Gužva na Marsu - Europljani i Rusi u zajednickom projektu

• Ante Radonić
  
• jučer
  
• 20:01
  
• 10 komentara
  
• comment
  

Lansiranje "Protona - M" sa "ExoMars 2016".
Najjača operativna ruska raketa-nosač "Proton - M" (čija je masa iznosila preko 700 tona) u ponedjeljak je poletjela sa kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu. Europski znanstvenici tom prilikom jako su strepili. Posljednjih godina raketa "Proton" imala je niz havarija zbog različitih grešaka u izradi i montaži. Kontrola kvalitete u proizvodnji rakete očito je bila spala na niske grane, a tome su pogodovale nedovoljne plaće osoblja. Trostupanjska raketa nosila je u svom vrhu raketni blok "Briz – M" koji je praktično predstavljao četvrti stupanj rakete (službeno on ne spada pod "Proton" iako je proizvođač isti - Kruničev). 
[size=11]Simulacija: Lander se odvaja od Orbitera pred Marsom.
"Briz – M" koristi se za lansiranje satelita u visoke orbite. Sada je po prvi put ovaj raketni blok iskorišten za slanje letjelice prema Marsu. Na njega je bila postavljena skupocjena europska letjelica "ExoMars 2016".
 
Radi se o velikom orbiteru nazvanom "Trace Gas Orbiter" na kojem je pričvršćen lander "Schiaparelli". Ukupna masa letjelice je 4.332 kg od čega 588 kg otpada na lander. Sam blok "Briz – M" imao je masu od preko 22 tone (bez korisnog tereta) od čega je 20 tona otpadalo na gorivo. Kako "Proton" može ponijeti gotovo 23 tone u nisku orbitu, bilo je potrebno da "Briz – M" potroši dio svojeg goriva za ulazak u početnu, nisku orbitu oko Zemlje (prvo paljenje motora). Za ostvarenje misije bila su predviđena četiri paljenja motora. Sa drugim i trećim paljenjem letjelica je ulazila u sve izduženiju eliptičnu orbitu. Svaki put motor se palio u točki perigeja (točki putanje najbližoj Zemlji) gdje je brzina najveća. Zato je svaki put trebalo čekati da letjelica obleti Zemlju u eliptičnoj stazi. Sa četvrtim paljenejm letjelica je postigla brzinu veću od brzine oslobađanja. Tako je ubačena u putanju leta prema Marsu. Letjelica je odvojena od raketnog bloka i započela je svoj samostalni let, otvorivši svoje panele sa sunčevim ćelijama. Preko deset sati trajao je let "Briza – M" sa dragocjenim teretom u raznim orbitama oko Zemlje dok njegova uloga nije bila završena. Cijelo to vrijeme vladala je velika strepnja hoće li svi manevri biti uspješno obavljeni. Kada se letjelica javila svojim radio-signalima, nastupili su silno veselje i aplauzi u kontrolnom centru u Darmstadtu u Njemačkoj i u ruskom kontrolnom centru kod Moskve.
Zajednička slika stručnjaka pred raketom.
S Amerikancima ili Rusima?
Projekt "ExoMars" (Exobiology on Mars) u svojoj početnoj varijanti odobren je u prosincu 2005. g. U srpnju 2009. europska agencija ESA i američka NASA sklopile su ugovor o suradnji na ovom projektu. Kako se projekt razvijao, donesena je odluka da ga se ostvari u dva dijela. 

Prvi dio obuhvaća orbiter za Mars i mali lander kao tehnološki demonstrator. Drugi dio obuhvatit će robotskog rovera kojeg će na Mars spustiti posebno konstruiran lander. NASA se obavezala da će osigurati dvije rakete-nosača "Atlas – 5". Međutim, u veljači 2013. g. agencija NASA je odjednom odustala od suradnje zbog problema sa financiranjem. Iz ograničenog budžeta morali su izdvojiti dodatni novac za poskupjeli projekt svemirskog  teleskopa James Webb. Zanimljivo je kako nisu pronašli nikakvo drugo rješenje nego su odustali od već sklopljenog sporazuma s agencijom ESA koju su ostavili na cjedilu. No, ESA je već od 2009. g. imala dogovor sa Roskozmosom o raketi "Proton" kao rezervnoj raketi. Dana 14. ožujka 2013. (točno tri godine prije lansiranja) ESA i Roskozmos sklopili su sporazum o zajedničkoj misiji gdje Rusija postaje punopravni partner. Ruska strana osigurat će dvije rakete "Proton - M". Svi znanstveni rezultati postati će vlasništvo ESA-e i Ruske akademije znanosti.
Na pokrovu rakete naslikan je amblem misije.
Marsov satelit
Puka je koincidencija da je "ExoMars" lansiran na dan kada je prije točno 30 godina prva evropska međuplanetna letjelica "Giotto" projurila pored jezgra Halleyevog kometa. Taj sjajan uspjeh ESA-e zbio se 14. ožujka 1986. g.

"Trace Gas Orbiter" (TGO) ima dužinu od 3 metra i širok je 2 metra. Sa sunčevim ćelijama ima raspon od preko 17 metara. Sunčeve ćelije (galij – arsenid) proizvode 2000 vata električne energije. Kemijske baterije, koje će se puniti, imaju ukupni kapacitet od 5100 vat-sati. U svojim spremnicima letjelica ima dvije i pol tone goriva što ćini najveći dio njene mase. Na znanstvene instrumente otpada 112 kg. Uz europske instrumente tu su i dva ruska instrumenta. Ima paraboličnu antenu promjera 2,2 metra.

Nakon sedam mjeseci putovanja letjelica će stići u blizinu Marsa, a 16. listopada ove godine lander "Schiaparelli" odvojit će se od orbitera. Tri dana kasnije ući će u atmosferu Marsa brzinom od 21 tisuću km na sat. Radi se o tehnološkom demonstratoru koji treba ispitati razna tehnološka rješenja za ulazak u atmosferu Marsa, aerodinamičko kočenje, uporabu padobrana, kočenje pomoću raketnih motora i spuštanje na površinu Marsa. Tako će ESA dobiti važna saznanja potrebna za buduće misije na Mars. Kako je lander kao demonstrator morao biti jeftin, on ima samo skromne instrumente. Nema sunčeve panele već samo kemijske baterije te će na površini Marsa moći raditi samo nekoliko dana. Instrumenti će mjeriti temperaturu, tlak, pravac i brzinu vjetra, insolaciju i elektricitet u atmosferi Marsa.

Zanimljivo je da će padobran landera biti otvoren pri nadzvučnoj brzini od 1700 km na sat. Smanjit će brzinu na 250 km na sat, a dalje će brzinu smanjivati mali raketni motori. Pomoću radara određivati će se visina i brzina što će omogućiti računalu da upravlja spuštanjem. Na visini od dva metra motori će biti ugašeni, a lander će pasti na tlo sa brzinom od oko 4 metra u sekundi. Lander nema nogare već njegov donji dio ima konstrukciju koja svojim deformiranjem omogućava apsorbiranje udara o tlo.
Odvajanje letjelice od raketnog bloka "Briz - M".
Kad se približi crvenom planetu, orbiter TGO će upaliti svoj raketni motor kako bi smanjio brzinu i kako bi ostao zarobljen u Marsovom gravitacijskom polju. Letjelica će tako postati još jedan umjetni satelit Marsa. Prvo će ući u jednu jako izduženu eliptičnu orbitu. U tijeku godine dana letjelica će mnogo puta na kratko projuriti kroz vršne razrijeđene slojeve Marsove atmosfere kako bi se malo pomalo smanjivala njena brzina. Na taj način će se konačno dovesti u približno kružnu orbitu na oko 400 km iznad Marsa i tek tada, krajem 2017. godine, letjelica će započeti svoju znanstvenu misiju koja bi trebala trajati barem pet godina. Ona će pomoću svojih spektrometara istraživati tragove raznih plinova u atmosferi Marsa. Posebna pažnja bit će usmjerena na prisutnost metana. Metan se inače prirodnim putem razlaže te ne može dugo opstati u atmosferi. Zato je bilo pravo iznenađenje kada je europski Marsov satelit "Mars Express" registrirao metan u Marsovoj atmosferi. I američki robotski rover "Curiosity" (koji na Marsu radi već tri i pol godine) također je bio registrirao metan. Izgleda da se metan periodično pojavljuje na Marsu i to na lokalnom nivou. Izvor bi mogao biti geološki proces ispod površine Marsa. Malo je vjerojatno da ga proizvode eventualni mikrobi ispod površine Marsa. Cilj je prikupiti što više podataka o prisutnosti metana i lokalitetima gdje se pojavljuje kako bi se nešto moglo reći o njegovom izvoru. Pomoću detektora neutrona daljinskim putem istraživati će se prisutnost vodenog leda neposredno ispod Marsove površine. Na orbiteru je i kamera visoke rezolucije za mapiranje Marsa. Orbiter će poslužiti i kao relej za prijenos podataka sa američkih rovera kao i sa budućeg europskog rovera.
Elipsa dužine 115 km označuje područje za spuštanje landera na Mars.
Ambiciozni planovi
Drugi dio programa "ExoMars" trebao bi početi 2018. godine. No, s obzirom da su pripreme već u cajtnotu, a ni potrebna financijska sredstva nisu u cijelosti osigurana, lako je moguće da će lansiranje uslijediti 2020. godine.
 
Cilj ove misije je spuštanje na Mars europskog robotskog rovera koji će biti opremljen znanstvenim instrumentima. Za njegovo spuštanje Rusija će izgraditi poseban lander. Dio njegove opreme osigurat će ESA. "ExoMars Rover" predstavljat će vrhunac cijelog projekta. Vozilo će imati bušaću garnituru kojom će moći uzimati uzorke do dva metra ispod površine Marsa. Uzorci će se zatim ispitivati u vozilu. Cilj je potrga za molekulama koje bi mogle biti rezultat eventualnog postojanja primitivnog života prošlog ili sadašnjeg. U davnoj prošlosti Mars je imao gušću atmosferu koja je podržavala pogodniju klimu nego što je ima danas.
 Orbiter i lander misije "ExoMars 2016".
 "ExoMars 2016" druga je evropska letjelica koja hita prema Marsu. Naime, od 25. prosinca 2003. g. u orbiti oko Marsa nalazi se europski "Mars Express". On uspješno radi već preko 12 godina i šalje znanstvene podatke i fotografije. Lansiran je pomoću ruske rakete "Sojuz - FG/Fregat". 

Zanimljivo je da preko 12 godina na Marsu radi američki rover "Opportunity". On je prevalio preko 42 km te je tako prešao maratonsku udaljenost. Zbog toga je i jedna dolina u tamošnjem području nazvana Maratonska dolina. Trenutno jeu području Marsa aktivno sedam aparata– dva američka rovera na Marsu i pet satelita u orbiti oko Marsa – tri američka, jedan evropski i jedan indijski satelit. 
Slika Marsa koju je Indijski orbiter snimio 2014. g.
Svakih dvije godine i 50 dana Mars se nađe u povoljnom položaju za lansiranje letjelica sa Zemlje. Tako 2018. godine svoje nove orbitere prema Marsu namjeravaju lansirati NASA i Indija.

Bit će posebno zanimljivo 2020. godine. Tada će NASA lansirati novi veliki istraživački rover. Svoju prvu letjelicu prema Marsu tada će poslati NR Kina. Ona će odmah pokušati napraviti jako ambicioznu misiju. Pokušat će spustiti svoje robotsko vozilo na Mars. Tako nešto već su napravili na Mjesecu. Ostaje nam da vidimo hoće li na Mars prvo stići evropski ili kineski rover. I hoće li se istovremeno sa Marsa javljati američko, evropsko i kinesko vozilo.
 
Ante Radonić voditelj je  planetarija sa odjelom astronautike u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Redovito drži predavanja u planetariju za školske grupe i studente kao i javna tematska predavanja i  tribine za građanstvo. Dosad je održao preko 500 javnih predavanja u više od dvadeset gradova širom Hrvatske. Objavio je preko 300 popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. Stalni je stručni suradnik tjedne emisije “Andromeda”, posvećene istraživanju svemira, na Drugom programu Hrvatskog radija utorkom od 20:00 do 22.00 sata.






Ero,Jemeri nemaju vise novca za Marsove avanture...


link  

[/size]

bogomdani wrote:
Ero,Jemeri nemaju vise novca za Marsove avanture...


link  

http://www.nasa.gov/missions

ali nema vise..sve je upitno...

bogomdani wrote:ali nema vise..sve je upitno...

Rusi su u 70.-im prošlog stoljeća bili No1 u svemirskim istraživanjima, a s dolaskom Putina nullla di nulla.
Ekipu koja se još uopće bavi s time održava NASA, s najmom one rakete i sličnim. Toliko da imaju nos iznad vode.
Žalosno ali istinito.

s(ero) ne brljavi,pogledaj Kosmodrom Vostochny,to je inicirao Vladimir,number 1 Kosmodrom u svijetu,ameri o tako necemu mogu samo sanjati