Plinovodni ratovi na sjeveru Europe

Plinovodni ratovi na sjeveru Europe: Je li njemačko-ruski savez ipak neizbježan?

Na marginama svakodnevnih vijesti teško se čuje da su Europa i Rusija sklopili dugoročnu energetsku suradnju, unatoč režimu sankcija koje su zapadne zemlje, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, nametnule Rusiji. Sredinom veljače potvrda o tom približavanju došla je iz Rusije, gdje je njemački veleposlanik Rudiger von Fritsch rekao da je Europa zainteresirana za dugoročnu suradnju s Rusijom u energetskom sektoru. Rusija gradi podmorski plinovod prema Europi kroz Baltičko more, zajedno sa svojim partnerima iz Europske unije. Teći će pored prvog plinovoda Sjevernog toka, koji je izravno iz Rusije donosio plin Europi od 2011. Novi plinovod će imati kapacitet dovođenja do 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Prvi plin bi trebao poteći krajem 2019.

Von Fritsch je pritom rekao da je Sjeverni tok 2 komercijalni projekt s dva partnera. S jedne strane nalazi se Gazprom, a s druge konzorcij raznih europskih kompanija, sastavljen od E.ONa, Shella, BASF/Wintershalla, OMVa i Engiea. koje su se složile oko implementacije ovog projekta. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov slaže se da će projekt poboljšati europsku energetsku sigurnost. Njemačka je izraziti predvodnik u tom poslu, te je posebno zainteresirana za projekt, dok su neke EU članice, poput Poljske i Češke, oštro protivne. Njihovo protivljenje plinovodu proizlazi iz straha povećane energetske zavisnosti Europe o Rusiji.

Njemački vicekancelar i ministar gospodarstva Sigmar Gabriel posebice je zainteresiran za gradnju gospodarskih veza s Rusijom. U njemačkoj saveznoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern ministar je održao Ruski poslovni dan, gdje se pojavilo na stotine ruskih poduzetnika. Njemačka javnost je većinom kritizirala događaj s obzirom na ukrajinsku krizu, ali ministar-predsjednik ove pokrajine Erwin Sellering je rekao da je Mecklenburg-Vorpommern tradicionalno održavao dobre i bliske odnose s Rusijom, i da će razviti dalje te odnose, te da ministar gospodarstva podržava inicijativu na federalnoj razini. Gabriel je zapravo opetovano pozivao na skidanje antiruskih sankcija i normaliziranje odnosa s Rusijom, te ukazao da Rusija ima značajnu ulogu u globalnoj borbi protiv terorizma.

Njemački ministar gospodarstva je napomenuo da se Ruska federacija mora prvo držati dogovora iz Minska oko rješavanja ukrajinske krize, ali je komentirao da u dugoročnom smislu nema nikakvog razuma tražiti od ruskog predsjednika Vladimira Putina da riješi sukob, a da istovremeno bude isključen iz G8 skupine. Gabriel je poznat u Njemačkoj po svojoj potpori za Sjeverni tok 2. Dogovor o ovom projektu je potpisan početkom rujna 2015., tijekom Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku. Njemačka inicijativa je postala kontroverznom u Europi i izazvala je snažne rasprave. Njemačka vlada, uključujući kancelarku Angelu Merkel, potvrdila je svoj interes u Sjevernom toku 2, te napomenula da je taj projekt vrlo značajan i za Francusku, te ostale europske zemlje.

Nova poljska vlada, predvođena desnom Strankom zakona i pravde, izrazila je zabrinutost oko novog plinovoda i nove njemačke istočne politike kojom Berlin gradi partnerstvo s Moskvom. Varšava vidi u Sjevernom toku njemačko-ruski savez koji se gradi na štetu Poljske, Ukrajine i drugih zemalja u regiji. I talijanski premijer Matteo Renzi se pridružio protivljenju gradnji plinovoda, optužujući Njemačku za dvostruke standarde. Napokon, upravo je talijanski ENI trebao graditi s Gazpromom Južni tok, ali je Bruxelles zaustavio taj projekt. Sada Talijani moraju gledati kako Njemačka radi isto, ali Bruxelles nema snage da zaustavi Angelu Merkel. Kad je Njemački federalni kartelni ured dopustio stvaranje zajedničke kompanije za Sjeverni tok 2 u prosincu 2015., Litva, Latvija, Estonija, Poljska, Mađarska, Rumunjska i Slovačka poslali su zajedničko pismo u Bruxelles kritizirajući projekt. Prema njima, Sjeverni tok 2 bi značajno povećao europsku ovisnost o ruskom plinu i umanjio energetsku sigurnost u istočnoj Europi, kao i u cijeloj Europskoj uniji.

Litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite smatra da se radi o ruskom političkom projektu koji cilja razdoru jedinstva Europske unije. Prema njenim riječima, planirani Sjeverni tok 2 je ispit za energetsku politiku EU, politička deklaracija kojime Rusija nastoji zadobiti utjecaj i podijeliti Europu.

I Varšava smatra da je Sjeverni tok 2 politički motiviran. Poljaci najavljuju da bi mogli tužiti Gazprom zbog namjernog povećavanja cijene plina. Početkom veljače, na zajedničkom sastanku s norveškim premijerom u Oslu, poljska premijerka Beata Szydlo je rekla da će poljska vlada učiniti sve da osigura dobru klimu i prave pogodnosti za dovršetak plinovoda iz Sjevernog mora do Poljske. Poljska nastoji oživjeti projekt Baltičkog plinovoda, koji se već 15 godina raspravlja između Poljske i Danske, čime bi se umanjila važnost plinovoda iz Rusije. Međutim, Poljska nema dovoljno financijskih sredstava, a uz to je otkazan plinovodni projekt Skanled koji povezuje Norvešku, Švedsku i Dansku, uslijed smanjenog interesa za norveški plin.

Berlin odbacuje sve ove kritike, te smatra da je odluka o nastavku projekta ovisna o stavu njemačkih, ruskih i zapadnoeuropskih tvrtki koje su uključene u njega. Poljaci ukazuju da će 2022. isteći ugovor između poljske energetske kompanije PGNiG i Gazproma o dobavi 10,2 milijarde kubičnih metara plina godišnje, te da je stoga poljsko-norveški plinovod očiti cilj. Zanimljivo je da je norveška premijerka Erna Solberg u razgovoru sa Szydlo napomenula da je rasprava o zajedničkom komercijalnom interesu uzbudljiva, kao i mogućnost zajedničkih plinovodnih projekata, ali da u Norveškoj te odluke se ne donose na političkoj razini. Poljsku premijerku je uputila prema komercijalnim dionicima, kao što je slučaj bio s izgradnjom litvanskog LNG terminala.

Tijekom protekle dvije godine, Poljska je pokušala poduzeti mjere smanjenja svoje zavisnosti o ruskim energetskim isporukama, te je prošle godine otvorila svoj LNG terminal u Swinoujscieu, gdje dolazi katarski plin. Međutim, taj je plin značajno skuplji od ruskog i Poljska bi mogla prekinuti taj ugovor. Varšava već plaća penale Kataru zbog toga, te je u pregovorima s katarskom vladom oko promjene uvjeta ugovora ili prekida ugovora.

Rusija pokriva trenutačno 60 posto poljskih potreba, a ostatak Poljska kupuje od Njemačke, koja pak dobiva taj plin od Rusa i Norvežana. Ako se već nema novca za katarski plin, kako će onda Poljska nabaviti novac za gradnju sjevernog plinovoda? To samo pokazuje da su poljske odluke također motivirane isključivo političkim proturuskim stavom, a ne brigom za komercijalne uvjete dobave ruskog plina u Europu.Čak i ako se ostvari poljsko-norveški plinovod, više ruskog plina će morati doći u Njemačku.

Lavrov na sve odgovara trezveno i ukazuje da bi dovršetak Sjevernog toka 2 ojačalo energetsku sigurnost Europe. On napominje da se radi o komercijalnom ugovoru, temeljenom na prognozama stručnjaka o povećanju konzumacije plina u Europi. Rusi su sigurni da će dovršetak plinovoda povećati stabilnost dobave plina na europska tržišta i ojačati energetsku sigurnost kontinenta.

Koliko god Rusija ukazivala na komercijalnu prirodu ovog projekta, on neizbježno ima i svoje geopolitičke posljedice. U uvjetima prekida Južnog toka, ekonomskih sankcija protiv Rusije, američke revolucije naftovodnog škriljevca i povećane mogućnosti izgradnje LNG-a, rusko-njemački dogovor je pravo čudo. Ali, pomnije čitanje ovog ugovora pokazuje jednu značajnu geopolitičku promjenu.

Njemačka je najjača zemlja Europske unije. Za razliku od Italije, Bruxelles neće Njemačkoj zabraniti nastavak suradnje s Rusijom, iako ona de facto krši ekonomske sankcije. Njemačka je pozdravila i ruske planove da nastavlja isporučivati energiju kroz Ukrajinu. U smislu sigurnosti, dobro je imati različite puteve energetske nabave, a to uključuje i plinovodni tranzit kroz Ukrajinu.

Ali, iza toga se krije jedan drugi stav Europe - Ukrajina više nije zanimljiva. Dugoročnu suradnju Europa želi s Moskvom, a ne s Kijevom. Postoje zemlje koje se protive tome, i one će biti jednostavno (i fizički) zaobiđene. Vrijeme rješavanja ukrajinske krize: do kraja 2019. U tom razdoblju Europa bi lagano i zaobilazeći izravnost prihvatila aneksiju Krima, a možda i značajnu promjenu vlasti u Kijevu.

Dugoročno rješenje europske energetske sigurnosti u ugovoru ima jasan i nedvosmislen jezik, koji prikazuje ključne sastavnice Rusije kao vjerodostojnog partnera i ukazivanje na uspješnu prošlu suradnju. Diverzifikacija, kao što je plinovodni tranzit kroj Ukrajinu, ne govori o diverzifikaciji izvora, već diverzifikaciji ruta.
izvor(i): Ria Novosti, Sputnik, Die Welt, Carnegie, Baltic News Service, Limes

http://www.advance.hr/vijesti/plinovodni-ratovi-na-sjeveru-europe-je-li-njemacko-ruski-savez-ipak-neizbjezan/

Dana 28. rujna 1939. godine, ministri Ribbentrop i Molotov potpisuju u Moskvi Njemačko-Sovjetski sporazum o prijateljstvu, kooperaciji i demarkaciji kojim potvrđuju rezultate vojnih osvajanja svojih zemalja.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Pakt_Ribbentrop-Molotov#Njema.C4.8Dko-Sovjetski_sporazum_o_prijateljstvu.2C_kooperaciji_i_demarkaciji

RayMabus wrote:Dana 28. rujna 1939. godine, ministri Ribbentrop i Molotov potpisuju u Moskvi Njemačko-Sovjetski sporazum o prijateljstvu, kooperaciji i demarkaciji kojim potvrđuju rezultate vojnih osvajanja svojih zemalja.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Pakt_Ribbentrop-Molotov#Njema.C4.8Dko-Sovjetski_sporazum_o_prijateljstvu.2C_kooperaciji_i_demarkaciji

Je li to aluzija na mogući skori rat Rusije i Njemačke? Ili samo na eventualnu novu podjelu Europe: Srednja pripada Njemačkoj (Poljska, Češka, Slovačka, Baltik), Istočna (Ukrajina, Bjelorusija) Rusiji? Angela Merkel zajebala američke sankcije, rasturila EU i potvrdila Njemačku kao novog-starog hegemona

Podijelu Ewrope po Njemačko ruskom prinipu a Poljska priklještena.

RayMabus wrote:Podijelu Ewrope po Njemačko ruskom prinipu a Poljska priklještena.

Što će dovesti do jačanja osovine Višegradska skupina - Francuska - SAD vs Njemačka. Interesantno, moguće da se Mađarska okrene Rusiji čime bi zajebala i Njemačku i SAD. Višegradska skupina nema zajednički stav prema Rusiji, ali ima prema Njemačkoj. Antinjemačka koalicija uz pomoć Francuske, SAD-a, Rusije, može i malih zelenih, svejedno.

melkior wrote:

RayMabus wrote:Podijelu Ewrope po Njemačko ruskom prinipu a Poljska priklještena.

Što će dovesti do jačanja osovine Višegradska skupina - Francuska - SAD vs Njemačka. Interesantno, moguće da se Mađarska okrene Rusiji čime bi zajebala i Njemačku i SAD. Višegradska skupina nema zajednički stav prema Rusiji, ali ima prema Njemačkoj. Antinjemačka koalicija uz pomoć Francuske, SAD-a, Rusije, može i malih zelenih, svejedno.

Trenutno je u igri rastakanje Europe po svim osnovama, činjenica jest da je Srednja Europa ekonomska i kulturna kolonija Njemačke.

Pa sad ....Ukrajina je definitiwno antiruski nastrojena tj antiputinowski ......Mađarska gubi na wažnosti .....Mađari će se uštekat Šwabama.

RayMabus wrote:Pa sad ....Ukrajina je definitiwno antiruski nastrojena tj antiputinowski ......Mađarska gubi na wažnosti .....Mađari će se uštekat Šwabama.

Glavni razlog zašto su Ukrajinci započeli smjenu Janukoviča jest obećanje ulaska u EU. Sad im je Njemačka okrenula leđa a odnosi s Rusijom su na najnižim granama.Što se Mađarske tiče, ona kao i Slovenija čini sve da na svaki mogući način pojača energetsku i ekonomsku suradnju s Rusijom.

Američki plinovod koji bi opskrbljivao južnu Europu je trebao ići preko Sirije i Turske.

Međutim, prokleti Putin je sve pokvario.

Plin je toliko pojeftinio da kako god da okrenš : plus za ekonomije koje ga moraju uwozit a minus za one koje ga izwoze.

melkior wrote:

RayMabus wrote:Dana 28. rujna 1939. godine, ministri Ribbentrop i Molotov potpisuju u Moskvi Njemačko-Sovjetski sporazum o prijateljstvu, kooperaciji i demarkaciji kojim potvrđuju rezultate vojnih osvajanja svojih zemalja.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Pakt_Ribbentrop-Molotov#Njema.C4.8Dko-Sovjetski_sporazum_o_prijateljstvu.2C_kooperaciji_i_demarkaciji

Je li to aluzija na mogući skori rat Rusije i Njemačke? Ili samo na eventualnu novu podjelu Europe: Srednja pripada Njemačkoj (Poljska, Češka, Slovačka, Baltik), Istočna (Ukrajina, Bjelorusija) Rusiji? Angela Merkel zajebala američke sankcije, rasturila EU i potvrdila Njemačku kao novog-starog hegemona

Mislim ono nije sporno da srednja Europa (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija i Hrvatska) spada u njemačku interesnu sferu, a istočna Europa (Ukrajina, Bjelorusija i Moldavija) u rusku interesnu sferu. 
Međutim kako se dogovoriti  čija interesna sfera treba biti Balkan. Za prevlast na Balkanu već stoljećima se bore Nijemci, Turci, Rusi, Englezi i Amerikanci  i za nikoga od njih se ne može reći da je uspio.

melkior wrote:

RayMabus wrote:Dana 28. rujna 1939. godine, ministri Ribbentrop i Molotov potpisuju u Moskvi Njemačko-Sovjetski sporazum o prijateljstvu, kooperaciji i demarkaciji kojim potvrđuju rezultate vojnih osvajanja svojih zemalja.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Pakt_Ribbentrop-Molotov#Njema.C4.8Dko-Sovjetski_sporazum_o_prijateljstvu.2C_kooperaciji_i_demarkaciji

Je li to aluzija na mogući skori rat Rusije i Njemačke? Ili samo na eventualnu novu podjelu Europe: Srednja pripada Njemačkoj (Poljska, Češka, Slovačka, Baltik), Istočna (Ukrajina, Bjelorusija) Rusiji? Angela Merkel zajebala američke sankcije, rasturila EU i potvrdila Njemačku kao novog-starog hegemona

Mislim ono nije sporno da srednja Europa (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija i Hrvatska) spada u njemačku interesnu sferu, a istočna Europa (Ukrajina, Bjelorusija i Moldavija) u rusku interesnu sferu. 
Međutim kako se dogovoriti  čija interesna sfera treba biti Balkan? Za prevlast na Balkanu već stoljećima se bore Nijemci, Turci, Rusi, Englezi i Amerikanci  i za nikoga od njih se ne može reći da je uspio.