Re: u zdravom tijelu zdrav duh

by EstebanEnrique 19/4/2014, 17:52

nista se nebrini mogu ja to prirpremiti i vidis u slici isto iduci tjedan

by lookatme 19/4/2014, 21:09

charry wrote:

Kadulja – Ranije se koristila kao antibiotik. Posebno je dobra za grlo, respiratorne infekcije, kao i infekcije u ustima. Također je korisna za želučane infekcije i probleme u crijevima. Pomaže i pri smanjenju temperature i bolova u tijelu koji se javljaju na početku prehlade i gripe.

Cimet - U jednoj studiji otkriveno je da cimet može ubiti većinu bakterija koje se nalaze u bolnicama, ali i da je smrtni neprijatelj opake bakterije Escherichia coli.

Kadulja se koristi samo za grgljanje, a ako ćeš temperaturu skidati, onda ju moraš znati kako kuhati. To je iznimno važno, jer je ulje kadulje toksično.

Što se tiče cimeta, razlikujemo cejlonski i kineski, a ljekovit je samo cejlonski.

Evo, kraće od ovog nije išlo, a rado bih da sam znala i mogla

by Guest 19/4/2014, 23:35

wolverine wrote:nista se nebrini mogu ja to prirpremiti i vidis u slici isto iduci tjedan

Može, da vidim tvoje kulinarske pokušaje. Što, meni je to uvijek fora.

by Guest 19/4/2014, 23:39

lookatme wrote:
charry wrote:

Kadulja – Ranije se koristila kao antibiotik. Posebno je dobra za grlo, respiratorne infekcije, kao i infekcije u ustima. Također je korisna za želučane infekcije i probleme u crijevima. Pomaže i pri smanjenju temperature i bolova u tijelu koji se javljaju na početku prehlade i gripe.

Cimet - U jednoj studiji otkriveno je da cimet može ubiti većinu bakterija koje se nalaze u bolnicama, ali i da je smrtni neprijatelj opake bakterije Escherichia coli.

Kadulja se koristi samo za grgljanje, a ako ćeš temperaturu skidati, onda ju moraš znati kako kuhati. To je iznimno važno, jer je ulje kadulje toksično.

Što se tiče cimeta, razlikujemo cejlonski i kineski, a ljekovit je samo cejlonski.

Evo, kraće od ovog nije išlo, a rado bih da sam znala i mogla

Za ove razlike u cimetu sam čula, cejlonski je onaj koji inače volim mirisati, a dobro je znati da je taj i za liječiti se.

U biti volim ga u kolačima od jabuka.

Sve ok što se tiče kadulje, to ću malo istražiti, toksičan dio i sve pa uvrstiti ovdje.

by Guest 20/4/2014, 00:18

Samo za obavijest da je dobro otići u Lidl ovih dana jer se prodaju sokovi sa 100% koncentiranog soka od litre, jabuka oko 5 kuna i multivitaminski sok od voća i povrća oko 10 kuna. Sok se zove Dizzy.

Uzela danas. lol!

by jack_reacher 20/4/2014, 14:47

charry wrote:Samo za obavijest da je dobro otići u Lidl ovih dana jer se prodaju sokovi sa 100% koncentiranog soka od litre, jabuka oko 5 kuna i multivitaminski sok od voća i povrća oko 10 kuna. Sok se zove Dizzy.

to je stvarno jeftino no bitna je količina suhe tvari u takvim sokovima,ima ih povoljno i u dm-u al onda si radije skuham kompot i pijem ohlađen kao đus iako ne može dugo izdržat u frižideru bez konzervansa,najviše 2-3 dana pa se počne kiselit,to je dokaz da je sve kupljeno pasterizirano i "neprirodno" u 100%-tnom obliku..danas lidl ne radi,uskrs je,dizzy me asocira na dizzy miss lizzy,pjesmu od beatlesa.. :beer

by Guest 20/4/2014, 17:37

Osjeti se jaki koncentrat jabuke, otvorila jučer, paše mi uz ovu jaču hranu danas i nije ušećeren, već pomalo kiselkast, ali ugodan. Na pakovanju piše: Proizvedeno od koncentriranog soka jabuke. Udio voća 100%. Bez dodatnog šećera, sadrži prirodno prisutne šećere. Pasteriziran. Otvoreno čuvati na hladnom mjestu i potrošiti u roku 3 - 4 dana.

Ukupno sam kupila tri jabuke i jedan multivitaminski od voća i povrća. Izgleda mi dobar ulov.

Dance baby, dance, shake it. :^0

by Winter is coming 21/4/2014, 09:10

http://www.naturalnews.com/044723_cognitive_decline_bacopa_herb_dementia.html#ixzz2yymJkXpE

by Guest 21/4/2014, 15:04

Hvala, Šarpi.

Čitala sam ovih dana upravo o tome kako pomoći mozgu za bolji kapacitet pamćenja i kreativnosti, tako da ovo dođe kao +. Mislim da ću to dodati na zdravlje, mogla bih na ovu temu.

by Guest 21/4/2014, 22:01

Evo ga:

Činjenica koja će vas iznenaditi

Naš mozak je zaista čudnovat i svaki čas nas znanstvenici iznenade novim saznanjima o njemu. Danas imama upravo jedno tako zanimljivo i svakako pomalo iznenađujuće. Dakle znanstvenici kažu da naš mozak puno više kreativnih ideja kada smo umorni.

Ujutro nakon dobro prospavane noći se osjećamo svježi, puni elana i spremni za nove izazove. Tada je i naš mozak spreman, dobro fokusiran za rješavanje analitičkih problema, donošenje odluka, odgovaranja na pitanja i korištenje logike. Sve je vrlo strogo i određeno. No, ako trebate kreativne ideje, o ne nikako nije dobro da o njima razmišljate ujutro dok vam je mozak svjež i spreman za novi dan.

Za kreativnost trebate umorni mozak! Vjerovali ili ne umorniji mozak je učinkovitiji kada trebate neke nove kreativne ideja. Iako vam to možda na prvu izgleda ludo, ali zapravo ima smisla kada se pogleda što stoji iza toga.

Kada ste umorni vaš mozak nije dobar u fokusiranju na određene zadatke. Jednako tako manje je učinkovit u prisjećanju veza između ideje i koncepta, a to su odlične stvari kada se radi o kreativnosti. Za nove kreativne ideje mi trebamo stvaranje novih veza, moramo biti otvoreni za drugačije ideje i razmišljanja na potpuno novi način od ustaljenih pravila na koje je naš mozak navikao. Zbog toga je umorni mozak koji slabije funkcionira na jednom nivou baš odličan za otvrenost nečem novom. Uz takav mozak puno smo slobodniji u razmišljanju izvan okvira. Vjerovali ili ne naš mind seting itekako je limitiran, a kreativnost traži otvoren um. To je jedan od razloga zašto se velike ideje događaju pod tušem nakon dugog radnog dana.

Članak u Scientific American objašnjava kako je rastresenost umornog mozga zapravo odlična stvar kada trebamo biti kreativni. Tada smo manje fokusirani, pa zbog toga možemo uzeti u obzir puno širi spektar informacija, a to nam daje pristup raznim alternativama i otvara puno veći spektar u kojem leži inovativnost.

http://lifex.hr/cinjenica-koja-ce-vas-iznenaditi/

by Guest 21/4/2014, 22:06

Raste li nam IQ????

Sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća politički filozof James Flynn zamijetio je izniman, no zbunjujući trend – u prošlom stoljeću prosječni rezultati IQ testova kontinuirano su rasli u svim industrijaliziranim zemljama. I to ne baš malo – gotovo tri boda u svakoj dekadi! Svakih nekoliko godina zbog toga su se IQ testovi morali ponovo normirati kako bi rezultat od 100 i dalje ostao prosječan. To je značilo da bi osoba, koja je prije stotinu godina postigla rezultat od 100 na klasičnom IQ testu, danas postigla 70 bodova. Ili, drugim riječima, osoba koja je prije jednog stoljeća postigla u industrijaliziranoj zemlji prosječan rezultat i time imala prosječan kvocijent inteligencije, danas bi bila proglašena mentalno retardiranom.

Bizarno otkriće, koje su Richard Herrnstein i Charles Murray u knjizi “The Bell Curve” prozvali Flynnovim efektom, u međuvremenu je poprimilo tolike razmjere da je Malcolm Gladwell u The New Yorkeru 2007. godine objavio kako je “Flynnov efekt od teorije postao činjenica”. No znanstvenici se i dalje ne uspijevaju složiti oko ključne stvari – zašto prosječan IQ raste? Znači li to da postajemo, kako čovječanstvo, bolji u rješavanju testova? Jesu li testovi zapravo neadekvatni za mjerenje inteligenije? Ili mi možda doista kao vrsta postajemo pametniji? Na to pitanje pokušava odgovoriti James R. Flynn, čovjek koji je i “otkrio” Flynnov efekt, u novoj knjizi koju je objavio Cambrdige University Press, “Are We Getting Smarter?: Rising IQ in the Twenty-First Century”.

Usprkos jasnom naslovu knjige, Flynn ne daje jasan, ili barem ne direktan odgovor. Njegove daljnje analize su, naime, pokazale da se najveći skokovi na IQ skali bilježe u onim dijelovima testa koji mjeri sposobnost apstraktnog mišljenja i prepoznavanja uzoraka, dok drugi podtestovi ne bilježe takav porast inteligencije. To ujedno znači da možda nije porasla opća inteligencije čovječanstva, nego samo da smo bolji u određenim vještinama uma. Pitanje, dakle, nije postajemo li pametniji, nego zašto postajemo bolji baš u apstraktnom razmišljanju?

Kako Flynn demonstrira u knjizi, tipično pitanje iz IQ testa koje se odnosi na sposobnost apstraktnog razmišljanja, bilo bi: “Po čemu su psi i zečevi slični?” Naši djedovi i bake bi možda odgovorili kako su “psi nekad lovili zečeve”, dok bismo mi danas dali “točniji” odgovor, odnosno zaključili kako su i psi i zečevi – sisavci. Naši su preci svijet više promatrali na praktičan, konkretan način (psi love zečeve), dok smo mi danas skloniji apstraktnom razmišljanju (sisavci). Nasuprot tome, aritmetički podtest, kao i onaj vokabulara, ne bilježe neka značajna odustupnja u rezultatima danas i nekad.

Zašto? Flynn, ukratko, objašnjava kako se promijenila naša okolina, promijenilo se društvo – od toga da se u školama djecu uči kako znanstveno razmišljati do toga da danas igramo video igrice. Te, nove, moderne vještine zahtijevaju apstraktno mišljenje. Počeli smo svijet gledati, kaže Flynn, kroz naočale znanosti. Zbog toga Flynnov efekt ne pokazuje da smo generalno postali pametniji, nego da smo postali vještiji u apstraktnom mišljenju jer to od nas zahtijeva promjena u društvenoj okolini. Ne postajemo pametniji, nego postajemo – moderniji.

Otkriće Flynnovog efekta, iako se i samo čini apstraktnim, ima dalekosežne posljedice. Primjerice, Flynn se zalaže za to da se njegovo zapažanje uzme u obzir prilikom tumačenja IQ rezultata osuđenika na smrt. Danas zakonom nije dopušteno smaknuti nikoga čiji je IQ rezultat ispod 70, jer je to granica mentalne retardacije, no osuđenicima na smrt često se daju nekalibrirani testovi, što znači da i njihovi rezultati možda nisu točni, a par krivo izračunatih bodova za njih doista jest pitanje života ili smrti. Nadalje, kolikom broju starijih osoba je postavljena kriva dijagnoza, primjerice poremećaj pamćenja, samo zato što u obzir nije uzet Flynnov efekt?

Još je jedna stvar izuzetno zanimljiva. Flynnov argument kako postajemo moderniji, a ne pametniji, implicira da kvocijent inteligenije nije (samo) stvar genetike, nego da, u velikoj mjeri, možda i primarno, ovisi o našoj okolini. Neki osnovni IQ se možda i nasljeđuje, ali činjenica da jedan njegov aspekt toliko brzo raste pokazuje da imamo direktan utjecaj na naše sposobnosti, da se inteligencija može povećati, da naši kapaciteti nisu determinirani rođenjem. Flynn u knjizi iznosi moćne dokaze koji pokazuju da inteligencija ne ovisi o spolu, odnosno da muškarci nisu u startu inteligentniji od žena, ali i da, istodobno, na inteligenciju jako utječe obrazovanje, kao i elementarne nepogode, bolesti, glad.

Tu Flynn, ujedno, upućuje i veliku kritiku današnjoj psihologiji koja uporno, u vrednovanju inteligencije, ignorira upravo okolišne faktore ili pak daje prednost fiziologiji mozga pred umom. Fokusirajući se na mozak, zaboravljamo na “sile” koje su ga formirale, tvrdi Flynn. Ljudskom umu trebalo bi pristupiti interdisciplinarno; promatrati ga kao otvoreni sustav koji neprestano reagira i djeluje na podražaje iz okoline. Ni ljudska inteligencija, ni ljudska kultura nisu statične – mijenjaju se s vremenom, a upravo te promjene mogu nam pružiti moćne uvide u to kako naš um funkcionira i zašto funkcionira upravo tako, zaključuje Flynn.

http://lifex.hr/raste-li-nam-iq

by EstebanEnrique 23/4/2014, 09:03

by EstebanEnrique 23/4/2014, 15:01

wolverine wrote:
charry wrote:Imaš pravo, to je avokado, na mjesto gdje je izdubljen je postavljeno jaje, vidi se zapravo po kori s dna. Podsjetilo me na pečene tikvice odozgora.

da mi je bas ono sada nesto takvo ,nadam se da za koji dan napravim i poslikam.

pravio sam danas ...tikvice za ubuduce treba izrezati na vece komade ...smanje se prilikom pecenja...dodao sam sir ...jaja i salatu...

u zdravom tijelu zdrav duh - Page 3 339hxnb

u zdravom tijelu zdrav duh - Page 3 339hxnb

by kingkong 4/5/2014, 18:04

Plivanje ima neočekivane koristi kojih niste bili ni svjesni
S obzirom na to da voda podupire težinu tijela, plivanje je aktivnost srednjeg intenziteta, što ga čini idealnim za mnoge skupine ljudi

u zdravom tijelu zdrav duh - Page 3 1f4537ab25e026ef0a12d0a9953b945f

u zdravom tijelu zdrav duh - Page 3 1f4537ab25e026ef0a12d0a9953b945f

Plivanje je aerobni sport za cijelo tijelo, koji zateže i jača muskulaturu, poboljšava fleksibilnost, potiče cirkulaciju, sagorijeva kalorije i oblikuje tijelo.

Ono aktivira sve glavne grupe mišića, uključujući ramena, leđa, trbuh, noge, bokove i stražnjicu.
S obzirom na to da voda podupire težinu tijela, plivanje je aktivnost srednjeg intenziteta, što ga čini idealnim za starije osobe, pretile i one koji imaju problema sa zglobovima i leđima. Budući da postoji široki raspon aktivnosti u vodi - aquaerobic, hodanje u vodi, terapeutska masaža - plivanje je idealno za sve starosne grupe.
Neočekivane koristi
Plivanje na otvorenom je odličan način da povećate udio vitamina D u organizmu. Ipak, uvijek koristite preparat s UV zaštitom. Budući da je plivanje ritmična aktivnost u kojoj se pokreti ponavljaju, ono djeluje umirujuće na mnoge ljude.

by Sponsored content