Trenutni sukob u Gazi košta Izrael dnevno 246 miliona dolara

Uskočit će Amerika. Trenutna ministrica financija SAD je Židovka.

Trenutni sukob u Gazi košta Izrael dnevno 246 miliona dolara

“Tko (sada) Zelenski? Ukrajina više nikoga nije briga. Nakon mjeseci oružja, milijardi, laži”, piše talijanski časopis L'Identita

 Publikacija napominje da zapadni gospodari Zelenskog uopće nemaju vremena za Zelenskog i Ukrajinu i bilo bi lijepo staviti ih negdje izvan vidokruga.

Janet Louise Yellen (rođena 13. kolovoza 1946.) američka je ekonomistica koja služi kao 78. tajnica riznice Sjedinjenih Država od 26. siječnja 2021. Prethodno je bila 15. predsjednica Federalnih rezervi od 2014. do 2018. Ona je prva osoba na tim položajima koja je također vodila Vijeće ekonomskih savjetnika Bijele kuće i prva žena na bilo kojem položaju.

Yellen je rođena 13. kolovoza 1946. u obitelji poljskih židovskih podrijetla u Bay Ridgeu, Brooklyn , susjedstvo New Yorka, i tamo je odrasla.

Janet Yellen

Izraelski šekel pao je na najniži nivo u odnosu na američki dolar u posljednjih 11 godina zbog nagađanja o kopnenim operacijama Izraela u Pojasu Gaze.

Za jedan dolar potrebno je izdvojiti 4,08 šekela. Posljednji put je tako niska vrijednost izraelske valute zabilježena u julu 2012. godine.

Vrijednost šekela je pala za više od šest posto otkako je Hamas 7. oktobra pokrenuo napad na Izrael, a Tel Aviv odgovorio napadima na Gazu.

U međuvremenu je vrijednost šekela nastavila padati, a posebno nakon vijesti da su Izraelske odbrambene snage (IDF) izvele „ciljani napad“ u sjevernoj Gazi i nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao da se IDF sprema za kopnenu ofanzivu.

Agencije za ocjenu kreditnog rejtinga upozorile su da bi mogle smanjiti rejting Izraela zbog uticaja rata na ekonomiju, institucije i javne financije.

Izvještaj: Rat u Gazi koštat će Izrael 51 milijardu dolara

Izraelski rat sa Hamasom u Pojasu Gaze koštat će 200 milijardi šekela (51 milijardu dolara), izvještava izraelski poslovni list Calcalist pozivajući se na preliminarne brojke Ministarstva finansija.

U izvještaju se navodi da se procjena, jednaka deset posto BDP-a, temelji na trajanju rata između osam i 12 mjeseci, ograničenom na Gazu bez punog sudjelovanja Hezbollaha, Irana ili Jemena, te na oko 350.000 Izraelaca koji su mobilizirani kao vojni rezervisti, a koji se uskoro vraćaju na posao.

Calcalist je opisao kako ministarstvo smatra 200 milijardi šekela “optimističnom” procjenom. Ali ministarstvo je reklo da ne stoji iza Calcalistovih podataka.

U izvještaju se kaže da bi polovica troška bila:

Milijardu šekela dnevno za troškove odbrane.
Dodatnih 40 do 60 milijardi šekela došlo bi od gubitka prihoda.
17 do 20 milijardi za naknade za poduzeća.
Deset do 20 milijardi šekela za obnovu.

Izrael traži od Indije do 100.000 radnika koji bi zamijenili Palestince usred rata u Gazi:

Izrael je navodno poništio radne dozvole za oko 90.000 Palestinaca koji su radili u Izraelu prije početka rata.

Udruga izraelskih građevinara pozvala je vladu da dopusti tvrtkama da zaposle do 100.000 indijskih radnika kako bi zamijenili gotovo jednak broj Palestinaca koji su izgubili radne dozvole usred tekućeg rata između izraelske vojske i militanata Hamasa u Pojasu Gaze, navodi se u izvješću objavljenom prema Vijestima Glasa Amerike.

Haim Feiglin iz Izraelske udruge građevinara rekao je da oni pregovaraju s Indijom u tom smislu i trenutno čekaju odluku izraelske vlade da to odobri. "Nadamo se da ćemo angažirati oko 50.000 do 100.000 radnika iz Indije da rade u cijelom sektoru i dovedu ga u normalu", rekao je.

Prema izvješću, oko 90.000 Palestinaca radilo je u Izraelu prije početka rata. Međutim, više im nije dopušteno raditi u Izraelu nakon brutalnog napada militanata palestinske islamske skupine Hamas 7. listopada. To je dovelo do značajnog usporavanja izraelske građevinske industrije, koja se muči s velikim nedostatkom radne snage.

Naime, Indija i Izrael potpisali su sporazum u svibnju početkom ove godine kako bi omogućili 42.000 indijskih radnika da rade u židovskoj državi na području građevinarstva i njegovateljstva. Očekivalo se da će ovaj potez pomoći Izraelu da se nosi s rastućim troškovima života jer su indijski radnici relativno jeftinije plaćeni.

Indija ima najveću radnu populaciju na svijetu i deseci stotina indijskih radnika već rade na Bliskom istoku. Zasad nije jasno hoće li biti potpisan novi ugovor ili će se dotjerati postojeći budući da dopušta samo 42.000 radnika i za građevinarstvo i za sektor njege.

Prema sporazumu iz svibnja 2023. godine koji su potpisali izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen i njegov indijski kolega dr. S. Jaishankar, 34.000 radnika bit će angažirano u građevinarstvu i još 8.000 za potrebe njegovatelja.

Izrael je kriv, neko na vlasti.

Zestok promasaj oko bezbednosti.

Iran se i sam iznenadio, pa rekose da je pala i ta prica o

nepobedivosti Izraela u vodu.

Nisu krivi Hamas ekipa, vec Izrael.

Totalno zakazali.

Okupirani Jerusalem – Nakon što je izraelska agresija na Pojas Gaze ušla u 45. dan, počele su se otkrivati konture početne štete i gubitaka koje je izraelska ekonomija pretrpjela, uz procjene da je na putu prema recesiji.
Posljednje takve procjene dolaze od Shmuela Abramzona, vodećeg ekonomiste u izraelskom Ministarstvu finansija, koji smatra da je sasvim izgledno očekivati da će se štete i gubici povećati.
Kaže da izraelska ekonomija pati pod teretom agresije na Gazu još od 7. oktobra te izražava bojazan da će se gubici povećati ako se proširi rat s Hezbollahom na sjevernom frontu.
Prema Abramzonovim procjenama, koje je objavio izraelski ekonomski list The Marker, nesigurnost i nejasna situacija u vezi s daljim tokom rata u Gazi te nastavak eskalacije na libanskom frontu mogli bi utjecati na ekonomsku aktivnost i uzrokovati višedimenzionalnu štetu izraelskoj ekonomiji.

Stagnacija BDP-a i recesija

Prema njegovim riječima, svaki mjesec rata mogao bi dovesti do gubitaka u bruto domaćem proizvodu (BDP) od osam do devet milijardi šekela (2,1 do 2,4 milijarde dolara), kao i budućih gubitaka za ekonomiju i tržište rada.
Prema Abramzonovim očekivanjima, BDP Izraela u 2023. godini mogao bi se smanjiti za 1,4 posto, što znači da će stopa ekonomskog rasta ove godine dostići samo dva posto, u poređenju s ranijim očekivanjima rasta od 3,4 posto.
Budući da broj stanovnika Izraela raste svake godine za dva posto, ovakva situacija znači da će doći do stagnacije BDP-a po glavi stanovnika u Izraelu 2024. godine.
U periodu pandemije korona virusa, od vodećeg ekonomiste u Ministarstvu finansija zatraženo je da gotovo sedmično dostavlja vladi ažuriranu procjenu o padu BDP-a.
Procjene su se uglavnom zasnivale na mjerama zatvaranja i njihovim reperkusijama na tržište rada, trgovinski promet i ekonomiju.
Međutim, sada smatra da se izraelska ekonomija nalazi pod teškim teretom agresije na Gazu.
Danas, u svjetlu rata u Gazi, eskalacije na frontu s Libanom i raseljavanja Izraelaca iz zona sukoba na jugu i sjeveru, glavni ekonomista u Ministarstvu finansija ne objavljuje ažurirane procjene u vezi s štetom koja je nanesena BDP-u uslijed zatvaranja i raseljavanja.

Pogođena većina sektora

Prema pisanju lista, u sadašnjim okolnostima ne mogu se formulirati ovakve procjene, jer ne postoji mogućnost preciznog praćenja promjena i razvoja dešavanja, a time i procjena očekivane štete.
Geografski posmatrano, najveće štete nastaju na sjeveru, na frontu s Libanom, i na jugu, na frontu s Gazom, uglavnom na područjima iz kojih su evakuirani stanovnici, jer je došlo do poremećaja u velikom dijelu poslovnih aktivnosti na ovim područjima.
S druge strane, u svim krajevima zemlje nanesena je šteta određenim komercijalnim aktivnostima, jer su ratom teško pogođeni sektor zabave, djelatnosti restorana i kafića, civilna avijacija, a također i turizam, s izuzetkom jednog broja hotela u koje su smješteni evakuirani stanovnici. Dodatne nuspojave povezane su sa smanjenjem tržišta rada, s obzirom na to da se stotine hiljada radnika u Izraelu trenutno nalazi u sastavu rezervnih snaga koje učestvuju u ratu u Gazi. Istovremeno, zbog poremećaja u obrazovnom sistemu i potpunog ili djelomičnog obustavljanja nastave, veliki dio radnika ne dolazi na posao, što smanjuje njihovu produktivnost.
Postoje različita mišljenja o očekivanim inflatornim efektima rata. Neke rane procjene pokazuju da će rat nanijeti štetu stranoj ponudi i izazvati nagli pad vrijednosti šekela, stvarajući tako nove inflatorne pritiske. Nakon što je šekel porastao u novembru i ušao u neku vrstu ”ratne rutine”, čini se da su ta očekivanja bila barem djelimično pogrešna.

Zahtjevi za novčane naknade

Što se tiče tržišta rada, u periodu od 7. oktobra do 19. novembra 128.000 Izraelaca se prijavilo za naknadu za nezaposlene i naknade u Zavodu za osiguranje, a od njih 96.000 je zatraženo da uzmu odsustvo sa posla bez primanja plate ili naknade za nezaposlene.
Poređenja radi, u prosjeku se mjesečno podnese 20.000 novih zahtjeva za novčani dodatak i naknade za nezaposlene, od čega je 59 posto u dobi od 20 do 40 godina, a 39 posto je u dobi od 41 do 67 godina. Prema podacima Zavoda za rad izraelskog Nacionalnog instituta za osiguranje, prošlog mjeseca je na listu nezaposlenih dodano oko 70.000 ljudi. Ovaj broj je tri puta veći u odnosu na isti mjesec prošle godine, jer je 60 posto novih podnositelja zahtjeva za naknadu za nezaposlene poslano na neplaćeno odsustvo.

Agresija na Gazu košta Izrael 2,4 milijarde dolara mjesečno

neka troše
kad Hrvatska nema neka i oni nemaju

Serbinho-3 wrote:
Izrael je kriv, neko na vlasti.

Zestok promasaj oko bezbednosti.

Iran se i sam iznenadio, pa rekose da je pala i ta prica o

nepobedivosti Izraela u vodu.

Nisu krivi Hamas ekipa, vec Izrael.

Totalno zakazali.

padaju tzv veliki
rusi a sad i izrael
pravo pitanje glasi po čem su točno bili veliki... broju stanovništva
to svakako