Nema se novca za pritanje novca. Socijalizam napreduje part 666.

deda na aparatima wrote:Morate se odlučiti, da li je kreditna ekspanzija privatnog sektora neoliberalizam ili socijalizam jer ne može biti i jedno i drugo ovisno da li pričamo o Turskoj ili o Venezueli.

baš ništa od nabrojenog, nema veze niti s jednim

Regoč wrote:Dakle, nema komercijalnoga kredita, nema državnoga novca? Nije li to zapravo novac privatnih banakah u konačnici? Kao što nisam vlasnik stana dok ga god ne otplatim, tako država nije vlasnik državnoga novca?

Kuna je državna valuta. Štednja građana je vlasništvo građana, nije novac banaka.

Banke kad izdaju kredite ne daju novac štediša, nego naprave računovodstveni zapis po modelu dvostrukog knjigovodstva. Na kreditnom računu je negativni iznos novca koji se izdaje(-100kn), na tekućem računu kreditno zaduženog je pozitivan iznos(+100kn). Kad se zbroje ta dva računa, to je 0 Kuna. Nakon što vratiš posuđeni kredit banci, banka nema na svom računu iznos glavnice tog kredita, glavnica se poništi, -100 i +100 daju nulu. Banci ostaje samo kamata od koje pokriva svoje operativne troškove, glavnica nestaje. Novac privatnih banaka je novac koji uberu od kamate, ništa više.

Ako želiš kredit u Eurima, onda banke prvo moraju kupiti Eure od neke druge banke koja može izdavati Eure.
Banke u Hrvatskoj mogu samo izdavati Kune jer im to dozvoljavaju državni propisi i po uvjetima koje im propisuje država.

deda na aparatima wrote:

Regoč wrote:Dakle, nema komercijalnoga kredita, nema državnoga novca? Nije li to zapravo novac privatnih banakah u konačnici? Kao što nisam vlasnik stana dok ga god ne otplatim, tako država nije vlasnik državnoga novca?

Kuna je državna valuta.

Je li kuna državno vlasništvo ili je vlasništvo privatnih banakah koje su kreditirale državu da bi tiskala kune? Kad kupim auto, nije moj dok i zadnja rata ne sjedne banci. Je li tako i s kunama?

deda na aparatima wrote:Štednja građana je vlasništvo građana, nije novac banaka.

To je jasno.

deda na aparatima wrote:Banke kad izdaju kredite ne daju novac štediša, nego naprave računovodstveni zapis po modelu dvostrukog knjigovodstva. Na kreditnom računu je negativni iznos novca koji se izdaje(-100kn), na tekućem računu kreditno zaduženog je pozitivan iznos(+100kn). Kad se zbroje ta dva računa, to je 0 Kuna. Nakon što vratiš posuđeni kredit banci, banka nema na svom računu iznos glavnice tog kredita, glavnica se poništi, -100 i +100 daju nulu. Banci ostaje samo kamata od koje pokriva svoje operativne troškove, glavnica nestaje. Novac privatnih banaka je novac koji uberu od kamate, ništa više.

Što će reći da te banke kreditiraju nepostojećim novcem, a ti im vraćaš stvarni novac? I kako se ne bilježi glavnica u konačnici, kad rata sadrži glavnicu + manipulativni trošak + kamatu?

Regoč wrote:

deda na aparatima wrote:

Regoč wrote:Dakle, nema komercijalnoga kredita, nema državnoga novca? Nije li to zapravo novac privatnih banakah u konačnici? Kao što nisam vlasnik stana dok ga god ne otplatim, tako država nije vlasnik državnoga novca?

Kuna je državna valuta.

Je li kuna državno vlasništvo ili je vlasništvo privatnih banakah koje su kreditirale državu da bi tiskala kune? Kad kupim auto, nije moj dok i zadnja rata ne sjedne banci. Je li tako i s kunama?

Banke ne tiskaju kune u smislu novčanica, kune tiska ministarstvo financija, banke izvode dvostruki knjigovodstveni zapis pri kojem je suma duga i novostvorenog kapitala = 0. Kad se dug vrati kapital nestane. Dug nije bankin novac, negativna vrijednost iznosa glavnice nije novac. -100kn na računu nije novac, ako podmiriš dug sa 100kn, na računu neće biti +100kn, nego 0, nula.

Regoč wrote:
Što će reći da te banke kreditiraju nepostojećim novcem, a ti im vraćaš stvarni novac? I kako se ne bilježi glavnica u konačnici, kad rata sadrži glavnicu + manipulativni trošak + kamatu?

Imaš krivi koncept novca, novac nije roba, kokos koji mjenjaš za mrkvu ili koji se već primjeri navode.

Pri izdavanju kredita banka se služu dvostrukim knjigovodstvom. http://limun.hr/main.aspx?id=10404&Page=6

Na kreditni račun ti upiše negativnu vrijednost glavnice, a na debitni račun ti upiše pozitivnu vrijednost. Imaš dva računa. Ako prebaciš novac s debitnog na keditni i na debitnom i na kreditnom računu iznos će biti 0.

Kad vratiš kredit banka nema tvoj novac koji si vratio u iznosu glavnice, na tom računu je 0. Banci ostaje manipulativni trošak i kamata koji se uplaćuje na račun banke, ne uplaćuje se na tvoj kreditni račun na kojem je negativni iznos glavnice.

Banci ostaje i glavnica jer mi je i ona u rati, nije mi u rati samo kamata i manipulativni trošak. Dakle, banka mi izmisli 100 kn (koje nema), a ja joj vratim tih 100 kn plus kamatu plus manipulativni trošak.

Regoč wrote:Banci ostaje i glavnica jer mi je i ona u rati, nije mi u rati samo kamata i manipulativni trošak. Dakle, banka mi izmisli 100 kn (koje nema), a ja joj vratim tih 100 kn plus kamatu plus manipulativni trošak.

Ne izmišlja banka novac nego ga nudi prema potrebi potrošača. Glavnica nestaje.

-100kn na kreditnom računu + 100kn uplate za podmirenje duga = 0kn

https://en.wikipedia.org/wiki/Debits_and_credits#Further_examples

Biolog, fizičar i ekonomist sjede u kafiću i promatraju zgradu preko put za koju su znali da je prazna. U zgradu su ušle dvije osobe. Za desetak minuta iz zgrade izađu tri osobe. «Reproducirali su se», zaključio je biolog. Fizičar je negodovao: «O ne, pogreška u mjerenju!». «Ako još jedna osoba uđe u tu zgradu, ona će opet biti prazna», ustvrdio je ekonomist.