U Splitu se okupilo 177 članova Europskih pučana, najveće grupacije u Europskom parlamentu

Pohvale čelnika europskih pučana;
-Von der Leyen: ‘Hrvatska je priča o uspjehu‘;
-Weber: ‘To je duh HDZ-a u Hrvatskoj‘;

Europska pučka stranka sa 177 zastupnika najveća je politička grupacija u Europskom parlamentu.
Pripadnici udruženja europskih stranaka desnog centra okupili su se u Splitu da definiraju nastup
uoči skorih europskih izbora.
Sudionike je pozdravio hrvatski premijer Andrej Kenwood Kenon.




https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/pohvale-celnika-europskih-pucana-von-der-leyen-hrvatska-je-prica-o-uspjehu-weber-to-je-duh-hdz-a-u-hrvatskoj-1326178?utm_source=Linker.hr&utm_medium=widget&utm_campaign=razmjena%2bprometa

Ko bi reka uvo doba lani...

Europski pučani???       

Bude zabavno kad im krene novi migrantski val pa ćemo vidit oće li oni ili Hićo bit najveća grupacija u EU skupštini.

Malo inflacija pa diži kamatne stope, pa malo glad pa krize pa sirotinja krene prema toj Zapadnoj Europi, pa malo trgovinski ratovi, pa malo kaosa sa svih strana i eto Vraga skok na skok.

Selo gori a baba ( Uršula ) se češlja.

Uršula je Merkeličin kadar tako da je taj njemački desni centar u osnovi prožet tim kadrovima i tu stranku treba pregazit a to se radi tako da ljudi više njima ne daju glas nego krajnjoj desnici.

Značajan dio analitičara procjenjuje da bi nafta uskoro mogla premašiti cijenu od 100 dolara za barel, a ta razina cijene ključnog globalnog energenta mogla bi povećati glavobolje centralnih bankara oko zaustavljanja inflacije. Od početka srpnja cijena nafte narasla je oko 30 posto te se u srijedu prema brent crude internacionalnom pokazatelju trgovala na razini od 96,50 dolara za barel. Više faktora utjecalo je na rast cijene nafte.

Rastu cijene doprinosi i rast globalne potražnje, ali taj rast potražnje ne dolazi iz SAD-a ili EU, čije ekonomije usporavaju, nego iz Kine. Svi pišu o "ogromnim problemima" Kine, ali u četvrtom kvartalu ove godine njezina potražnja narasla je za 1,6 milijuna barela dnevno. Ukupna globalna potražnja trenutačno premašuje output za 1,8 milijardi barela dnevno - tržištu nedostaje 2 posto nafte, što generira rast cijena.

Eksplodirale cijene nafte, sve su orkestrirali u moćnom kraljevstvu, Putin veliki dobitnik!

Prošla je godina bila teška, inflacija je nalegla na “jazik” ne samo hrvatski, a sada nam stižu vijesti da nas čeka neugodan kraj ove godine. “Ekonomija europodručja vjerojatno će se smanjiti u ovom tromjesečju i neće se tako skoro vratiti rastu”, poručuje Reuters pozivajući se na S&P, agenciju koja je nedavno Hrvatskoj podigla razvojne izglede.

Zbog i dalje visoke inflacije središnje bi banke mogle zadržati kamate na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo. Stope koje je Europska središnja banka (ESB) podigla 14. rujna (kamata refinanciranja banaka od 20. rujna iznosi 4,5 posto, na prekonoćne depozite banaka 4,0 posto, a prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će 4,75 posto) dijelom su odgovorne za usporavanje ekonomskog rasta pa se vijest S&P-a tumači najavom recesije europodručja. ESB je od srpnja prošle godine podigla kamate 4,5% (bile su u negativnom području).

Najgori mogući scenarij je da privreda potone u recesiju uz i dalje relativno visoku inflaciju (europodručje u kolovozu 5,2%), što bi područje naše zajedničke valute odvelo u stagflaciju, opći rast cijena i mali ili negativan ekonomski rast.

“Rezultati indeksa za uslužni sektor eurozone skiciraju sumornu sliku”, konstatira glavni ekonomist HCOB-a Cyrus de la Rubia, dodavši da bi se gospodarstvo europodručja po njegovoj procjeni trebalo smanjiti u trećem tromjesečju 0,4%. SAD se bolje nosi s nedaćama jer ekonomija i dalje raste oko 2%, a i inflacija je niža od 4% što je posljedica strukturnih prednosti američke privrede u odnosu na europsku koja je i dalje snažnije opterećena porezima i, kako nedavno upozorava njemački ministar financija Christian Lindner, bankovna unija nikako da se formira, a isto je i s Unijom tržišta kapitala.

Dobra je to vijest dok se Narodna Republika Kina suočava s ekonomskim, sve više i političkim nevoljama jer im nestaju ministri: SAD je važan trgovinski partner EU-a.

Među ekonomijama obuhvaćenim istraživanjem najviše je smanjena aktivnost u Njemačkoj i Francuskoj dok je u ostalima bila relativno stabilna. Hrvatska se zasad nalazi u zoni udobnosti jer bilježimo rast, ali je inflacija iznad 7% (dijelom i zahvaljujući turizmu).

S&P je u izvještaju o Hrvatskoj upozorio da četvrtina našeg robnog izvoza ide u Njemačku i Italiju što nas čini “ranjivim na ekonomska kretanja ovih ključnih trgovinskih partnera u EU”.

Situacija nije ružičasta, recesija o kojoj se pričalo nije pred vratima nego se ugodno smjestila u europodručju, ali nema razloga objavljivati analize koje najavljuju katastrofu.

Europodručje i cijela EU i dalje je pod snažnim pritiskom geopolitičkih kriza, prije svega ruske agresije Ukrajine koja je, kako stoji u studiji Švicarske središnje banke (SNB), “zakočila ekonomski rast u Europi i znatno raspirila inflaciju”. Što će dulje agresija trajati, posljedice će po Europu biti teže.

Čeka nas težak kraj godine, europodručje tone u recesiju. Jedna stvar Hrvatsku čini posebno ranjivom

Najgori mogući scenarij je da privreda potone u recesiju uz i dalje relativno visoku inflaciju (europodručje u kolovozu 5,2%), što bi područje naše zajedničke valute odvelo u stagflaciju, opći rast cijena i mali ili negativan ekonomski rast.

Rastu cijene doprinosi i rast globalne potražnje, ali taj rast potražnje ne dolazi iz SAD-a ili EU, čije ekonomije usporavaju, nego iz Kine. Svi pišu o "ogromnim problemima" Kine, ali u četvrtom kvartalu ove godine njezina potražnja narasla je za 1,6 milijuna barela dnevno. Ukupna globalna potražnja trenutačno premašuje output za 1,8 milijardi barela dnevno - tržištu nedostaje 2 posto nafte, što generira rast cijena.

Netko im je trebao objasnit da je Kina zemlja u razvoju i imaju malo auta po glavi stanovnika a svake godine proizvedu 26 miljona novih auta od kojih je 20 miljona tih koji troše naftu a to nije zamjena staro za novo i oni su novi gutači nafte.

Dakle ode nafta na 100 dolara barel a vi dižite opet kamatne stope da vas inflacija ( rast cijena dobara i usluga ) ne proguta.

Stope koje je Europska središnja banka (ESB) podigla 14. rujna (kamata refinanciranja banaka od 20. rujna iznosi 4,5 posto, na prekonoćne depozite banaka 4,0 posto, a prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će 4,75 posto) dijelom su odgovorne za usporavanje ekonomskog rasta pa se vijest S&P-a tumači najavom recesije europodručja. ESB je od srpnja prošle godine podigla kamate 4,5% (bile su u negativnom području).

Trebat ćete opet to dizat jer Europa nema svojih energenata dakle ne kontrolira ponudu nego samo potražnju dakle triba dignit opet kamatne stope za najmanje 0,25% kako bi se smanjila potražnja u EU.

Od početka godine do kraja augusta broj zahtjeva za azil u Njemačkoj povećan je za 77 posto, u odnosu na isti period prošle godine, i iznosi 200.000.

Ali ovim brojem nije obuhvaćeno više od milion izbjeglica iz Ukrajine koji ne podliježu obavezi podnošenja zahtjeva za azil.

I sama najava da bi se Njemačka mogla suočiti sa migrantskom krizom, sličnom onoj od prije osam godina, ojačala je desničare, a pred Vladu stavila novi test.

Najava migrantske krize ojačala radikalnu desnicu u Njemačkoj

Pa gdje će drugo nego kod vas u Njemačku ? Postat ćete Kmicoland.

Njemačke kompanije su sve opreznije prilikom zapošljavanja novih radnika, pokazuje najnovije istraživanje koje je objavljeno na stranicama Instituta za ekonomska istraživanja (ifo).

„Veliki rast zapošljavanja novih radnika u Njemačkoj koji je zabilježen u posljednjih nekoliko mjeseci je zaustavljen“, izjavio je Klaus Wohlrabe, voditelj istraživanja.

Prema njegovim riječima, mnoge kompanije su zbog nedostatka narudžbina prilično oprezne prilikom popunjavanja upražnjenih radnih mjesta, a promjenu, prema njegovim riječima, treba očekivati tek kada se njemačka ekonomija oporavi.

Mnoge kompanije planiraju da se zbog manjka narudžbina zadovolje manjim brojem zaposlenih, što važi kako za sektor proizvodnje, tako i za sektore trgovine i građevinarstva.

Uslužni sektor također trenutno pomalo gubi dah na tržištu rada, navodi se u istraživanju.

Njemačke kompanije sve opreznije u zapošljavanju novih radnika

Kad propadnete onda vam više neće trebat sva ona silna radna snaga koju želite utrpat u Njemačku za potrebe kapitala.

Premijer Andrej Plenkovic ovog se poslijepodneva zaputio na Maltu gdje će sudjelovati na sastanku EU MED9, skupine devet mediteranskih država članica EU. Na Maltu se zaputio s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen koja je posjetila ranije Split, te slovenskim premijerom Robertom Golobom.

Deseti samit EU MED-9 održava se u četvrtak i petak u Valletti, a prisustvovat će mu i malteški premijer Robert Abela, predsjednik Cipra Nikos Christodoulides, predsjednik Francuske Emmanuel Macron, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, talijanska premijerka Giorgia Meloni, portugalski premijer António Costa, slovenski premijer Robert Golob, kao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.