Užas: Europa se sprema za novi val Ukrajinskih migranata

Umor od migranata: EU duboko podijeljena oko pitanja migracija

Financial Times: Polina Sydorenko, 19-godišnja ukrajinska studentica, bila je puna nade i zebnje kada se vratila u Kijev krajem kolovoza, nakon pet mjeseci skrivanja od rata kao izbjeglica u Italiji. Ipak, njezini planovi da pokupi dijelove svog poremećenog života na prestižnom sveučilištu u Kijevu bili su depresivno kratkog vijeka.

Samo nekoliko tjedana nakon njezina povratka, izgled normalnosti koji je privremeno vraćen u glavni grad razbijen je kad je Rusija pokrenula nove raketne napade na ključne ukrajinske gradove i kritičnu civilnu infrastrukturu — najozbiljnije od početka rata. Sveučilište na kojem je studirala dramu ponovno se zatvorilo. Sydorenko je pobjegla natrag u Italiju, dovodeći sa sobom još jednu blisku prijateljicu studenticu.

"Situacija je užasna", kaže Sydorenko, dodajući da su drugi ukrajinski prijatelji u Italiji koji su razmišljali o povratku kući sada odustali od te ideje. "Postaje sve gore i gore i oni ne znaju što učiniti."

Dok se zima približava Europi, a Rusija nastavlja s bombardiranjem ukrajinskih elektroenergetskih i vodnih objekata, zemlje članice EU-a spremne su za povratak još mnogo Ukrajinaca poput Sydorenka.

“Cilj Putina je stvoriti izbjegličku krizu i izvršiti još veći pritisak na nas”, kaže Ylva Johansson, povjerenica EU za migracije.



U isto vrijeme, dok se ograničenja zbog Covida-19 smanjuju, a ekonomski pritisci rastu, Europa bilježi najveći priljev novopridošlih migranata iz sjeverne Afrike, Bliskog istoka i Azije od migracijske krize 2015.-16., koja je stavila ogroman pritisak na EU i testirala njezino političko jedinstvo.

Kombinirani pritisci ovih različitih masovnih pokreta čovječanstva - koji su koincidirali s rastućim utjecajem desničarskih stranaka u nekoliko država članica - vratili su pitanje migracije na vrh političke agende EU-a.

Do sada je Europa zadržala svoju politiku otvorenih vrata prema ukrajinskim izbjeglicama, od kojih su se mnoge vratile kući nakon što je odbijen početni ruski napad. No s prihvatnim objektima u mnogim zemljama pod velikim pritiskom i strahovima od ponovnog egzodusa Ukrajinaca, rastu napetosti između država članica oko toga kako postupati s ilegalnim migrantima — ljudima koji ne ispunjavaju zakonske uvjete za ulazak u zemlju — iz drugih dijelova svijeta .

U isto vrijeme, dok se ograničenja zbog Covida-19 smanjuju, a ekonomski pritisci rastu, Europa bilježi najveći priljev novopridošlih migranata iz sjeverne Afrike, Bliskog istoka i Azije od migracijske krize 2015.-16., koja je stavila ogroman pritisak na EU i testirala njezino političko jedinstvo.

Kombinirani pritisci ovih različitih masovnih pokreta čovječanstva - koji su koincidirali s rastućim utjecajem desničarskih stranaka u nekoliko država članica - vratili su pitanje migracije na vrh političke agende EU-a.

Do sada je Europa zadržala svoju politiku otvorenih vrata prema ukrajinskim izbjeglicama, od kojih su se mnoge vratile kući nakon što je odbijen početni ruski napad. No s prihvatnim objektima u mnogim zemljama pod velikim pritiskom i strahovima od ponovnog egzodusa Ukrajinaca, rastu napetosti između država članica oko toga kako postupati s ilegalnim migrantima — ljudima koji ne ispunjavaju zakonske uvjete za ulazak u zemlju — iz drugih dijelova svijeta .

Europske zemlje snose različita opterećenja migrantske krize

Sama brojka izbjeglica iz Ukrajine i drugih dijelova kontinenta je zapanjujuća. Između siječnja i rujna Ukrajinci su podnijeli 4,4 milijuna zahtjeva za privremenu zaštitu u EU — iako se procjenjuje da su se vratile stotine tisuća. Povrh toga, zemlje EU-a te Norveška, Švicarska, Island i Lihtenštajn primile su 680.640 zahtjeva za azil od državljana zemalja uključujući Siriju, Afganistan i dijelove Afrike i Azije - što je 54 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prema podacima EU agencija za azil.

Lokalne vlasti zadužene za smještaj i potporu izbjeglicama bore se s tim. U Njemačkoj, gdje je više od 1,1 milijun ljudi ove godine potražilo sigurno utočište, gradovi se bore oko postavljanja skloništa za hitne slučajeve i preuređenja teretana i hostela u jeku izbjegličke krize 2015.-16.

Općine su prisiljene graditi mobilne kućice i iznajmljivati sobe u hotelima za novopridošle i kažu da im ponestaje mjesta u školama i vrtićima te "tečajeva integracije" za odrasle izbjeglice. Pokretači kampanje u Belgiji kažu da tisuće izbjeglica žive na ulicama Bruxellesa, dok se sustav azila bori s obradom njihovih zahtjeva.

U Poljskoj, gdje se više od 1,3 milijuna Ukrajinaca prijavilo za boravak, vojska humanitarnih volontera isprva je pozdravljena kao uzor. Ali dok je potpora Varšave Kijevu nepokolebljiva, Ukrajinci koji ove zime bježe u Poljsku neće naići na tako velikodušnu dobrodošlicu kao što su bili u proljeće.



Poljaci se “boje ekonomske situacije i inflacije i postaju sve više iritirani onim što doživljavaju kao povoljan odnos prema ukrajinskim izbjeglicama”, kaže Piotr Buras, koji vodi varšavski ured Europskog vijeća za vanjske odnose.
Sama brojka izbjeglica iz Ukrajine i drugih dijelova kontinenta je zapanjujuća. Između siječnja i rujna Ukrajinci su podnijeli 4,4 milijuna zahtjeva za privremenu zaštitu u EU — iako se procjenjuje da su se vratile stotine tisuća. Povrh toga, zemlje EU-a te Norveška, Švicarska, Island i Lihtenštajn primile su 680.640 zahtjeva za azil od državljana zemalja uključujući Siriju, Afganistan i dijelove Afrike i Azije - što je 54 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prema podacima EU agencija za azil.

Lokalne vlasti zadužene za smještaj i potporu izbjeglicama bore se s tim. U Njemačkoj, gdje je više od 1,1 milijun ljudi ove godine potražilo sigurno utočište, gradovi se bore oko postavljanja skloništa za hitne slučajeve i preuređenja teretana i hostela u jeku izbjegličke krize 2015.-16.

Općine su prisiljene graditi mobilne kućice i iznajmljivati sobe u hotelima za novopridošle i kažu da im ponestaje mjesta u školama i vrtićima te "tečajeva integracije" za odrasle izbjeglice. Pokretači kampanje u Belgiji kažu da tisuće izbjeglica žive na ulicama Bruxellesa, dok se sustav azila bori s obradom njihovih zahtjeva.

U Poljskoj, gdje se više od 1,3 milijuna Ukrajinaca prijavilo za boravak, vojska humanitarnih volontera isprva je pozdravljena kao uzor. Ali dok je potpora Varšave Kijevu nepokolebljiva, Ukrajinci koji ove zime bježe u Poljsku neće naići na tako velikodušnu dobrodošlicu kao što su bili u proljeće.

Poljaci se “boje ekonomske situacije i inflacije i postaju sve više iritirani onim što doživljavaju kao povoljan odnos prema ukrajinskim izbjeglicama”, kaže Piotr Buras, koji vodi varšavski ured Europskog vijeća za vanjske odnose.

Dupli standardi


Johansson, povjerenik za migracije, kaže da za sada priljevi u Uniju iz Ukrajine samo skromno premašuju brojeve koji se vraćaju u Ukrajinu, ali da EU poduzima planiranje za nepredviđene situacije za nove dolaske. "Ako vidimo da milijuni ljudi dolaze tijekom zime, naravno da će biti veliki izazov, ali mislim da ćemo se s njim dobro nositi", rekla je za Financial Times.

Ipak, zemlje članice koje su podnijele najveći teret prethodnog vala ukrajinskih izbjeglica su zabrinute. Neki diplomati naglašavaju da dok se ukrajinske izbjeglice mogu slobodno kretati kamo žele unutar EU-a, novopridošlice obično odlaze u velike gradove u kojima ih već ima velik broj, što dodatno opterećuje lokalne vlasti.

"Za nas je jasno da bi nam, ako bi došlo do daljnje migracije iz Ukrajine, bila potrebna bolja distribucija diljem Europe", rekla je u četvrtak Nancy Faeser, njemačka ministrica unutarnjih poslova. "Želim još jednom naglasiti da je ovo važno područje solidarnosti."

Meloni u Italiji pojačava pritužbe zbog broja ljudi iz Azije i Afrike koji se iskrcavaju na talijanske obale u potrazi za utočištem i boljim ekonomskim prilikama. Ona i njezini koalicijski partneri, uključujući čelnika Lige Mattea Salvinija, dugo su prikazivali neregulirani protok migranata iz Afrike i Azije kao ozbiljne prijetnje nacionalnoj sigurnosti i integritetu Italije.

Sada na vlasti, zahtijevaju više pomoći od Europe - uključujući snažnu ujedinjenu "obranu" vanjskih granica EU-a, što je tema koja će vjerojatno biti istaknuta na summitu čelnika EU-a u četvrtak.

Prema takozvanom Dublinskom sporazumu EU-a, zahtjevi tražitelja azila trebaju se ispitati i obraditi u europskoj zemlji u koju su prvi stigli - pravilo za koje Rim tvrdi da stavlja nepotreban pritisak na Italiju i druge mediteranske zemlje s obzirom na zemljopis. Prošli mjesec Italija, Grčka, Cipar i Malta potpisale su zajedničko pismo u kojem zahtijevaju promjene u sustavu.

Iako je Francuska zastupala početni sporazum o isplati tražitelja azila kroz EU tijekom svog rotirajućeg predsjedanja ranije ove godine, Italija je bila oštra oko rezultata, s obzirom na to da je potpuno dobrovoljan i da predviđa raspršivanje 8000 migranata diljem bloka — samo djelić onih koji dolaze.



Ipak, EU je i dalje duboko podijeljen oko migracija, kao što se pokazalo na ministarskom sastanku u Bruxellesu u četvrtak kada je Austrija stavila veto na prijedlog proširenja schengenskog bezgraničnog područja na Rumunjsku i Bugarsku. Blokada Beča izazvala je žestoku reakciju u Rumunjskoj, gdje neki političari traže bojkot austrijskih tvrtki.

U međuvremenu, priljev novih ljudi koje bijeda kod kuće tjera da traže ulazak u Europu ne pokazuje znakove jenjavanja.

U nedavnoj hladnoj kišnoj noći u Rimu, Costina organizacija dijelila je zapakirane večere u plastičnim vrećicama siromašnim migrantima u blizini jedne od najvećih autobusnih stanica u gradu. Među njima je bio i Awelky Nuru, 28-godišnjak iz Eritreje, koji je pobjegao iz svog doma s 18 godina kako bi izbjegao prisilno regrutiranje u vojsku.

Prije godinu dana uspio je preploviti Mediteran u trodnevnom putovanju u čamcu koji curi s oko 300 drugih ljudi. Od tada se mučio. “Nemam posla, nemam papire i spavam na ulici”, kaže.

Ali unatoč svim svojim teškoćama, Nuru inzistira na tome da je učinio pravu stvar što je došao u Europu. “Znao sam da je opasno, ali došao sam pronaći bolji život.”

https://www.ft.com/content/cf00788c-2799-4d4e-9158-666d1a31ca26
--------------------------

Gdje će jadni Ukrajinci živjeti?

U Srbiji. Humano preseljenje stanovnistva, Srbe u Rusiju ili Tursku tko se vec osjeca gdje vise pripada a Ukre u Srbiju, promijenit joj me i napraviti prosperitetnu drzavu. Jesi li zadovoljan odgovorom? Ti ces u Tursku babuki predpostavljam?

omni wrote:U Srbiji. Humano preseljenje stanovnistva, Srbe u Rusiju ili Tursku tko se vec osjeca gdje vise pripada a Ukre u Srbiju, promijenit joj me i napraviti prosperitetnu drzavu. Jesi li zadovoljan odgovorom? Ti ces u Tursku babuki predpostavljam?

Kakav idiotski post. Ja bih se sramio da sam sam napisao nešto tako glupo.

Ne svidja ti se? Onda se teraj u Rusiju tamo ti je mesto. Lepo ti napisem u stilu cetnistva da omirises svoje a tebi ne valja :D :D