Da remiziram...vol II.

Kad pojavu razumna osoba dovoljno dobro razumije znat će se i ispravo postaviti spram nje.
Dugo je Zemlja bila ravna ploča, a ljudi su vjerovali u vile i vukodlake. 
U novije vrijeme postoje ljudi koji vjeruju da Amerikanci nisu bili na Mjesecu- Imaju čak
i "dokaze" za to, kao i za to da je Zemlja  ravna ploča. Uvjeravati ih u suprotno je 
puko gubljenje vremena. Posve su drugačiji problem oni koji bježe od istine.

Eroo wrote:Kad pojavu razumna osoba dovoljno dobro razumije znat će se i ispravo postaviti spram nje.
Dugo je Zemlja bila ravna ploča, a ljudi su vjerovali u vile i vukodlake. 
U novije vrijeme postoje ljudi koji vjeruju da Amerikanci nisu bili na Mjesecu- Imaju čak
i "dokaze" za to, kao i za to da je Zemlja  ravna ploča. Uvjeravati ih u suprotno je 
puko gubljenje vremena. Posve su drugačiji problem oni koji bježe od istine.

ima ljudi koji vjeruju da demokratska republika Slovenija ima bolji sustav koji se sposoban nositi s pandemijom od demokratske republike Kongo.

Eroo wrote:Kad pojavu razumna osoba dovoljno dobro razumije znat će se i ispravo postaviti spram nje.
Dugo je Zemlja bila ravna ploča, a ljudi su vjerovali u vile i vukodlake. 
U novije vrijeme postoje ljudi koji vjeruju da Amerikanci nisu bili na Mjesecu- Imaju čak
i "dokaze" za to, kao i za to da je Zemlja  ravna ploča. Uvjeravati ih u suprotno je 
puko gubljenje vremena. Posve su drugačiji problem oni koji bježe od istine.

Pazi da se ne priladiš...

Sve sam već davno razumio, šteta gubiti vrijeme na dodatne neplodne raprave.

mutava baštarda wrote:

Eroo wrote:Kad pojavu razumna osoba dovoljno dobro razumije znat će se i ispravo postaviti spram nje.
Dugo je Zemlja bila ravna ploča, a ljudi su vjerovali u vile i vukodlake. 
U novije vrijeme postoje ljudi koji vjeruju da Amerikanci nisu bili na Mjesecu- Imaju čak
i "dokaze" za to, kao i za to da je Zemlja  ravna ploča. Uvjeravati ih u suprotno je 
puko gubljenje vremena. Posve su drugačiji problem oni koji bježe od istine.

ima ljudi koji vjeruju da demokratska republika Slovenija ima bolji sustav koji se sposoban nositi s pandemijom od demokratske republike Kongo.

"Uspješni" Kongo bi se, kad bi mogao, ovaj momenat preselio u zaraženu EU. I nisu jedini među "uspješnim" državama.

PS:
Ja, na primjer,  kažem da je ovo pas, postoje i ljudi koji bi do smrti tvrdili da je čovjek. 
Kako ih objasniti da nisu u pravu? Nikako.

U zadnje vrijeme volim uspoređivati Italiju i Hrvatsku, jer su slične po veličini, mislim po dužini.

Današnji novo zaraženi na 1 milijun stanovnika (x/1M st) i procjena imuniteta , glede na broj umrlih ( moja oznaka IMU). 



Italija......: +226/1M st  ; IMU = između 38 i 50%
Lombardia: +190/1M st  ; IMU = između 68 i 90%
Brescia:...: +294/1M st  ; IMU = između 66 i 88%
Bergamo..: +131/1M st  ; IMU = između 88 i 100%

Hrvatska.: +104/1M st  ; IMU = između 31 i 42%
Grad ZG...:   +67/1M st  ; IMU = između 50 i 67%
Splitska Ž.: +185/1M st  ; IMU = između 22 i 30%
Varaždin.Ž: +102/1M st  ; IMU = između 50 i 67%
Osječka Ž.:   +43/1M st  ; IMU = između 52 i 70%

1..U Brescii   buduće očekujem pad novozaraženih.
2..Za HR sam za broj stanovnika uzeo brojke sa Worldmeter. Stožer koristi malko veće,
   ali to bitnije ne utječe na rezultat analize.
3..U Splitu  u dolazećem razdoblju ne očekujem opadanje broja novozaraženih(balote, Riva.. )

Uvode se zelene regije? Iz Stožera su nam rekli što to znači i hoće li se krenuti s tim 15. veljače
Varaždinski župan Radimir Čačić smatra kako nema objektivnih razloga da se teretane i terase ugostiteljskih objekata ne otvore od 15.2.


_________________________________

Ima ovo itekako smisla.
Ne razumijem jedino kad i kod kojih brojki županije ide u crveno. To svakako nedostaje.
A čačić je veći prorok od Tarabića. Vili, pobogu di se ovaj gasi?

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
Konačno počelo cijepljenje i opće populacije: 'Imamo 800 ljudi u redu. Sada još nemamo dovoljno doza...'
06.02.2021 20:55
https://www.rtl.hr/vijesti-hr/korona/3976754/konacno-pocelo-cijepljenje-i-opce-populacije-imamo-800-ljudi-u-redu-sada-jos-nemamo-dovoljno-doza/

Varaždinski župan Radimir Čačić smatra kako nema objektivnih razloga da se teretane i terase ugostiteljskih ne otvore od 15. veljače. A za šire popuštanje mjera, kaže, preduvjet je puno veća stopa procijepljenosti populacije.
- Zdrava pamet kaže da se ne treba igrati s turističkom sezonom. Istina je da su u Hrvatskoj, a posebno na sjeveru zemlje trenutno brojevi dobri, ali pogledajte eksploziju novooboljelih u Irskoj. Dakle, popuštanje mjera u većem opsegu dolazi u obzir tek nakon što najmanje nekoliko stotina tisuća ljudi u Hrvatskoj primi cjepivo protiv koronavirusa - kaže Čačić.
_________________________________________________________________

Čudo neviđeno! Sve u zeleno, nego šta.

kasnili smo sa bar nekakvim mjerama i da nije Čačića kasnili bi još više.Može tu još biti svega:
AstraZeneca: Cjepivo nam ima bitno smanjenu učinkovitost protiv južnoafričkog soja


BRITANSKI proizvođač lijekova AstraZeneca u subotu je objavio kako se čini da njegovo cjepivo protiv koronavirusa, razvijeno u suradnji sa Sveučilištem Oxford, pruža tek ograničenu zaštitu od južnoafričke varijante covida-19, na temelju prvih podataka kliničkog ispitivanja.
Hrvatska je, podsjetimo, naručila najviše upravo ovog cjepiva, a cijepljenje njime počinje sutra. Hrvatska će ra razliku od niza drugih zemalja AstraZenecinim cjepivom cijepiti i starije.

"Ograničena učinkovitost protiv blage bolesti uzrokovane južnoafričkom varijantom"

Studija južnoafričkog sveučilišta Witwatersrand i sveučilišta Oxford pokazala je da cjepivo ima bitno smanjenu učinkovitost protiv blagog oblika južnoafričke varijante bolesti, prenio je list Financial Times.
Među varijantama koronavirusa koje trenutno najviše zabrinjavaju znanstvenike su tzv. britanska, južnoafrička i brazilska varijanta, koje se, čini se, šire mnogo brže od drugih.
"U prvoj i drugoj fazi ovom malog ispitivanja rani podaci pokazuju ograničenu učinkovitost protiv blage bolesti prije svega zbog južnoafričke varijante B.1.351", kazao je glasnogovornik AstraZenece upitan o izvješću Financial Timesa.

Iz AstraZenece vjeruju da cjepivo može štititi protiv teškog oblika bolesti

Prema listu nijedan od više od 2000 sudionika ispitivanja nije hospitaliziran ili umro.
"Još ne možemo primjereno ocijeniti učinkovitost cjepiva protiv teškog oblika bolesti i hospitalizacija s obzirom na to da su ispitanici uglavnom mlade i zdrave odrasle osobe", kazao je glasnogovornik AstraZenece.
Tvrtka vjeruje da njezino cjepivo može štititi protiv teškog oblika bolesti jer je neutralizirajuća aktivnost antitijela jednaka drugim cjepivima protiv covida-19 koja su pokazala zaštitu protiv teškog oblika bolesti.
Ispitivanje koje je obuhvatilo 2026 osoba od kojih je polovica činila kontrolnu skupinu nije još recenzirano.

"Tek bi dio promjena s mutacijama mogao biti značajan ili promijeniti virus"

Iako se pojavilo na tisuće pojedinačnih promjena s mutacijama virusa u nove varijante tek manji dio mogao bi biti značajan ili promijeniti virus na primjetan način, prema časopisu British Medical Journal.
"Sveučilište Oxford i AstraZeneca počeli su prilagođavati cjepivo toj varijanti i brzo će proći klinički razvoj tako da bude najesen spremno za distribuciju", kazao je glasnogovornik AstraZenece.
U petak Oxford je objavio da cjepivo ima protiv britanske varijante sličnu učinkovitost kao i kod ranijih varijanti virusa.

T. wrote:

Eroo wrote:Kad pojavu razumna osoba dovoljno dobro razumije znat će se i ispravo postaviti spram nje.
Dugo je Zemlja bila ravna ploča, a ljudi su vjerovali u vile i vukodlake. 
U novije vrijeme postoje ljudi koji vjeruju da Amerikanci nisu bili na Mjesecu- Imaju čak
i "dokaze" za to, kao i za to da je Zemlja  ravna ploča. Uvjeravati ih u suprotno je 
puko gubljenje vremena. Posve su drugačiji problem oni koji bježe od istine.

Pazi da se ne priladiš...

  
As i dalje spama nebitno, priča sam sa sobom

nego što ćemo sa ovim problemom?
Hrvatska na dnu Europe: Kako nas je prestigla Češka


DOK Hrvatska za znanost i inovacije izdvaja jedva nešto više od jedan posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP), ulaganja Češke u istraživanje i razvoj znatno su veća i iznose oko dva posto BDP-a. 
Ovo je samo jedan od pokazatelja koji pokazuju u kojoj je mjeri Češka danas razvijenija od Hrvatske. Dijelom, to je i odgovor na pitanje zašto je danas razvijenija od nas, s obzirom na to da su ulaganja u znanost i inovacije jedan od temelja razvoja gospodarstva.

Hrvatska danas u inovacije i znanost ulaže kao Češka prije 20 godina

Hrvatska je 2019. godine za istraživanje i razvoj, prema podacima eurostatističara, izdvajala samo 1,11 posto svog BDP-a, a Češka 1,94 posto BDP-a. Još do prije samo nekoliko godina ulaganja u znanost i inovacije nismo uspijevali prebaciti ni preko granice od jedan posto BDP-a, dok su Česi taj problem riješili još 90-ih godina prošlog stoljeća. Danas su hrvatska ulaganja u znanost i inovacije otprilike na razini na kojoj su u Češkoj bila sada već davne 2000. godine. 
Ulaganja u znanost i inovacije važna su karika u lancu napretka ekonomije i društva. Češka je poticala taj vid ulaganja u budućnost i mjerama porezne politike, Hrvatska uglavnom nije. Uz to, Češka ima i jaku tradiciju inovacija, a u inovativnost ulaže kako javni, tako i privatni sektor. Kod nas su ulaganja u znanost i inovacije dosad bila više javna, nego privatna, iako se i tu situacija posljednjih godina mijenja. 

Češki izvoz auta veći je od cjelokupnog robnog izvoza Hrvatske

Rezultat velikih čeških ulaganja u znanost i inovacije je znatno veći i kvalitetniji izvoz. Ukupan češki robni izvoz u 2018. godini iznosio je, prema podacima međunarodnih institucija, oko 200 milijardi američkih dolara, što je Češku svrstavalo na 27. mjesto svjetskih izvoznika. Čak 11,3 posto češkoga izvoza odnosi se na automobile, čemu još valja pribrojiti, kako pokazuju podaci o ekonomskoj kompleksnosti, i 7,8 posto ukupnog izvoza koji se odnosi na rezervne dijelove za motorna vozila. Uz to, 5,4 posto češkoga izvoza otpada na izvoz računala. Istodobno, ukupan hrvatski robni izvoz 2018. godine je, prema istim podacima, iznosio samo 17,8 milijardi dolara, što je manje od češkog izvoza automobila. 
Hrvatska slabo kotira i kada je riječ o složenosti proizvoda koje izvozi. Indeks ekonomske kompleksnosti pokazuje da je Češka u 2018. godini po kompleksnosti proizvoda bila na osmom mjestu u svijetu, po čemu je bila bolje plasirana čak i od Austrije, koja je držala 11. mjesto na svjetskoj rang listi kompleksnosti proizvoda koje izvozi. Istodobno, Hrvatska je bila na 37. mjestu. I ne samo to: u odnosu na 2000. godinu,  Hrvatska je na ljestvici kompleksnosti proizvoda potonula za dva mjesta, dok je Češka napredovala s 15. na osmo mjesto. 

Češka proizvodi složene proizvode, Hrvatska ne

"Indeks ekonomske kompleksnosti mjeri koliko su kompleksni proizvodi koje izvozite, odnosno koliko su različiti od onoga što izvozi ostatak svijeta. Jabuke je relativno lako proizvesti, može ih proizvesti i Hrvatska, i Njemačka, i Irak. No, dijelove za space shuttle Hrvatska ne može proizvesti, ali Njemačka ili Japan mogu. Češka može proizvesti jako kompleksne proizvode i već desetljeće je u top 10 zemalja što se tiče ekonomske kompleksnosti“, objašnjava za Index Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa. 
Naravno, Češka ima i znatno jaču i dulju industrijsku tradiciju od Hrvatske. No u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata i u Hrvatskoj se dogodio snažan industrijski uzlet. Ipak, poručuje Pribičević, iskustvo je pokazalo da to nije bilo dovoljno za stvaranje industrijskog društva.

Česi su i u tranziciji sačuvali glavninu svoje industrije, dok se Hrvatska okrenula "suncu i moru" 

"Na primjeru Jugoslavije smo vidjeli da nasilna industrijalizacija ne funkcionira jer industrijalizacija nije samo zidanje tvornica, nego nastanak inkluzivnih ekonomskih i političkih institucija i nastanak novih klasa, posebice srednje klase", ističe Pribičević. 
U svakom slučaju, Češka je i u razdoblju tranzicije uspjela sačuvati glavninu svoje industrije. Hrvatska nije: umjesto industriji, okrenula se razvoju usluga, posebno turizmu. Češka zbog toga i danas spada među vodeća industrijska područja Europe, dok je Hrvatska u očima svijeta postala prvenstveno sezonsko odmaralište za turiste iz svih krajeva Europe i svijeta, pa tako i iz Češke. 

U vrijeme pada "željezne zavjese" gledali su nam u leđa

Međutim, početkom tranzicije, prije 30-ak godina, stvari su bile bitno drukčije. Hrvatska je, uz Sloveniju, podsjeća ekonomski stručnjak Damir Novotny, bila najrazvijenija bivša socijalistička država. Danas je na dnu, barem kada se uspoređujemo s novim, tranzicijskim članicama EU jer je iza nas po stupnju razvoja ostala još samo Bugarska. Stoga ćemo u ovom serijalu pokušati dati odgovor na pitanje zašto su nas drugi pretekli, a počinjemo s Češkom. 
Velik dio krivnje za naše zaostajanje svakako snosi rat, od čijih se posljedica nikada nismo u potpunosti oporavili. Nije nam lako bilo ni nakon Domovinskog rata, kada smo u drugoj polovici 90-ih godina praktično bili isključeni iz globalizacijskih i integracijskih kretanja. No možda i veće štete, upozoravaju ekonomisti, nanijeli smo si sami - neprovođenjem reformi i lutanjima u ekonomskoj politici. Česi, kao i niz drugih iza nekadašnje "željezne zavjese", te su vlastite greške uglavnom izbjegli.  

Nakon "baršunaste revolucije" okrenuli su se privlačenju stranoga kapitala

"Češka se odmah na početku tranzicije okrenula privlačenju stranih ulaganja, odmah su krenuli s privatizacijom teške industrije, posebno automobilske, kao i čeličana. Kasnije su počeli privlačiti greenfield ulaganja. Sve je to potaklo ekonomsku aktivnost u Češkoj", napominje za Index Novotny, ukazujući na privatizaciju ponosa češke industrije, Škode, koja je danas dio Volkswagen Grupe.
Osim toga, dodaje, vlade u Pragu, bez obzira na ideološki predznak, bile su okrenute jačanju uvjeta poslovanja u Češkoj. Češka se odlučila, po uzoru na susjednu Njemačku, na malu i učinkovitu državnu upravu, okrenutu pružanju brzih i kvalitetnih usluga građanima i poduzetnicima, a to je privuklo ulagače, posebno njemačke. K tome, Češka je nastavila razvijati od ranije jaku znanost, pa danas ima neka od najjačih sveučilišta u ovom dijelu svijeta. 
"Moglo bi se reći da su zapravo kopirali njemački model", ističe Novotny. 

Članstvo najprije u Cefti, a onda u EU dalo je snažan zamah češkoj ekonomiji

Osim "baršunaste revolucije" 1989. i stjecanja neovisnosti 1993. dva su ključna događaja koja su snažno utjecala na razvoj Češke u razdoblju nakon kraha socijalizma. Prvi se odnosi na osnivanje Cefte, srednjoeuropske zone slobodne trgovine, na samom kraju 1992. godine, a drugi na ulazak u EU 2004. godine. Češko je gospodarstvo profitiralo od članstva u objema integracijama, što potvrđuju i razmjerno visoke stope rasta BDP-a neposredno nakon ulaska u Ceftu i EU. Osim toga, ni raspad bivše Čehoslovačke nije pratilo kidanje ekonomskih veza između Češke i Slovačke. Naime, iako su 1993. Češka i Slovačka postale samostalne države, obje su bile članice Cefte i do ulaska u EU su ostale u carinskoj uniji. 
"Češka je danas potpuno integrirana država. Osim toga, jedna od karakteristika njihovog društva je tolerantnost, što se odražava i na ekonomiju, ali posljednjih godina i na useljavanje", poručuje Novotny.

Pretekli su i Sloveniju

Osim integriranosti u europska i svjetska zbivanja, provedbu reformi i privlačenje stranih ulaganja, veliku ulogu u razvoju suvremene Češke, ističe Novotny, imali su i fondovi EU. Hrvatska je i u tome zakazala: u EU je ušla tek 2013. godine, a dosadašnja iskustva s povlačenjem novca iz fondova Unije nisu blistava. 
Kada se sve zbroji i oduzme, ne treba se čuditi da je Češka danas znatno razvijenija od Hrvatske. Kako pokazuju podaci Eurostata, češki BDP po stanovniku, iskazan u paritetu kupovne moći, 2019. godine je dosegao 93 posto prosjeka EU. To je čak više i od Slovenije, čiji je BDP po stanovniku, kako pokazuju podaci eurostatističara, u 2019. iznosio 89 posto prosjeka Unije, pa se Češku danas s pravom može nazvati najrazvijenijom tranzicijskom članicom Unije.

Istodobno, hrvatski BDP po stanovniku iznosio je samo 65 posto prosjeka EU i unutar EU je bio veći samo od bugarskog. Dodajmo ovom i kako je Prag s okolicom danas jedna od najrazvijenijih regija unutar EU.

Gospodarski rast u Češkoj bio je veći nego u Hrvatskoj

I podaci ostalih međunarodnih institucija pokazuju da je Češka u posljednjih 25 godina doživjela snažan gospodarski uzlet. Podaci se, doduše, razlikuju od institucije do institucije, oni za prve godine tranzicije su ili nedostupni ili manjkavi, no svejedno pokazuju jasan trend bržeg razvoja Češke od Hrvatske u posljednjih četvrt stoljeća. 
Tako je češki BDP, prema podacima Svjetske banke, 1995. godine iznosio oko 60 milijardi dolara, dok je hrvatski BDP iste godine iznosio oko 22,5 milijardi dolara. Do 2019. godine Češka je svoj BDP, prema tim podacima, uspjela povećati na oko 250 milijardi dolara, a Hrvatska na oko 60 milijardi dolara. 

Još brži rast imao je BDP po stanovniku. U 1995. godini, pokazuju podaci Svjetske banke, češki je BDP po stanovniku iznosio manje od 6000 dolara, dok je hrvatski BDP po stanovniku istodobno bio nešto manji od 5000 dolara. No do 2019. godine češki je BDP per capita narastao na preko 23.000 dolara, a hrvatski na oko 15.000 dolara.

Imaju manje poreze od nas, ali proračun im je sređeniji i manje su zaduženi

Češka, općenito gledano, ima manje porezno opterećenje od Hrvatske. Podaci Eurostata za 2019. godinu pokazuju da je vrijednost prikupljenih poreza i doprinosa u Češkoj iznosila 36,1 posto BDP-a, dok je u Hrvatskoj ona iznosila 38,7 posto BDP-a. 

Unatoč manjim porezima, Češka u proteklom razdoblju nije imala tako velikih proračunskih problema kao Hrvatska. Primjerice, u 2004. godini, kada su pristupili EU, Česi su imali proračunski manjak od 2,4 posto BDP-a, u jeku posljednje financijske krize 2009. godine fiskalni im je deficit narastao na 5,4 posto BDP-a, nakon čega se smanjivao i od 2016. godine imaju, prema podacima Eurostata, višak u proračunu. Konačne podatke za prošlu godinu još čekamo, pri čemu je jasno da je koronakriza narušila i proračunsku sliku Češke kao što je, uostalom, ugrozila i javne financije ostalih zemalja. 
Hrvatska je, s druge strane, u 2004. godini imala proračunski manjak od 5,1 posto BDP-a, u kriznoj 2009. manjak u proračunu se popeo na 6,2 posto BDP-a, a u također kriznoj 2011. godini dosegao je osam posto BDP-a. Nakon toga počinje njegov postupni pad, a u suficitu smo, kako pokazuju podaci eurostatističara, bili od 2017. godine. Konačne podatke za prošlu godinu još čekamo, a iz objavljenih podataka znamo da je koronakriza izbrisala ono što je prijašnjih godina napravljeno na dovođenju javnih financija u red i da smo ponovno u ogromnom deficitu. 

Posljedica toga je i velik rast javnoga duga kojim se financira državna potrošnja. Hrvatska je u 2019. godini, prema podacima Eurostata, imala javni dug u iznosu od 72,8 posto BDP-a, dok je dug češke države iznosio znatno manjih 30,2 posto BDP-a. I ovdje treba reći kako konačne podatke za 2020. još čekamo, a iz dosad objavljenih podataka znamo da se hrvatski javni dug približio brojci od 90 posto BDP-a. 

Dok smo mi ulijevali novac poreznih obveznika u rupe bez dna, Češka je provodila ambiciozan program privatizacije

Ekonomisti upozoravaju da je znatno bolje stanje čeških javnih financija od hrvatskih rezultat reformi koje je Češka provodila proteklih desetljeća, a koje su za cilj imale smanjenje uloge države u ekonomskom životu. Pojednostavljeno, dok je Hrvatska novcem poreznih obveznika spašavala brojne gubitaše, Češka je provodila ambiciozan program privatizacije. Čak su, ističe Novotny, privatizirali i velik broj bolnica. Isto tako, reformirali su državnu upravu, što Hrvatska u stvarnosti nikada nije napravila pa i danas imamo izrazito glomazan sustav državne uprave te razmrvljen sustav lokalne samouprave.  
"Može se reći da je Hrvatska danas tamo gdje je Češka bila prije 15-ak godina", zaključuje Novotny. 
Sve to ne znači da i Češka nema velikih problema. Jedan od izazova s kojima se Česi suočavaju je korupcija. 

Nezaposlenost u Češkoj je vrlo mala, nedostaje im radne snage

Unatoč tome, Češka, a posebno Prag, ostaje jedan od glavnih magneta u tranzicijskim zemljama za doseljavanje stranaca. Češka se suočava s nedostatkom radne snage, na što upućuju i podaci Eurostata, prema kojima je krajem 2019. godine, uoči izbijanja koronakrize, imala stopu nezaposlenosti od samo dva posto, a sredinom prošle godine, u jeku krize koju je izazvala pandemija koronavirusa,  2,7 posto. 
Hrvatska je, najviše zbog iseljavanja, stopu nezaposlenosti do kraja 2019. godine, prema podacima Eurostata, smanjila na 6,4 posto, dok je krajem lipnja prošle godine ona iznosila 8,4 posto. Treba reći i da je dio hrvatskih radnika bolje sutra proteklih godina potražio u Češkoj, iako se brojke naših iseljenika u tu zemlju ni približno ne mogu uspoređivati s brojkama onih koji su otišli u Njemačku ili Irsku.  

Unatoč manjim porezima, Češka u proteklom razdoblju nije imala tako velikih proračunskih problema kao Hrvatska

Un ki zno o čemu govori, nika ne bi napiso vakovo nešto. 

Ispravno bi glosilo:  zbog manjih porezov, češka ni imala proračunskih problijemov ko hrvacka.

Eroo wrote:Čudo neviđeno! Sve u zeleno, nego šta.

Nije isto ako Zagreb ima u prosjeku 30 novozaraženih ili Ličko-senjska županija sa 50,900 stanovnika.
S crvenim sam ispisao  ograničene prosječne brojeve novozaraženih na dan (tijekom 7 dana) ako žele biti opiturani u zeleno.
Neki će razumjeti, a neki i neće.

aben wrote:

Unatoč manjim porezima, Češka u proteklom razdoblju nije imala tako velikih proračunskih problema kao Hrvatska

Un ki zno o čemu govori, nika ne bi napiso vakovo nešto. 

Ispravno bi glosilo:  zbog manjih porezov, češka ni imala proračunskih problijemov ko hrvacka.

Nije INDEX tu da nešto zno. On je tu(skupa s cjelokupnom oporbom) da barku ljulja u oluji i s kanticom dodaje vodu u nju,
dok drugi vodu izbacuju vanka, da se barka ne potopi. To se ne čita.
Uostalom, Češka nije bila 5 godina u ratu i godinama obnavljala porušeno. Nemaju ni braniteljske penzije,
a posebno ne partizanske. ...to neće napisati u INDEX-u.

AssadNaPodmornici wrote:  
As i dalje spama nebitno, priča sam sa sobom

Znao sam da si glup, ali da si i bezobrazan to tek u zadnje vrijeme primjećujem.
Ovdje pišemo o epidemiji, glupane. Ti si taj koji spama...Kućni odgoj, jebiga.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/uvode-se-zelene-regije-iz-stozera-su-nam-rekli-sto-to-znaci-i-hoce-li-se-krenuti-s-tim-15-veljace-15048621

Jutarnjem sam e-poštom objasnio gdje griješe. Baš me zanima je li ono bila greška 
ili namjerno obmanjuju narod(ljuljanje barke )

Eroo wrote:Varaždinski župan Radimir Čačić smatra kako nema objektivnih razloga da se teretane i terase ugostiteljskih ne otvore od 15. veljače. A za šire popuštanje mjera, kaže, preduvjet je puno veća stopa procijepljenosti populacije.
- Zdrava pamet kaže da se ne treba igrati s turističkom sezonom. Istina je da su u Hrvatskoj, a posebno na sjeveru zemlje trenutno brojevi dobri, ali pogledajte eksploziju novooboljelih u Irskoj. Dakle, popuštanje mjera u većem opsegu dolazi u obzir tek nakon što najmanje nekoliko stotina tisuća ljudi u Hrvatskoj primi cjepivo protiv koronavirusa - kaže Čačić.
_________________________________________________________________

Vraždinska županija je jučer imala +18 novozaraženih.
Ako bi to bio prosjek kumulative od 7 dana onda bi imali incidencu 72, a za incidencu 30 bi morali imati u prosjeku novozaraženih +8/dan.
Daklke, daleko je Čačić od dobrog rezultata, a kako izgleda i od logike.