Events
Publications
Latest imagesFrancuzi kreću u totalnu revoluciju: ‘Ovako dalje ne ide, dosta nam je tog svemoćnog tipa!‘
Page 1 of 1
Francuzi kreću u totalnu revoluciju: ‘Ovako dalje ne ide, dosta nam je tog svemoćnog tipa!‘
by RayMabus 24/3/2023, 16:45
A je, sad bi vi kako vi oćete. Ne može ništa, radit ćete dok ne crknete. I to za manje. Radit ćete duže a za manje.
Francuzi kreću u totalnu revoluciju: ‘Ovako dalje ne ide, dosta nam je tog svemoćnog tipa!‘
Francuzi kreću u totalnu revoluciju: ‘Ovako dalje ne ide, dosta nam je tog svemoćnog tipa!‘
RayMabus- Posts : 176303
2014-04-11
Re: Francuzi kreću u totalnu revoluciju: ‘Ovako dalje ne ide, dosta nam je tog svemoćnog tipa!‘
by RayMabus 24/3/2023, 16:59
Demografska promjena je jasna: sve je više starih koji očekuju mirovinu i sve je manje mladih koji će uplaćivati u mirovinski fond. Doduše nigdje među državama OECD-a te uplate nisu dovoljne za sve mirovine, nego tu onda država mora posegnuti u blagajnu. Tu ima različitih modela, kako se to izvodi: u Njemačkoj se iz proračuna nadoknađuje doba školovanja, a tu su i posebni dodaci za odgoj djece. Mirovinski fondovi i inače gotovo svugdje grcaju u dugovima koji se opet moraju pokrivati iz proračuna.
Računica je tu bolno jednostavna: što su mirovine veće i što je manje mladih koji uplaćuju u mirovinski fond, to i država mora više posegnuti u svoju blagajnu. U Francuskoj ta potpora mirovinskom sustavu i obzirom na njezin BDP je među najvišima među državama OECD-a, jedino je u Italiji još veća. A to je muka koja redom pogađa sve francuske vlade pa tako i sadašnja predsjednica vlade Elisabet Borne najavljuje kako bi ova reforma „bila jamstvo da se uravnoteži mirovinski fond do godine 2030."
I u tome nema velike računice, što se uopće može učiniti: smanjiti mirovine ili povećati radni vijek. Treća alternativa postoji u nekim zemljama gdje su mirovinski fondovi aktivni na burzama, ali ako tržištu novca krene loše, onda je to tek katastrofa za umirovljenike. Smanjiti mirovine – to je svakoj vladi pouzdano jamstvo da izgubi sljedeće izbore ako uopće i izdrži do njih, tako da je izbor samo jedan: „Povećati životnu dob za odlazak mirovinu. Tako se duže uplaćuje, a oni koji tek stupaju u mirovinu dobivaju manje", sažima Becker.
A to se čini redom u državama OECD-a: u Nizozemskoj se životna dob podigla na 69 godina starosti, Danska ozbiljno razmišlja o drastičnom porastu gdje bi se u mirovinu tek sa 77 godina starosti. U Njemačkoj je 2006. granica podignuta na 67 godina – odlukom Ustavnog suda o ravnopravnosti spolova onda i za muškarce i za žene, a od tada se niti jedna njemačka vlada ne usuđuje tu nešto mijenjati.
I u Francuskoj je svakoj vladi jasno kako jedan euro može potrošiti samo jednom: ako ga dodijeli umirovljenicima, neće ga biti za nešto drugo. „Zapravo je i u Francuskoj mirovinska reforma trebala zadirati mnogo dublje i ukinuti neke, prilično čudne privilegije određenih skupina zaposlenih“, objašnjava Becker. „Ali u Francuskoj je uobičajeno da ljudi odlučno izlaze na ulice kad netko želi kratiti socijalna davanja. A onda su na prosvjedima mnogi, čak i oni koji neće imati nikakve štete od tih reforma“, sažima njemački stručnjak za mirovinske sustave.
https://www.dw.com/hr/za%C5%A1to-se-francuzi-%C5%BEale-na-svoje-mirovine/a-65102639
Računica je tu bolno jednostavna: što su mirovine veće i što je manje mladih koji uplaćuju u mirovinski fond, to i država mora više posegnuti u svoju blagajnu. U Francuskoj ta potpora mirovinskom sustavu i obzirom na njezin BDP je među najvišima među državama OECD-a, jedino je u Italiji još veća. A to je muka koja redom pogađa sve francuske vlade pa tako i sadašnja predsjednica vlade Elisabet Borne najavljuje kako bi ova reforma „bila jamstvo da se uravnoteži mirovinski fond do godine 2030."
I u tome nema velike računice, što se uopće može učiniti: smanjiti mirovine ili povećati radni vijek. Treća alternativa postoji u nekim zemljama gdje su mirovinski fondovi aktivni na burzama, ali ako tržištu novca krene loše, onda je to tek katastrofa za umirovljenike. Smanjiti mirovine – to je svakoj vladi pouzdano jamstvo da izgubi sljedeće izbore ako uopće i izdrži do njih, tako da je izbor samo jedan: „Povećati životnu dob za odlazak mirovinu. Tako se duže uplaćuje, a oni koji tek stupaju u mirovinu dobivaju manje", sažima Becker.
A to se čini redom u državama OECD-a: u Nizozemskoj se životna dob podigla na 69 godina starosti, Danska ozbiljno razmišlja o drastičnom porastu gdje bi se u mirovinu tek sa 77 godina starosti. U Njemačkoj je 2006. granica podignuta na 67 godina – odlukom Ustavnog suda o ravnopravnosti spolova onda i za muškarce i za žene, a od tada se niti jedna njemačka vlada ne usuđuje tu nešto mijenjati.
I u Francuskoj je svakoj vladi jasno kako jedan euro može potrošiti samo jednom: ako ga dodijeli umirovljenicima, neće ga biti za nešto drugo. „Zapravo je i u Francuskoj mirovinska reforma trebala zadirati mnogo dublje i ukinuti neke, prilično čudne privilegije određenih skupina zaposlenih“, objašnjava Becker. „Ali u Francuskoj je uobičajeno da ljudi odlučno izlaze na ulice kad netko želi kratiti socijalna davanja. A onda su na prosvjedima mnogi, čak i oni koji neće imati nikakve štete od tih reforma“, sažima njemački stručnjak za mirovinske sustave.
https://www.dw.com/hr/za%C5%A1to-se-francuzi-%C5%BEale-na-svoje-mirovine/a-65102639
RayMabus- Posts : 176303
2014-04-11
Re: Francuzi kreću u totalnu revoluciju: ‘Ovako dalje ne ide, dosta nam je tog svemoćnog tipa!‘
by RayMabus 24/3/2023, 17:04
I u Francuskoj je svakoj vladi jasno kako jedan euro može potrošiti samo jednom: ako ga dodijeli umirovljenicima, neće ga biti za nešto drugo.
Naprimjer, za uhljebe.
Francuski javni dug : Tamo negdje oko 2010 oko 60-ak posto a sad duplo. Dakle ekipa je u samo desetak godina uspila nabit tj zadužit se za duplo i sad im je javni dug 120 posto i onda tu nešto pametuju.
Enlarge this imageClick to see fullsize
https://fr.wikipedia.org/wiki/Dette_publique_de_la_France
Naprimjer, za uhljebe.
Francuski javni dug : Tamo negdje oko 2010 oko 60-ak posto a sad duplo. Dakle ekipa je u samo desetak godina uspila nabit tj zadužit se za duplo i sad im je javni dug 120 posto i onda tu nešto pametuju.
Enlarge this imageClick to see fullsize
https://fr.wikipedia.org/wiki/Dette_publique_de_la_France
RayMabus- Posts : 176303
2014-04-11
Re: Francuzi kreću u totalnu revoluciju: ‘Ovako dalje ne ide, dosta nam je tog svemoćnog tipa!‘
by RayMabus 24/3/2023, 17:13
Mirovinske promjene se moraju sprovest. Makron je tu nebitan. Niti jedna vlada ovo ne bi mogla plaćati. Možete spalit cijelu Francusku ako oćete i giljotirat Makrona al ćete raditi duže i za manje. Ne možete plaćati više Ponzijevu šemu a niti će vam drugi koji su proveli mirovinske promjene i sami imaju sličnih problema plaćati državu blagostanja.
RayMabus- Posts : 176303
2014-04-11
Re: Francuzi kreću u totalnu revoluciju: ‘Ovako dalje ne ide, dosta nam je tog svemoćnog tipa!‘
by catabbath 24/3/2023, 18:02
Nisu htjeli glasati za fašisticu LePen nego su glasali za korporativnog fašista babojebca i sad se nešto čude
_________________
catabbath-
Posts : 12407
2015-08-22
Re: Francuzi kreću u totalnu revoluciju: ‘Ovako dalje ne ide, dosta nam je tog svemoćnog tipa!‘
by RayMabus 28/3/2023, 11:18
Francuska se u utorak sprema za još jedan dan štrajkova i prosvjeda zbog omražene reforme mirovinskog sustava kao okidača sveopćeg nezadovoljstva i pobune u zemlji, dok predsjednik Emmanuel Macron i dalje prkosno brani novi zakon koji je na silu progurao u parlamentu i ne odaje dojam da će ustuknuti.
Francuska se sprema za još jedan dan štrajkova i prosvjeda, a Macron ne namjerava popustiti
Macron.
Francuska se sprema za još jedan dan štrajkova i prosvjeda, a Macron ne namjerava popustiti
Macron.
RayMabus- Posts : 176303
2014-04-11
Re: Francuzi kreću u totalnu revoluciju: ‘Ovako dalje ne ide, dosta nam je tog svemoćnog tipa!‘
by RayMabus 28/3/2023, 12:57
“Mozart financija”, kako ga nazivaju politički oponenti zbog njegove prošlosti investicijskog bankara u banci Rothschild i strasti prema klaviru, francuski predsjednik Macron opravdao je tu etiketu.
Nekoliko sati prije negoli je naredio još jednu zloporabu Ustavnog dispozitiva 49,3, kojim je izbjegao izglasavanje svoje mirovinske reforme u Donjem domu parlamenta gdje ona nije imala većinu, objavio je svojim ministrima da su, “kako stvari stoje, financijski i ekonomski rizici preveliki”. Procijenio je da će „Francusku 3000 milijardi duga opteretiti, ukoliko kamate porastu“ (600 milijardi duga nastalo je samo temeljem njegove odluke o zaključavanju za trajanja pandemije i politike „koliko košta da košta“).
Stoga je, u „traderskoj“ maniri, vladi objasnio kako mora financijskim tržištima pružiti jamstva, kako bi im i dalje posuđivali po prihvatljivim kamatnim stopama. Prljavi posao posezanjapo jedanaesti put za člankom 49.3 povjerio je svojoj premijerki Elisabeth Borne. I to usprkos višemjesečnih rasprava, tjedana sindikalnih prosvjeda i štrajkova koji su prerasli u nacionalnu psihodramu.
Macron je ustvrdio da je mirovinska reforma nužna, te da je člankom 49.3 branio„ zajednički interes”. Protiv koga? Oporbe i sindikata. Iako su brojni ekonomisti tvrdili da ta reforma nije nužna, da je deficit mirovinskih fondova lako riješiti: taksiranjem sve većih dividendi koje se isplaćuju dioničarima najvećih francuskih tvrtki (CAC 40), suspendiranjem mjera izuzimanja od plaćanja socijalnih davanja tim istim tvrtkama, izjednačavanjem plaća žena s muškim plaćama, ili jednostavno povećanjem plaća.
Dakle, Macronova reforma nije bila nužna: bila je ideološka. Trebala je poslužiti održanju uzdrmanog ultra-liberalnog financijskog kapitalizma koji počiva na „svetoj“ maksimizaciji profita., kojoj Macron priseže bez zadrške.
Tu predsjednikovu namjeru prvo je potvrdilo upravljanje krizom oko superprofita francuske naftne grupacije, Total Energies. U kontekstu obilježenom ratom u Ukrajini i inflacijom, dok se tisuće kućanstava pitalo kako će spojiti kraj s krajem, prošlog ljeta je ta grupacija objavila prilagođeni polugodišnji rezultat od više od 18 milijardi eura (umanjen na 10,4 milijarde nakon amortizacije „zaključane“ imovine u Rusiji). Superprofit nije ostvaren nekom genijalnom idejom menadžera i firme, nego državnom intervencijom – Macronovom odlukom da podrži antiruske sankcije.
Svejedno ta državna odluka nije profitirala državnom budžetu. Zato što je francuski predsjednik „protiv demagogije“ (obogaćeni dioničari će profit reinvestirati), predsjednik uprave Total Energies i dioničari veselo su među sobom podijelili neočekivanu dobit. Nakon toga je izbio štrajk „zaboravljenih“ djelatnika te grupacije zbog kojeg su francuske crpke za gorivo dva tjedna bile „suhe“. Macron i Borne riješili su situaciju posezanjem za drugim Ustavnim dispozitivom za upravljanjem izvanrednim situacijama.
Rekvizicionirali su radnike, odnosno štrajkače prisilili na rad kako bi deblokirali distribuciju nafte. Logično, ubrzo nakon toga, kada su sindikati pozvali na generalni štrajk, zbog Macronove namjere da godišnju rupu mirovinskih fondova od 17 milijardi plate svi djelatni Francuzi jeftinim dodatnim dvogodišnjim radom, radnici TotalEnergies našli su se u prvim redovima prosvjednika. Svi zajedno su odbili „krpati rupu“ koja je nastala najviše zbog liberalnih politika koje su rezultirale prekarizacijom rada (isprekidane karijere zbog deindustrijalizacije i neprestanih restrukturacija, zbog financijske globalizacije koja nije favorizirala rast prihoda od rada, nego od kapitala).
Jer to nije uspjela u parlamentu, ideološka borba se nastavila na ulicama francuskih metropola. U prosvjede se, pored ruralaca (Žutih prsluka), uključio široki spektar francuske urbane osiromašene srednje klase i mladih, zabrinutih da, postupno, dvije godine po dvije, na kraju jednostavno više nikad neće uživati zasluženu mirovinu („s posla na groblje“).
Francuski „Mozart financija“, onoliko koliko nije uspješan u održavanju socijalnog mira, toliko je uspješan u „davanju jamstava“ financijašima. Zato se može pohvaliti da je ostvario stari san francuskih financijaša: „Pariz ispred Londona“.
Uistinu, prema podacima financijske agencije Bloomberg, vrijednost dionica kompanija uvrštenih na tržište francuske prijestolnice, 13. studenog 2022., po prvi put je premašila onu britansku.
Kako je Macron kao „Mozart financija“ raspustio narod
Nekoliko sati prije negoli je naredio još jednu zloporabu Ustavnog dispozitiva 49,3, kojim je izbjegao izglasavanje svoje mirovinske reforme u Donjem domu parlamenta gdje ona nije imala većinu, objavio je svojim ministrima da su, “kako stvari stoje, financijski i ekonomski rizici preveliki”. Procijenio je da će „Francusku 3000 milijardi duga opteretiti, ukoliko kamate porastu“ (600 milijardi duga nastalo je samo temeljem njegove odluke o zaključavanju za trajanja pandemije i politike „koliko košta da košta“).
Stoga je, u „traderskoj“ maniri, vladi objasnio kako mora financijskim tržištima pružiti jamstva, kako bi im i dalje posuđivali po prihvatljivim kamatnim stopama. Prljavi posao posezanjapo jedanaesti put za člankom 49.3 povjerio je svojoj premijerki Elisabeth Borne. I to usprkos višemjesečnih rasprava, tjedana sindikalnih prosvjeda i štrajkova koji su prerasli u nacionalnu psihodramu.
Macron je ustvrdio da je mirovinska reforma nužna, te da je člankom 49.3 branio„ zajednički interes”. Protiv koga? Oporbe i sindikata. Iako su brojni ekonomisti tvrdili da ta reforma nije nužna, da je deficit mirovinskih fondova lako riješiti: taksiranjem sve većih dividendi koje se isplaćuju dioničarima najvećih francuskih tvrtki (CAC 40), suspendiranjem mjera izuzimanja od plaćanja socijalnih davanja tim istim tvrtkama, izjednačavanjem plaća žena s muškim plaćama, ili jednostavno povećanjem plaća.
Dakle, Macronova reforma nije bila nužna: bila je ideološka. Trebala je poslužiti održanju uzdrmanog ultra-liberalnog financijskog kapitalizma koji počiva na „svetoj“ maksimizaciji profita., kojoj Macron priseže bez zadrške.
Tu predsjednikovu namjeru prvo je potvrdilo upravljanje krizom oko superprofita francuske naftne grupacije, Total Energies. U kontekstu obilježenom ratom u Ukrajini i inflacijom, dok se tisuće kućanstava pitalo kako će spojiti kraj s krajem, prošlog ljeta je ta grupacija objavila prilagođeni polugodišnji rezultat od više od 18 milijardi eura (umanjen na 10,4 milijarde nakon amortizacije „zaključane“ imovine u Rusiji). Superprofit nije ostvaren nekom genijalnom idejom menadžera i firme, nego državnom intervencijom – Macronovom odlukom da podrži antiruske sankcije.
Svejedno ta državna odluka nije profitirala državnom budžetu. Zato što je francuski predsjednik „protiv demagogije“ (obogaćeni dioničari će profit reinvestirati), predsjednik uprave Total Energies i dioničari veselo su među sobom podijelili neočekivanu dobit. Nakon toga je izbio štrajk „zaboravljenih“ djelatnika te grupacije zbog kojeg su francuske crpke za gorivo dva tjedna bile „suhe“. Macron i Borne riješili su situaciju posezanjem za drugim Ustavnim dispozitivom za upravljanjem izvanrednim situacijama.
Rekvizicionirali su radnike, odnosno štrajkače prisilili na rad kako bi deblokirali distribuciju nafte. Logično, ubrzo nakon toga, kada su sindikati pozvali na generalni štrajk, zbog Macronove namjere da godišnju rupu mirovinskih fondova od 17 milijardi plate svi djelatni Francuzi jeftinim dodatnim dvogodišnjim radom, radnici TotalEnergies našli su se u prvim redovima prosvjednika. Svi zajedno su odbili „krpati rupu“ koja je nastala najviše zbog liberalnih politika koje su rezultirale prekarizacijom rada (isprekidane karijere zbog deindustrijalizacije i neprestanih restrukturacija, zbog financijske globalizacije koja nije favorizirala rast prihoda od rada, nego od kapitala).
Jer to nije uspjela u parlamentu, ideološka borba se nastavila na ulicama francuskih metropola. U prosvjede se, pored ruralaca (Žutih prsluka), uključio široki spektar francuske urbane osiromašene srednje klase i mladih, zabrinutih da, postupno, dvije godine po dvije, na kraju jednostavno više nikad neće uživati zasluženu mirovinu („s posla na groblje“).
Francuski „Mozart financija“, onoliko koliko nije uspješan u održavanju socijalnog mira, toliko je uspješan u „davanju jamstava“ financijašima. Zato se može pohvaliti da je ostvario stari san francuskih financijaša: „Pariz ispred Londona“.
Uistinu, prema podacima financijske agencije Bloomberg, vrijednost dionica kompanija uvrštenih na tržište francuske prijestolnice, 13. studenog 2022., po prvi put je premašila onu britansku.
Kako je Macron kao „Mozart financija“ raspustio narod
RayMabus- Posts : 176303
2014-04-11
Re: Francuzi kreću u totalnu revoluciju: ‘Ovako dalje ne ide, dosta nam je tog svemoćnog tipa!‘
by Sponsored content
Sponsored content
Similar topics» DOSTA! ukrajinska vojska i dalje granatira civile
» Ovako stranke stoje nakon izbora: HDZ i dalje pada, SDP ih sustiže
» Trogrlic:'Dosta je bilo.Neka Zoki i Plenki sjednu za stol.Ovako izgledamo kao Srbija kojoj smo se rugali
» Češki premijer: Ovako dalje ne može, Europska unija mora osnovati svoju vojsku
» Kinezi sve nervozniji zbog Trumpa:"Ovako dalje ne može,moramo se przo pripremiti za vojne intervencije na Tajvanu"
» Ovako stranke stoje nakon izbora: HDZ i dalje pada, SDP ih sustiže
» Trogrlic:'Dosta je bilo.Neka Zoki i Plenki sjednu za stol.Ovako izgledamo kao Srbija kojoj smo se rugali
» Češki premijer: Ovako dalje ne može, Europska unija mora osnovati svoju vojsku
» Kinezi sve nervozniji zbog Trumpa:"Ovako dalje ne može,moramo se przo pripremiti za vojne intervencije na Tajvanu"
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum