Dva kvarta u Beču imaju veću gospodarsku moć nego cijela Srbija

Germany recorded a total of 40 m tourists in 2019, ranking 14th in the world in absolute terms. ... Germany generated around 58.20 bn US Dollar in the tourism sector alone. This corresponds to 1.5 percent of its the gross domestic product and approximately 30 percent of all international tourism receipts in Western Europe.

60 milijardi godišnje njemačka znači zaradi na turizmu.


Germany's car industry struggles with transformation amid coronavirus crisis

The Cologne-based IW published its findings on Tuesday, when auto bosses are meeting officials from the government to seek ways out of the massive slump caused by the pandemic-induced economic crisis and the emergence of the electric vehicle as an environmentally friendly alternative to the internal combustion engine.



By far the worst hit in the current crisis are, however, car-parts suppliers. Take motor block manufacturers where the current transformation toward electro-mobility has recently claimed a prominent victim in Germany: Halberg Guss.


Other suppliers are feeling the winds of change, too. Market leader Bosch has announced it will cut thousands of jobs, while Germany's second-largest parts maker Continental wants to save €1 billion (€1.18 billion) every year by reducing its headcount by 13,000 beginning in 2023. At ZF Friedrichshafen, the third-largest German auto supplier, some 15,000 jobs are in danger.



znači masovna otpuštanja u industriji, turizam? Preživjet će. Auto industrija? Pitanje.

kada već mrljaš, daj se potrudi pa relevantne podatke od njemačke vlade.

njemačka auto industrija planira smanjiti proizvodnju u sliedećih 25g na 40% današnje.
svi veliki proizvođači kreću u razvoj vozila po potrebi.

prošle godine je udio privatnih vozila u njemačkoj pao na 30%
u velikim gradovima ti ne treba vozilo.

meni u zagrebu ne treba auto. sve mi je u krugu od 100m.
s dva odlaska na more napravio sam 3000km.

u njemačkoj niti ne koristim.
odbio sam službeni auto.
javni prijevoz ili bicikl.


kada će mi doći djeca iznajmit ću auto ili posuditi u firmi.

isto kao i tvoje pizdarije sa strujom.
grad Hurt kompletno s gradskim prijevozom prešao na H2 buseve.
isto misle napraviti koeln, bonn, essen i to do kraja 2022u

ali bitno da ti bolje znaš iz rvacke od nas iz njemačke.

lijepo, ali industrija je u padu već preko pola stoljeća kao udio BDP-a i padat će još sto godina.

Turizam je u snažnom rastu, i rasti će idućih sto godina.

Ne misliš valjda da će za 50 godina itko igdje raditi u tvornici? Možda jedino u Nigeriji.

ovo je za SAD

broj radnika u proizvodnji

ovo je proizvodnja kao udio BDP.-a

znači s 30 posto na 10 u pola stoljeća, i ide prema 2-3 posto.

do kraja stoljeća poljoprivreda plus industrija max 6-7 posto BDP-a ukupno.

ostalo? Usluge, turizam, zabava, softver, pizdarije.

tebi baš ne ide zakon o očuvanju energije, ha?

bulazniš.
hranu će ti proizvoditi nigerijac
kravu će ti musti nepalac
salatu će ti saditi kenijac
itd
stisnut ćeš gumb i sve će se samo stvoriti.

a, sada lijepo usporedi broj hektara zasađenih u njemačkoj 1900e i 2000e.

ti stalno brkaš pojmove.
udio radnika će se smanjti, ali se neće smanjiti površine koje se obrađuju.

ti nisi nikad bio u tvornici, a bulazniš o tvornicama.

moraš jesti, piti, oblačiti se itd.

a, jebote turizam grana koja ovisi o atmosferi, bolestima i hrpu inputa koji se ne daju predvidjet.

u 2019oj sam planirao;
-u travnju 10 dana firence-uplatio avans za rezervaciju
-u lipnju 7 dana sicilije-uplatio avans
-u kolovozu tri tjedna s djecom iznajmiti kamper i proputovati finsku skroz gore, preko norveške vratiti se do danske-rezervirao kamper, uplatio 500€ polog. (spušio polog, ali dobio vaučer za Finsku)

u travnju 2020e prestao sam planirati, kao što je napravila većina ljudi.
nijemci oko mene, ne planiraju nikamo van njemačke.

jebote turizam.

ali i dalje kupuju kruh, mlijeko, obleku, bicikle...

i stuttgart do kraja 2025 u suradnji s mercedesom kompletno misli prjeći na h2

veber wrote:
a, sada lijepo usporedi broj hektara zasađenih u njemačkoj 1900e i 2000e.

ti stalno brkaš pojmove.
udio radnika će se smanjti, ali se neće smanjiti površine koje se obrađuju.

ne, naravno, kao što se i industrijska proizvodnja stalno povećava - ali svejedno nosi sve manji udio ukupnog BDP-a i zaposlenih. Jebiga. Proizvodit će se još više hrane i đinđi ali će dodatna vrijednost toga biti sve manja. Nekad je seljak mogao živjet od pet hektara. Danas mu treba bar 50.

svi ćemo putovati.
pruge će se same graditi, brodovi, avioni.
lijekovi će nam padati s neba.
obleka će nas dočekati svako jutro spremna.
smeće će se samo čistiti.
drvo će se samo srušiti, popest će se na kamion-u biti samo će se prema potrebi pretvoriti u ogrjev, dasku ili piljevinu.
stanovi i kuće će se sami graditi, a mi-mi ćemo samo putovati.
objavljivati recenzije na google maps.


bulazniš.
za tu tvoju utopiju ima nas cca 8,5 milijardi previše.

kada je zadnji put prosječni hrvat bio na godišnjem, a da nije bio na vikendici od roditelja ili frenda. ili da nije digao kredit da bi se hvalio s tjedan dana skijanja, prešućujući da su u biti bile dvije obitelji u 20m2 i da su docukali klopu za tih sedam dana.

i evo ti naši, mole boga, nijemce, slovence da se smiluju i malo svrate jer nam država nasušno ovisi o turizmu. kolega s posla koji je davno kupio stan u rapcu, nije bio prošle godine niti planira ići ove godine. susjed mu provjetri stan, provjeri i to je to. planira na tegensee.

marcellus wrote:

pizzon wrote:koliko kvarta pokriva hrvatsku
bez turizma ?

a zašto bez turizma? To je industrija budućnosti. Sastavljanje fiata nije budućnost.

Turizam je drek.
Prvi rezultati da je drek vidimo vec vise let

Zemlje koje ocekuju turist.sezonu jer ukoliko ne uspije su u banani,su drzave u banani.

Jebes drzavu kojoj je turizam glavni izvor prihoda.

Zemlhe kojima je turizam glavna privredna grana su po pravilu nerazvijene zemlje.

Meni ekonomija uopće nije jasna.

Govori se a već živimo u vremenu uslužne ekonomije i da će ona obilježiti 21 vijek post-industrijske ekonomije.
Uslužna ekonomija osigurava visoke stope privrednog rasta, zapošljava ljude i omogućuje prosperritet stanovništvu u državi.
Najbogatija su društva koja imaju u svojoj ekonoimji veliki udio uslužne ekonomije u odnosu na materijalnu proizvodnju.

Otkud dolaze novci kojima jedni drugima plaćaju te usluge?
Ako je istina da same usluge stvaraju novac, ne razumijem zašto onda postoje razlike u bogatstvu između država?

Jer, po toj logici bi svaka država mogla biti bogata, bez obzira na prirodna bogatstva i resurse. Npr, crnci u u nekoj afričkoj vukojebini bi mogli jedni drugima početi plaćati pričanje priča i plesanje oko vatre, i za par godina bi svi bili bogati.

Meni se čini da je stvar u nečemu drugom.
Globalni ekonomski sistem je postavljen na pogrešnim osnovama.
Postoje svjetski financijski centri moći koji prave novac, a svi ostali žive na dug.
Oni određuju koja je zemlja bogata, a koja nije.

O njima ovisi hoćete li moći živjeti od prodaje magle, ili ćete morati krvavo raditi da biste preživjeli.

doručak
107kB MSW
38kB MSX
45kB www

ručak
450kB pdf
220kB .cat
44kB MSX

večera
25kB MSX
55kB .pgp
i slobodno si priuštite 200 Mb

jastreb wrote:

marcellus wrote:

pizzon wrote:koliko kvarta pokriva hrvatsku
bez turizma ?

a zašto bez turizma? To je industrija budućnosti. Sastavljanje fiata nije budućnost.

Turizam je drek.
Prvi rezultati da je drek vidimo vec vise let

da nemamo turizma bili bi srbija.

turizam zaradi čak više novca godišnje nego što brodogradilišta izgube.

a šta bi tek bilo da nemamo brodogradilišta, odma bi standard porastao za 10 posto