Elektroprivrede RS i HB osnivaju zajednička tijela i počinju integraciju

Dodik i Čović u Trebinju: O Srbima u Mostaru, o Sporazumu Elektroprivrede RS i EP HZ Herceg Bosne…
Predsjednik Koordinacije Dušan Golo rekao je da su predsjedniku Dodiku prenijeli svoje stavove i da su zadovoljni onim što su čuli na ovom sastanku

Republika Srpska može pomoći mnogo mostarskim Srbima u pogledu predstojećih lokalnih izbora, ali i uopšte njihovog opstanka u Mostaru i očuvanja identiteta, zaključeno je nakon sastanka predsjednika Milorada Dodika sa mostarskim Srbima u Trebinju.

„Mislim da se njihov glas čuje više nego ranije, a da bi se statusno riješilo mora doći do određenih izmjena u izbornom zakonu i na tome pitanju rade sve zainteresovane strane. Na tome rade i mostarski Srbi kako bi sačuvali identitet i da na pravi politički način budu zastupljeni u institucijama lokalne i svake druge vlasti“, rekao je Dodik. Dodik je rekao da je sasvim logično da Srpska bude na strani srpskih interesa u Mostaru, posebno u trenutku kada se strateški rješava pitanje tog grada.

“Srpska podrška nije pod znakom pitanja ni sa stanovišta mene kao predsjednika niti partija koje učestvuju u radu Parlamentarne skupštine BiH”, poručio je Dodik. On je ukazao da je Koordinacija koja okuplja Srbe u Mostaru dobra i uspješna, da politički zajedno djeluju, te napomenuo da nije dobro da tamo imaju više političkih partija već da je ovakav srpski politički blok u tom gradu najbolje rješenje.

Predsjednik Koordinacije Dušan Golo rekao je da su predsjedniku Dodiku prenijeli svoje stavove i da su zadovoljni onim što su čuli na ovom sastanku.

“Dobili smo maksimalnu podršku koju traži srpski narod u Mostaru za sva prava koja imaju i ostala dva naroda”, rekao je Golo. On je istakao da će predstavnici mostarskih Srba u narednih sedam dana uputiti u proceduru prijedlog izbornog zakona, koji se odnosi na Mostar. “Tražićemo od srpskih poslanika u parlamentu BiH da stanu na našu stranu i da zastupaju naše interese”, dodao je Golo.



Sporazum o saradnji Elektroprivrede RS i Elektroprivrede Herceg Bosne

Dodik se susreo u Trebinju i sa članom predsjedništva BiH Draganom Čovićem i predstavnicima Elektroprivrede RS i Elektroprivrede Herceg Bosne nakon što su potpisali Sporazum o međusobnoj saradnji koja je, kako su se saglasili, samo odskočna daska za dalju saradnju. „Sporazum je od obostranog interesa za obje elektroprivrede i ja sam ovdje da podržim ovu i sve druge dobre inicijative“, rekao je Dodik.

On je istakao da će se na ovaj način bolje iskoristiti hidropotencijali, prvenstveno davno izgrađeni kapaciteti HE Čapljina koji se ne koriste maksimalno. Takav stav je zauzeo i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović koji je okarakterisao kao nerazman podatak da voda koja se može koristiti kao energija prolazi nepovratno i ne iskorištava se dovoljno. „Ovakve inicijative dva preduzeća zato treba i pozdraviti i ohrabrivati, pa se veselim svim budućim novim zajedničkim projektima“, dodao je Čović.

Direktori dvije elektroprivrede Željko Kovačević i Marinko Gilja, saglasili su se da će dvije kompanije formirati radna tijela koja će se baviti dosadašnjim problemima i nastojati da ih zajednički riješe.

http://poskok.info/wp/dodik-i-covic-u-trebinju-o-srbima-u-mostaru-o-sporazumu-elektroprivrede-rs-i-ep-hz-herceg-bosne/

osovina radi.....

Struji struja.

Prednosti i mane liberalizacije tržišta struje
11 Jan 2015 Izmijenjeno 08:15 CET

Mišljenja o liberalizaciji tržišta struje su podijeljena u Hrvatskoj, a od 1. januara monopol je prestao i u Srbiji i BiH.

Svi potrošači u Bosni i Hercegovini i Srbiji od 1. januara imaju pravo kupovati električnu energiju na otvorenom tržištu i zaključivati ugovore sa snabdjevačem električne energije kojeg sami izaberu. U Hrvatskoj je to slučaj već 18 mjeseci.
Semin Petrović, projektni menadžer Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku iz Sarajeva, za Al Jazeeru je kazao da se kratkoročno ne mogu očekivati povoljnije cijene za potrošače, "jer je, realno, i do sada cijena električne energije za domaćinstva u Bosni i Hercegovini skoro najniža u Evropi, a u svakom slučaju je niža od svih zemalja članica Evropske unije".
"Dakle, sve kompanije koje su se registrirale za oblast trgovine i snabdijevanje električnom energijom u Bosni i Hercegovini moraju negdje nabaviti (kupiti) struju koju hoće plasirati na našem tržištu (pošto nemaju vlastita postrojenja za proizvodnju struje, osim domaćih elektroprivrednih kompanija), a cijena električne energije u svim zemljama koje imaju viškove je uglavnom viša nego u Bosni i Hercegovini", rekao je Petrović.
"Što se tiče domaćih elektroprivrednih proizvođača struje, koji istovremeno imaju dozvolu i za trgovinu i snabdijevanje, ovo je prilika da možda pokušaju naći i iskoristiti svoje unutrašnje rezerve u poslovanju i barem zadržati sadašnji nivo cijena u bliskoj budućnosti, jer će ostale registrovane kompanije za trgovinu i snabdijevanje pokušati ponuditi niže cijene električne energije za domaćinstva, da bi stvorile psihološki efekat povoljnosti u datom trenutku", dodao je on.
Dugoročne prednosti liberalizacije, kaže Petrović, vidjet će se tek nakon nekog vremena.
"Dugoročno, cijena električne energije u Bosni i Hercegovini za sve kategorije potrošača će zavisiti od mnogo faktora, između ostalog od gradnje novih postrojenja za proizvodnju i prenos električne energije u Bosni i Hercegovini i regionu, korištenih vrsta energije (energenata) u postrojenjima, cijena i trgovine emisijama, poticaja za obnovljive izvore energije... U svakom slučaju, trendovi u trgovini električnom energijom u EU28, kojima i mi stremimo, su više cijene električne energije za domaćinstva nego za industriju, da bi ona bila konkurentnija. U Bosni i Hercegovini je još uvijek obrnut trend, odnosno cijena električne energije za industriju je viša od cijena za domaćinstva. Ako ćemo slijediti trendove i smjernice EU-a, nije za očekivati (znatno) povoljnije cijene električne energije za domaćinstva, bez obzira na liberalizaciju tržišta", zaključio je Petrović.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/prednosti-i-mane-liberalizacije-trzista-struje

Tržište BiH je malo a tamo je najaće elektorpriwreda BiH tj Sarajewo i to i sad se owi udružuju itd itd itd ......elektropriwreda BiH ima najjeftiniju struju a liberalizacija je ono ideš najeftinijemu i sad se owi udružuju da zadrže swoj kolač tržišta.

U biti je stwar ekonomske prirode te zapasawanja kolača.

Bosanska posla ......struja u BiH me ne zanima.

Na brzinu sam proučio situaciju .,...sjedište energoprivrede RS je uTrebinju ...TE Stanari je privatizirana a TE Ugljevik i TE Gacko nije ......plus hidrocentrale ......to je sve u vlasništvu RS al ne znaju šta će s time pa ono aj spoji s Mostarom ......neka suradnja i to pošto je sad tržište liberalizirano.

Suštinski radilo bi se o suradnji oko hidorcentrala ....zajedničke vode pa da se ti kapaciteti podignu.