Ruski trojanski plinski tok ispod Crnog Mora

Ruski trojanski plinski tok ispod Crnog Mora

By Olga Bielkova



Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan (CR), ruski predsjednik Vladimir Putin (CL) i srbijanski predsjednik Aleksandar Adem Vuchiqi (4-R) i premijer Bugarske Boyko Borissov (CL) prisustvuju svečanosti otvaranja projekta TurkStream u Istanbulu, Turska, 8. Siječnja 2020. [Kremlj pool / EPA / EFE]

Prešutno prihvaćanje EU-a TurkStream ozbiljna je i opasna pogrešna procjena opasnosti koju ovaj diverzijski plinovod predstavlja, piše Olga Bielkova.

Olga Bielkova je direktorica za vladine i međunarodne poslove, plinski TSO Ukrajine.

"Autoritarne države bogate energijom svoj izvoz energije koriste za gospodarske dobitke, ali i kao sredstvo vanjskopolitičke poluge", stoji u uvodnoj rečenici izvješća koje je naručio Europski parlament. TurkStream, za koji se zalaže ruski monopol za tranzit plina Gazprom, udžbenički je primjer upravo toga - pokušaja postavljanja cjevovoda u potrazi za geopolitičkim ciljevima. Europa može i treba djelovati kako bi zaustavila ovaj projekt ili, barem, zahtijevala potpuno poštivanje svih strana s ključnom uredbom EU-a poznatom kao Treći energetski paket.

Pražnjenje postojećeg cjevovoda za izgradnju novog koji će iste kupce opskrbljivati ​​istim plinom nema smisla ako su vaši poslovni ciljevi profitabilnost i učinkovitost. Ipak, Gazprom troši milijarde dolara na ovaj komercijalno besmisleni projekt. Desetljećima su se zemlje u jugoistočnoj Europi opskrbljivale prirodnim plinom prekozabalkanskim cjevovodom. Sada učinkovito radi u praznom hodu (djeluje s ~ 5% od svojih 27 milijardi m3 godišnje kapaciteta), dok protok plina putem TurkStreama (kapacitet od 31 milijardi cm3 godišnje) i dalje raste.

Bugarska je već prešla na TurkStream. Srbija je dovršila ~ 400 km polaganja cijevi i očekuje da će svoju kompresorsku stanicu postaviti na mrežu tijekom sljedećih mjeseci. Mađarska, koja ima izravan pristup ukrajinskoj masivnoj tranzitnoj mreži - pet puta većoj od TurkStreama - planira umjesto toga početi isporučivati ​​ruski plin na srpskoj granici.

Prešutno prihvaćanje EU-a TurkStream ozbiljna je i opasna pogrešna procjena opasnosti koju ovaj diverzijski plinovod predstavlja. Nastavak rada alternativnog plinovoda ne smije se uzimati zdravo za gotovo. Kako se zemlje u jugoistočnoj Europi preusmjeravaju na uvoz plina putem TurkStreama, udovoljavajući pritisku Gazproma, transbalkanski koridor neizbježno će biti ukinut. A Europa će se naći taocem u nepredvidivoj geopolitičkoj situaciji.

Ne smijemo podcjenjivati ​​rizik od nestabilnosti u crnomorskoj regiji i zamke svojstvene pučkoj infrastrukturi za tranzit plina. Rusija je uvijek iznova pokazala spremnost da energiju koristi kao oružje. Uz TurkStream, ti će se rizici još više zakomplicirati, s obzirom na turbulentne odnose Moskve i Ankare ili nedavno povišenje napetosti između Grčke i Turske.

Argument uštede troškova također se brzo raspada kada se pomno ispita. Krajnje odredište TurkStreama je energetsko središte Baumgarten u Austriji. Trenutno prirodni plin iz Rusije dolazi u Austriju kroz dvije zemlje: Ukrajinu i Slovačku. Prebacivanje rute nije samo pitanje produljenja i bespotrebnog sagorijevanja goriva u mjenjaču. Ako Gazprom postigne svoj cilj i učini TurkStream primarnom plinskom arterijom za jugoistočnu Europu, postavit će nekoliko prekograničnih veza na vrhu opasnog podmorskog cjevovoda. Na dugom putovanju do Baumgartena, ruski prirodni plin morat će prolaziti ispod Crnog mora u Tursku, Bugarsku, Srbiju i Mađarsku.

Geopolitička, a ne komercijalna motivacija iza TurkSteama očito je očita kad uzmemo u obzir činjenicu da je Gazprom unaprijed rezervirao s Bugarskom puni kapacitet Transbalkanskog cjevovoda do 2030. Ugovor je strukturiran tako da će Bugarska biti plaćena bez obzira na cijenu cijevi iskorištenje. Spremnost Gazproma da plati dva puta ima sasvim smisla kad priznamo da je ovdje cilj zaustaviti Ukrajinu iz tranzita bez obzira na troškove. No, nemojte pogriješiti, nakon što infrastrukturna blokada zaživi, ​​europski će krajnji korisnici morati snositi sve te troškove.

Gazprom revno ulaže u izgradnju cjevovoda po cijeloj Europi. Bila to podmorska infrastruktura u Baltičkom i Crnom moru ili kopneni cjevovodi u Bugarskoj i Srbiji. Ali, nemojmo se zavaravati. Te će se investicije lako nadoknaditi prekovremenim ugovorima o zaštitnim znakovima Gazproma, neprozirnim i ekskluzivnim, kada se poveća ovisnost Europe o ruskom plinu unatoč izjavi EU-a o suprotnom.

Derivativni rizik koji Bruxelles mora uzeti u obzir je daljnja militarizacija Crnog mora. Kao što smo vidjeli iznova i iznova, prisutnost strateške infrastrukture služit će kao izgovor za pojačanu vojnu prisutnost Rusije. To će utjecati na komercijalni brodarski promet i, još gore, moglo bi dodatno zategnuti ionako napete odnose NATO-a i Rusije.

Ova je situacija zastrašujuća, ali ne bez ispravka. EU već ima na raspolaganju snažan pravni lijek. Zove se Treći energetski paket - okvir osmišljen kako bi se osigurala poštena konkurencija. Europa mora inzistirati na potpunoj usklađenosti novih plinovoda, koje sponzorira Gazprom, s ključnom odredbom koja jamči pristup trećim stranama. Konkretno, certificiranje srpskog dijela je mjesto na kojem Europa mora održati svoje stajalište.

Tajništvo Energetske zajednice javno je izrazilo zabrinutost zbog certificiranja srpskog tranzitnog operatora plina. "Ovim cjevovod zapravo ... nije obuhvaćen Trećim energetskim paketom i mi to žalimo", tako je stanje stvari okarakterizirao zamjenik ravnatelja i pravni savjetnik Dirk Buschle. A to ne ulijeva puno povjerenja u plinovod TurkStream i vrijednost koju obećava pružiti.

Ako je cilj donijeti više plina u regiju, dok EU radi na postupnom ukidanju ugljena iz proizvodnje električne energije, najbolji način da se to postigne jest ponovni posjet antitrustovskoj sondi u Gazpromu koja je izvanraspravno namirena 2018. EU s pravom bi tražio da se Gazprom odrekne svog uporišta na tranzitnoj infrastrukturi i odobri pristup stotinama ruskih energetskih kompanija (npr. Novatek, Rosneft i Lukoil), kao i proizvođačima plina iz Srednje Azije, koji su opskrbljivali Europu početkom 2000-ih . Takav lijek, koji se univerzalno primjenjuje na sve cjevovode pod nadzorom Gazproma, pomoći će postići dva cilja: ubrzati dekarbonizaciju i osigurati pošteno tržišno natjecanje.

Vlada Bugarske i Mađarske mora pažljivo razmotriti prednosti i nedostatke potpunog prebacivanja uvoza plina na TurkStream. Uravnotežen pristup, gdje se dio potražnje zadovoljava prekobalkanskom rutom, a drugi preko Crnog mora, bio bi način da se zadrži snažna pregovaračka pozicija u odnosu na Gazprom. I možda još važnije, ovo će biti najbolji način za očuvanje sigurnosti opskrbe ako jedan od dva puta postane nedostupan.

Transbalkanski koridor omogućuje dvosmjerne protoke plina. Troškovi su mu već amortizirani. Ova strateška infrastrukturna imovina omogućuje izravnu povezanost između država srednje i istočne Europe, kao i pristup najvećem europskom skladištu plina u zapadnoj Ukrajini. Ne bi se moglo izmisliti bolje jamstvo regionalne energetske sigurnosti, a opet, Gazprom aktivno radi na njegovom potkopavanju, dok EU gleda u drugu stranu.

Kad razmišljate o TurkStream-u, padne mi na pamet priča o trojanskom konju. Izgledalo je prilično privlačno za branitelje drevnog grada. Čudo izrade, drveni konj potaknuo je znatiželju i divljenje. Ali svi znamo kako priča završava. Trojanski tok na dnu Crnog mora nije ništa drugačiji. Njegovo obećanje je primamljivo, ali istinske namjere štetne.

---------------------------------------

https://www.euractiv.com/section/energy/opinion/russias-trojan-stream-under-the-black-sea/


Užas! Rusija i Srbija će upravljati Europom!

Toliko smo se mučili da zaustavimo Južni tok, a evo sad...

Užas, već je gotovo


Otvaranje Turskog toka kroz Srbiju 30. decembra

Sve je provedeno u tajnosti. Zašto?

https://serbia-energy.eu/it-is-unusual-that-the-turkish-stream-is-built-in-secrecy-in-serbia/

Rusija jača Tursku

Hektorović wrote:Rusija jača Tursku

Boli nas kurac za Tursku!

Jača i Srbiju

disu oni pljuvači na ukapljeni plin

crvenkasti wrote:

Hektorović wrote:Rusija jača Tursku

Boli nas kurac za Tursku!

Jača i Srbiju

Glupost, Srbija od ovoga nema ništa posebno, niti je hub, niti dobija nešto što već nije imala 

Turska je postala Hub

Hektorović wrote:

crvenkasti wrote:

Hektorović wrote:Rusija jača Tursku

Boli nas kurac za Tursku!

Jača i Srbiju

Glupost, Srbija od ovoga nema ništa posebno, niti je hub, niti dobija nešto što već nije imala 

Turska je postala Hub

Glupost.
Nie bezveze ruski Gasprom uložio ogromnu lovu u proširenje podzemnog skladišta plina „Banatski dvor“ sa 450.000.000 na 750.000.000 metara.

https://www.danas.rs/ekonomija/prosirenje-skladista-gasa-banatski-dvor-prioritet/

Plan je da u Srbiji sve termoelektrane na ugljen prijeđu na plin, ta da Rusi izgrade još plinskih elektrana, i onda u Europu izvoze struju.

EU već priprema protivmjere:

https://balkangreenenergynews.com/rs/gasne-elektrane-u-eu-teze-do-statusa-zelenih-investicija/