuna (2,1 posto) čemu je pridonio godišnji rast i deviznih i kunskih depozita, navodi se u analizi RBA.

Ukupni kunski depoziti tako su uz mjesečni rast od 134 milijuna kuna (0,4 posto) iznosili 35,5 milijuna kuna, čime su na godišnjoj razini zabilježili rast za 1 milijardi kuna (2,9 posto). U istom promatranom razdoblju ukupni devizni depoziti su iznosili 166,3 milijardi kuna, zabilježivši mjesečni pad za 788 milijuna kuna, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast za 3,2 milijardi kuna (2,0 posto). Budući da devizni depoziti čine 82,4 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, jačanje kune u odnosu na euro tj. pad prosječnog tečaja EUR/HRK u travnju od 1,3 posto na godišnjoj razini pridonio je ublažavanju rasta njihovog kunskog izraza.

Depoziti građana 163,8 milijardi kuna

Krajem travnja depozitni novac iznosio je 48 milijardi čime je na mjesečnoj razini povećan za 218 milijuna kuna (0,5 posto) dok je na godišnjoj razini zabilježio rast za 5,5 milijardi kuna (12,8 posto). Nastavak sklonosti stanovništva držanju likvidne financijske imovine na tekućim i transakcijskim računima dijelom je rezultat pada kamatnih stopa banaka na depozite te uvođenja poreza na dohodak od kamata.

Promatrano prema sektorima, depoziti stanovništva, koji čine gotovo 81,1 posto ukupnih depozita krajem travnja su, uz mjesečni pad od 1,3 milijuna kuna (0,8 posto) iznosili 163,8 milijardi kuna. U odnosu na isti mjesec 2015. niži su za 1,9 milijardi kuna (1,2 posto) što ujedno predstavlja pad na godišnjoj razini treći uzastopni mjesec. Depoziti poduzeća u istom razdoblju su uz mjesečni rast od 686 milijuna kuna (2,3 posto), krajem travnja iznosili 30,2 milijardi kuna. U odnosu na isti mjesec 2015. ukupni depoziti poduzeća su viši za 7,4 milijardi kuna te su zabilježili godišnji rast po dvoznamenkastoj stopi od 32,4 posto.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/gradjani-u-bankama-drze-1638-milijardi-kuna/899571.aspx

Građani su potrošili malo štednje zadnja 3 mjeseca, tvrtke su puno više uštedjele, sve skupa financijska imovina privatnog sektora porasla je u zadnjih godinu dana za 10 milijardi kuna tj, oko 3% BDPa.

Novac od državnog deficita je negdje završio, na nečijem štednom računu u privatnom sektoru. Kad te štediše odluče potrošiti svoju štednju država će vratiti dugove.

ugašen portal banka.hr

Varljiva statistika. Kao da ja napišem "Todorić i Dawson" u bankama drža 1 000 000 000 kn

dawson wrote:Varljiva statistika. Kao da ja napišem "Todorić i Dawson" u bankama drža 1 000 000 000 kn

Monetarna i fiskalna politika Hrvatske je zadnjih 20ak godina usmjerena tome da se jedan sloj građana zadužuje u bankama, diže kredite, da bi drugi sloj građana mogao akumulirati štednju. Kredit jednog je štednja durgog.

Dužnici su u pravilu obični radnici kojima su krediti nužni budući da im plaće nisu dostatne za normalan život. Štediše su u pravilu vlasnici obrta i tvrtki.

Država ne potiče bogate da troše svoje akumulirano bogatstvo, nego ih tjera na štednju, a pored države kriva je i crkva koja otvoreno proziva bogate za rastrošnost, iako je njihova rastrošnost pozitivna za radnike, te raznorazni ljevičarski aktivisti koji također gledaju koga će razapeti na stup srama jer je platio radnike da mu izgrade vilu kućerinu.

http://hop-portal.com/2016/06/objavljujemo-vezu-dolackog-liste-rba-stedisa-margeticeva-zamagljivanja-istine/

deda getting old wrote:Građani su potrošili  malo  štednje zadnja 3 mjeseca, tvrtke su puno više uštedjele, sve skupa financijska imovina privatnog sektora porasla je u zadnjih godinu dana za 10 milijardi kuna tj, oko 3% BDPa.

Novac od državnog deficita je negdje završio, na nečijem štednom računu u privatnom sektoru. Kad te štediše odluče potrošiti svoju štednju država će vratiti dugove.

onda zakurac državni deficit. država daje nadporsječne plaće uhljebima, a uhljebi ne stimuliraju ekonomiju nego lovu stavljaju u čarapu

rezati državu i rezati uhljebe,

dawson wrote:Varljiva statistika. Kao da ja napišem "Todorić i Dawson" u bankama drža 1 000 000 000 kn

http://hop-portal.com/2016/06/objavljujemo-vezu-dolackog-liste-rba-stedisa-margeticeva-zamagljivanja-istine/