Moskva postavila uvjet Zapadu: Ako otvorimo luke, ukinite sankcije

Tankerska plovidba

http://www.csamarenostrum.hr/hr/o_nama/clanice/flota.asp?id=40


Ima nešto ode brodova. Sad će navalit svi a ako mu možeš ponudit žito nećete stavit na čekanje nego te digne kao prioritet jer mu daješ žito pošto imaš takvi ugovor između sebe i njega.

Proizvodnja žita u Ukrajini :


https://www.tilasto.com/en/topic/geography-and-agriculture/crop/wheat/wheat-production-quantity/ukraine


2020 godine 25 miljona, dakle oko 3 miljona je sad na ovom trenutno okipiranom dijelu Ukrajine a ova 22 miljona je u ostatku Ukrajine.

2000 godine samo 10 miljona tona žita i ta im je bila najlošija od 90-ih godina pa na ovamo.

U 2014., ukupni ukrajinski urod žitarica procijenjen je na rekordnih 64 milijuna metričkih tona. Međutim, 2014. Ukrajina je izgubila de facto kontrolu nad dijelovima nekoliko regija nakon što su te regije proglasile neovisnost od Ukrajine, što je rezultiralo ratom u Donbasu i krizom na Krimu, stoga je stvarni raspoloživi prinos usjeva bio bliži 60,5 milijuna metričkih tona.

U 2018. godini:

Bio je 5. najveći svjetski proizvođač kukuruza (35,8 milijuna metričkih tona (35,200,000 dugih tona; 39,500,000 kratkih tona)), nakon SAD-a, Kine, Brazila i Argentine;

Bio je 8. najveći svjetski proizvođač pšenice (24,6 milijuna metričkih tona (24,200,000 dugih tona; 27,100,000 kratkih tona));

Bio je treći najveći svjetski proizvođač krumpira (22,5 milijuna metričkih tona (22,100,000 dugih tona; 24,800,000 kratkih tona)), drugi nakon Kine i Indije;

Bio je najveći svjetski proizvođač sjemena suncokreta (14,1 milijun metričkih tona (13.900.000 dugih tona; 15.500.000 kratkih tona));

Bio je 7. najveći svjetski proizvođač šećerne repe (13,9 milijuna metričkih tona (13.700.000 dugih tona; 15.300.000 kratkih tona)), koja se koristi za proizvodnju šećera i etanola;

Bio je 7. najveći svjetski proizvođač ječma (7,3 milijuna metričkih tona (7.200.000 dugih tona; 8.000.000 kratkih tona));
Bio je 7. najveći svjetski proizvođač uljane repice (2,7 milijuna metričkih tona (2.700.000 dugih tona; 3.000.000 kratkih tona));
Bio je 13. najveći svjetski proizvođač rajčice (2,3 milijuna metričkih tona (2.300.000 dugih tona; 2.500.000 kratkih tona));
Bio je 5. najveći svjetski proizvođač kupusa (1,6 milijuna metričkih tona (1.600.000 dugih tona; 1.800.000 kratkih tona)), nakon Kine, Indije, Južne Koreje i Rusije;
Bio je 11. najveći svjetski proizvođač jabuke (1,4 milijuna metričkih tona (1.400.000 dugih tona; 1.500.000 kratkih tona));
Bio je treći najveći svjetski proizvođač bundeve (1,3 milijuna metričkih tona (1.300.000 dugih tona; 1.400.000 kratkih tona)), drugi nakon Kine i Indije;
Bio je 6. najveći svjetski proizvođač krastavca (985 tisuća metričkih tona (969 000 dugih tona; 1 086 000 kratkih tona));
Bio je 5. najveći svjetski proizvođač mrkve (841 tisuća metričkih tona (828 000 dugih tona; 927 000 kratkih tona)), nakon Kine, Uzbekistana, SAD-a i Rusije;
Bio je 4. najveći svjetski proizvođač suhog graška (775 tisuća metričkih tona (763 000 dugih tona; 854 000 kratkih tona)), drugi nakon Kanade, Rusija i Kina;
Bio je 7. najveći svjetski proizvođač raži (393 tisuće metričkih tona (387 000 dugih tona; 433 000 kratkih tona));
Bio je 3. najveći svjetski proizvođač heljde (137 tisuća metričkih tona (135 000 dugih tona; 151 000 kratkih tona)), drugi nakon Kine i Rusije;
Bio je 6. najveći svjetski proizvođač oraha (127 tisuća metričkih tona (125 000 dugih tona; 140 000 kratkih tona));
Proizvedeno 4,4 milijuna metričkih tona (4,300,000 dugih tona; 4,900,000 kratkih tona) soje;
Proizveo je 883 tisuće metričkih tona (869 000 dugih tona; 973 000 kratkih tona) luka;
Proizvedeno 467 tisuća metričkih tona (460 000 dugih tona; 515 000 kratkih tona) grožđa;
Proizveo je 418 tisuća metričkih tona (411 000 dugih tona; 461 000 kratkih tona) zobi;
Proizvedeno 396 tisuća metričkih tona (390 000 dugih tona; 437 000 kratkih tona) lubenice;
Proizvedeno 300 tisuća metričkih tona (300 000 dugih tona; 330 000 kratkih tona) trešanja;

A mi prošle godine zatvorili dvi šećerane.


U Hrvatskoj je, pak, unazad četiri godine zabilježen dvostruki pad površina šećerne repe, koje su danas oko 11.000 hektara, što je količina koja je otprilike dostatna za rad jedne šećerane. Brojni su proizvođači odustali prvenstveno zbog velikog pada otkupne cijene šećerne repe, a epilog je slika koju sada gledamo. Dvije šećerane se gase, a s radom nastavlja samo ona u Županji. Nije, dakle, pomoglo ni udruživanje u HIŠ, u kojem je Zadri pripalo 60 posto udjela, a Pipuniću 40 posto.
-
Nakon virovitičke, gasi se i osječka šećerana, razgovarali smo s jednim od 200 razočaranih radnika


--

Ukrajina 2018 god :


Bio je 7. najveći svjetski proizvođač šećerne repe (13,9 milijuna metričkih tona (13.700.000 dugih tona; 15.300.000 kratkih tona)), koja se koristi za proizvodnju šećera i etanola;

Tribat će malo posadit i ove šećerne repe po EU jer Ukrajina je 2018 godine bila :

Bio je 7. najveći svjetski proizvođač šećerne repe (13,9 milijuna metričkih tona (13.700.000 dugih tona; 15.300.000 kratkih tona)), koja se koristi za proizvodnju šećera i etanola;

--

To mi nije nešto vojno previše važno a i uostalom to se prerađuje u tvornicama pa šta imaju to će preradit il u Ukrajini il u ovim državama odma do itd a to mi nije bitno.

Bit će pad proizvodnje ovoga svakako jer tamo je rat u onoj zoni i sumnjam da će in to bit prioritet sad sada ovu godinu tj iduću žetvo dok je to tamo tako.

To se u biti ne gonja nego se napravi šećer a omjer je otprilike oko 5 kg šećerne repe = 1 kg šećera, tako nešto.

Proizvodnja šećera u Hrvatskoj:
2013.
273.175 t
2020.
125.897 t
Proizvodnja šećerne repe:
2013.
1,050.715 t
2020.
700.000

Šećerna repa i nije žitarica nego gomolj a žito se ne isplati mrvit jer ne dobiješ manju masu i volumen nego još moraš u vriće i pazit da se ne ovlaži a ovako ga opna zrna štiti pa se tako kao sjemenka transportuje pa onda oni tamo mliju di to ide. To je kad veće količine šalješ na dalje udaljenosti svakako a ne mlit pa u vriće.

Suncokretovo sjemenje isto ko i šećerna repa, samljiješ pa iscidiš ulje pa se smanji masa i volumen tako da isto nema problem transporta.

Bio je najveći svjetski proizvođač sjemena suncokreta (14,1 milijun metričkih tona (13.900.000 dugih tona; 15.500.000 kratkih tona));

Ako iz nekog razloga ne mogu u Ukrajini ima tu okolo, eto u Mađarskoj su se šećerane pozatvarale, znači postoje pogoni koji se mogu aktivirat za preradu šećerne repe ili suncokretovih sjemenki.

Ima tu dosta kultura tako da će ove godine to poskupit u svijete mada kako ovo ide prema EU ovdje bi mogla i past cijena jer sad ta masa ide ovamo a prije je išla priko mora drugamo al kad se gleda ova priča s glad u svijetu i velike količine tu se ipak govori o žitaricama i to dvije vrste a to su pšenica i kukurz.

U 2018. godini:

Bio je 5. najveći svjetski proizvođač kukuruza (35,8 milijuna metričkih tona (35,200,000 dugih tona; 39,500,000 kratkih tona)), nakon SAD-a, Kine, Brazila i Argentine;

Bio je 8. najveći svjetski proizvođač pšenice (24,6 milijuna metričkih tona (24,200,000 dugih tona; 27,100,000 kratkih tona));

Imaju i dosta krumpira a po podacima iz 2018 su treći u svijetu al to možeš svakako , il prerada il transport tako ko gomolj.

Bio je treći najveći svjetski proizvođač krumpira (22,5 milijuna metričkih tona (22,100,000 dugih tona; 24,800,000 kratkih tona)), drugi nakon Kine i Indije;

Njima je sad rat a 20% teritorija pod okupacijom a luke u blokadi tako da ove brojke neće biti ovakve dogodine čak i ako se tamo oslobodi taj teritorij jer neće biti toliko sadnje a i neke kulture poput ove rajčice ako je ne misliš odma u šaš pa u konzervu tj tvornička proizvodnja, to je mekano a transport je zagušen pa to ove godine moš slobodno dat svinjama.


Bio je 13. najveći svjetski proizvođač rajčice (2,3 milijuna metričkih tona (2.300.000 dugih tona; 2.500.000 kratkih tona));

Više manje se svodi na pšenicu i kukuruz jer toga imaju najviše po tonaži a osnovne prehrambene stvari su pa onda glad u svijetu i tako ta tematika a triba izvest.

Bio je 5. najveći svjetski proizvođač kukuruza (35,8 milijuna metričkih tona (35,200,000 dugih tona; 39,500,000 kratkih tona)), nakon SAD-a, Kine, Brazila i Argentine;

Bio je 8. najveći svjetski proizvođač pšenice (24,6 milijuna metričkih tona (24,200,000 dugih tona; 27,100,000 kratkih tona));


---


Ovo ostalo se sve može il preradit il skladištit a ovo nešto šta ima tanju koru i osjetljivo je a pojist, preradit il u krajnjem slučaju dat svinjama i to je to. Ovo ostalo se da riješit dok pšenica i kukurz jer triba ić u treće zemlje a najviše po količini toga ima i nema prostora za toliko skladištenja je u osnovi ta problematika.

Žito se može skladištit dvi godine u silosu tako da recimo ovo na slici su tri silosa svaki kapaciteta 1.100 tona dakle ovo je 3300 tona i sto takvih ti je 100 tisuća tona a tisuću takvih ti je miljon tona i ti možeš samo prebacit u ove susjedne zemlje i onda kasnije kad nema gužve sve prebacit do luka.



Znači uz samo granicu s Ukrajinom duž ruta željezničkih pruga u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj napraviš 1000 ( tisuću ) ovakvih silosa i riješija si odma količinu od miljon tona jer ih možeš prebaciti kasnije kad nije gužva na tračnicama.

Triba radit te silose uz samu granicu s Ukrajinom i to duž pruga di su neke pretovarne stanice i to poticat EU fondovima. Tamo u Ukrajini i oni mogu uz granicu radit sebi mada tamo je rat a ovi gađa dalekometnim raketama pa nije baš toliko sigurno.

Tako uskladištiš pa kad dođe jesen i zima i proljeće i kad nema ni gužve na prugama i to možeš fino na komodu to prevest dalje, bilo dole na Dunav, bilo prema Austriji i dalje bilo na neke luke na Jadranu il Solun il di god tebi odgovara.

Idealno bi bilo brodom no generalno ovo je mapa Ukrajine i ako već moram popustit Putinu radi luka ne moram i Lukašenku radi željeznica jer on je još sjevernije a lako se da riješiti taj problem s pretovarom radi razlike u šinama.



U prevodu ne dam ovom Lukašenku da me on prca s nečim šta ja imam bolje.

Žitni terminali EU tamo na granici Slovačke i Ukrajine odma uz prugu da se može u vagon tovarit.

Miljon tona držiš tu i kad nema gužve il ako fali kome npr Italiji koa nema dovoljno žita samo odvedeš.

Možeš na Dunav, možeš na luke na Jadranu, preko Srbije u Solun dakle ako je to Bliski istok i sjever Afrike il tako šta tamo odma i kraći pomorski put.

Eto riješen problem.

Lukašenko bude molija da mu pustim da izvozi priko baltičkih zemalja.

Može al ond popust na drvo i gnjojivo.

Neš ti meni diktirat šta ću ja nego ću ja tebi.