Re: Bandić otvorio Spomenik domovini: "Ćaća gleda svoje djelo, a djelo gleda ćaću..."

by veber 12/10/2020, 22:12

kod mene ne postoji VTR.
lik mi je mijenjao vrata na terasi dvoja ukrasna 1×2,8 i glavna 1,5×2,8 i još sam mu naglasio da idu dva svjetlarnika 0,5×2. ali samo na kip.

usred montaže je lik rekao "da on nije računao na svjetlarnike" i da bi se malo digla cijena.
pokazao sam mu moj upit s 3D modelom rerase, njegovu ponudu i podsjetio ga da 80% love je kod mene, a vrata je već ugradio.
platio sam mu 90%
10% ga čeka u banci, ali tek u svibnju 2022e

nije bio najjeftiniji niti najskuplji.

taj VTR treba zakonom zabranit.

by debotoijusto 12/10/2020, 22:16

veber wrote:kod mene ne postoji VTR.
lik mi je mijenjao vrata na terasi dvoja ukrasna 1×2,8 i glavna 1,5×2,8 i još sam mu naglasio da idu dva svjetlarnika 0,5×2. ali samo na kip.

usred montaže je lik rekao "da on nije računao na svjetlarnike" i da bi se malo digla cijena.
pokazao sam mu moj upit s 3D modelom rerase, njegovu ponudu i podsjetio ga da 80% love je kod mene, a vrata je već ugradio.
platio sam mu 90%
10% ga čeka u banci, ali tek u svibnju 2022e

nije bio najjeftiniji niti najskuplji.

taj VTR treba zakonom zabranit.

koliko je zahvat kostao ?

by Guest 12/10/2020, 22:27

mosti izmedju orasja i zupanje srusen u ratu,obnovljen za danasnjih 7 miljuna ojrova..tada 15 miljuna DM-a

by Guest 12/10/2020, 22:29

by veber 12/10/2020, 22:36

debotoijusto wrote:
veber wrote:kod mene ne postoji VTR.
lik mi je mijenjao vrata na terasi dvoja ukrasna 1×2,8 i glavna 1,5×2,8 i još sam mu naglasio da idu dva svjetlarnika 0,5×2. ali samo na kip.

usred montaže je lik rekao "da on nije računao na svjetlarnike" i da bi se malo digla cijena.
pokazao sam mu moj upit s 3D modelom rerase, njegovu ponudu i podsjetio ga da 80% love je kod mene, a vrata je već ugradio.
platio sam mu 90%
10% ga čeka u banci, ali tek u svibnju 2022e

nije bio najjeftiniji niti najskuplji.

taj VTR treba zakonom zabranit.
koliko je zahvat kostao ?

pun kurac.

by debotoijusto 12/10/2020, 22:45

veber wrote:
debotoijusto wrote:
veber wrote:kod mene ne postoji VTR.
lik mi je mijenjao vrata na terasi dvoja ukrasna 1×2,8 i glavna 1,5×2,8 i još sam mu naglasio da idu dva svjetlarnika 0,5×2. ali samo na kip.

usred montaže je lik rekao "da on nije računao na svjetlarnike" i da bi se malo digla cijena.
pokazao sam mu moj upit s 3D modelom rerase, njegovu ponudu i podsjetio ga da 80% love je kod mene, a vrata je već ugradio.
platio sam mu 90%
10% ga čeka u banci, ali tek u svibnju 2022e

nije bio najjeftiniji niti najskuplji.

taj VTR treba zakonom zabranit.
koliko je zahvat kostao ?
pun kurac.

pun kurac i pogresno/lose izvedbe...jos samo kazi da kasnio s izvedbom da mogu reci - hrvatistan

by veber 12/10/2020, 23:10

debotoijusto wrote:
veber wrote:
debotoijusto wrote:
veber wrote:kod mene ne postoji VTR.
lik mi je mijenjao vrata na terasi dvoja ukrasna 1×2,8 i glavna 1,5×2,8 i još sam mu naglasio da idu dva svjetlarnika 0,5×2. ali samo na kip.

usred montaže je lik rekao "da on nije računao na svjetlarnike" i da bi se malo digla cijena.
pokazao sam mu moj upit s 3D modelom rerase, njegovu ponudu i podsjetio ga da 80% love je kod mene, a vrata je već ugradio.
platio sam mu 90%
10% ga čeka u banci, ali tek u svibnju 2022e

nije bio najjeftiniji niti najskuplji.

taj VTR treba zakonom zabranit.
koliko je zahvat kostao ?
pun kurac.
pun kurac i pogresno/lose izvedbe...jos samo kazi da kasnio s izvedbom da mogu reci - hrvatistan

nije kasnio, izvedba na kraju dobra, dio nije napravio ali to sam ja rekao da ću sam napravit.
i nije bilo u cijeni.
samo je htio dići cijenu.
ali kod mene nema VTRa
s obzirom da je sve ok, vruće/hladno 100×nutra-van, a covid je pustit ću mu ovih 10%.
da ti nisi počeo srat ja bi skroz zaboravio, ispadaš ko deda mraz.

by Ra 12/10/2020, 23:11

T. wrote:
Sora wrote:Spomenik krađama koje su počele s ćaćom
Sve štima
Krvi bi ti se za ovo napio...
Ali te spašava što onda ne bi smio za volan bar 3 dana...

by Guest 12/10/2020, 23:17

Eroo wrote:
Gnječ wrote:bitno da rvati imaju ČAČU
ČAČIČA, budalo istarska.

jebote ČAČA

by Ra 12/10/2020, 23:28

veber wrote:kod mene ne postoji VTR.
lik mi je mijenjao vrata na terasi dvoja ukrasna 1×2,8 i glavna 1,5×2,8 i još sam mu naglasio da idu dva svjetlarnika 0,5×2. ali samo na kip.

usred montaže je lik rekao "da on nije računao na svjetlarnike" i da bi se malo digla cijena.
pokazao sam mu moj upit s 3D modelom rerase, njegovu ponudu i podsjetio ga da 80% love je kod mene, a vrata je već ugradio.
platio sam mu 90%
10% ga čeka u banci, ali tek u svibnju 2022e

nije bio najjeftiniji niti najskuplji.

taj VTR treba zakonom zabranit.

Naravno da postoji i naravno da je VTR nužan.

Možda u ovom tvom primjeru nije bio opravdan, ali sve što nije napisano u ponudi/troškovniku, a ti se recimo naknadno sjetiš da bi i to htio, to je opravdan VTR (van troškovnički radovi).

VTR je nužan i u primjeru kad se neki radovi ne mogu izvesti onako kako je projektom predviđeno i moraju izvesti zamjenski, koji su jeftiniji ili skuplji od ponuđenih.
Tad se radi VTR- tj nova ponuda samo za te radove koja kod velikih projekata (ili odstupanja cijene od prvobitno zamišljenih radova) mora sadržavati i kalkulaciju nove cijene.

Ono što većina pogriješi kad se dogovara je što se napravi usmeni dogovor.
Da se ne bi usput bilo koja stranka sjetila detalja koji nisu dogovoreni, ponuda treba biti u pisanom obliku (makar i na običnom papiru bez određene forme) bez obzira kolika je vrijednost ili obim radova.

by Eroo 12/10/2020, 23:46

veber wrote:kod mene ne postoji VTR.

Ti ljud'ma svašas ogradu 'nako...za dobar grah i pe'šes' piva.

by veber 12/10/2020, 23:56

Ra wrote:
veber wrote:kod mene ne postoji VTR.
lik mi je mijenjao vrata na terasi dvoja ukrasna 1×2,8 i glavna 1,5×2,8 i još sam mu naglasio da idu dva svjetlarnika 0,5×2. ali samo na kip.

usred montaže je lik rekao "da on nije računao na svjetlarnike" i da bi se malo digla cijena.
pokazao sam mu moj upit s 3D modelom rerase, njegovu ponudu i podsjetio ga da 80% love je kod mene, a vrata je već ugradio.
platio sam mu 90%
10% ga čeka u banci, ali tek u svibnju 2022e

nije bio najjeftiniji niti najskuplji.

taj VTR treba zakonom zabranit.
Naravno da postoji i naravno da je VTR nužan.

Možda u ovom tvom primjeru nije bio opravdan, ali sve što nije napisano u ponudi/troškovniku, a ti se recimo naknadno sjetiš da bi i to htio, to je opravdan VTR (van troškovnički radovi).

VTR je nužan i u primjeru kad se neki radovi ne mogu izvesti onako kako je projektom predviđeno i moraju izvesti zamjenski, koji su jeftiniji ili skuplji od ponuđenih.
Tad se radi VTR- tj nova ponuda samo za te radove koja kod velikih projekata (ili odstupanja cijene od prvobitno zamišljenih radova) mora sadržavati i kalkulaciju nove cijene.

Ono što većina pogriješi kad se dogovara je što se napravi usmeni dogovor.
Da se ne bi usput bilo koja stranka sjetila detalja koji nisu dogovoreni, ponuda treba biti u pisanom obliku (makar i na običnom papiru bez određene forme) bez obzira kolika je vrijednost ili obim radova.

ok kaj se toga tiče.
da sam ja rekao liku da mimo ponude i ugovora ugradi svjetlarnike.
tu se slažem.
ali moj upit je bio.....1234
dobio sam ponude za .....1234
potpisali smo ugovor za.....1234
u banci je lova i po stavkama ugovora isplaćuje se.

ali da mi lik veli da u ugovoru nema svjetlarnika, e to baš ne bu išlo.

slažem se da VTR postoji kada investitor zabrije da mu treba pregradni zid u kupaonici, pa dečki kada ste tu bute to napravili.

ali nema VTR van ugovora

by veber 12/11/2020, 00:01

Eroo wrote:
veber wrote:kod mene ne postoji VTR.
Ti ljud'ma svašas ogradu 'nako...za dobar grah i pe'šes' piva.

to je kao digresija na VTR ili tvoj fetš na varenje?
ponavljam se, ali s debilčekima treba biti strpljiv.
ne znam varit.
znam izračunati kavitaciju na 0,7oboda pri n broju okretaja i R vijka koji se računa kao pravokutni trokut katete a korak, katete b promjer, a hipotenuza je teoretski korak kojem se doda još 0,2 koraka katete a.

varit stvarno ne znam.

by Eroo 12/11/2020, 00:39

veber wrote:
Eroo wrote:
veber wrote:kod mene ne postoji VTR.
Ti ljud'ma svašas ogradu 'nako...za dobar grah i pe'šes' piva.
to je kao digresija na VTR ili tvoj fetš na varenje?
ponavljam se, ali s debilčekima treba biti strpljiv.
ne znam varit.
znam izračunati kavitaciju na 0,7oboda pri n broju okretaja i R vijka koji se računa kao pravokutni trokut katete a korak, katete b promjer, a hipotenuza je teoretski korak kojem se doda još 0,2 koraka katete a.

varit stvarno ne znam.

I bio si Einstein prije nego što su te "izliječenog" pustili vanka.... :^0

by veber 12/11/2020, 01:21

Eroo wrote:
veber wrote:
Eroo wrote:
veber wrote:kod mene ne postoji VTR.
Ti ljud'ma svašas ogradu 'nako...za dobar grah i pe'šes' piva.
to je kao digresija na VTR ili tvoj fetš na varenje?
ponavljam se, ali s debilčekima treba biti strpljiv.
ne znam varit.
znam izračunati kavitaciju na 0,7oboda pri n broju okretaja i R vijka koji se računa kao pravokutni trokut katete a korak, katete b promjer, a hipotenuza je teoretski korak kojem se doda još 0,2 koraka katete a.

varit stvarno ne znam.
I bio si Einstein prije nego što su te "izliječenog" pustili vanka....

ti si ostao glup. kao i prije.

stavio sam definiciju brodskog vijka s tri pera.

ti kao "statičar" trebao bi prepoznati natruhe venturijeve cijevi i bernoulijeve jednadžbe.
a to nam govori da porastom brzine pada tlak, padom tlaka smanjuje se otpor.
zato kada čuvaš ovce, a vjetar te "dohvati" na bosanskoj faci imaš pad pritiska i poećanje brzine.
to ti je vjetar.

a, da znaš, a ne znaš prilikom strujanja medija 10m/sec dolazi do kavitacije.
odnosno pada pritiska, a padom pritiska voda počinje kipit.
zato na himalaji nemreš skuhat juhu niti podgrijat gulaš.
imaš pad pritiska pa voda kipi na 60C

na plovilima i uzgonskim jedinicama, koje zovete propeleri, prilikom rada dolazi do pada pritiska, avionsko krilo, pa trup izglisa.
ako ti obodna brzina prijeđe 10m/sec imaš kavitaciju, odnosno padne tlak ispod 0,67 atmosferskog i na obodu vijka i trupu dolazi do kipljenja vode.
zato su brodski vijci različitih geometrija.

a, ti i dalje si šupak nepismeni, koji nije odgovorio zakaj drekštal, a ne kromštal u armirani beton.

by Eroo 12/11/2020, 02:29

veber wrote:
a, ti i dalje si šupak nepismeni, koji nije odgovorio zakaj drekštal, a ne kromštal u armirani beton.

Zato što je ono šta si napisao upravo drek...Ja koristim EUROCODE (1-8) i nema tamo nikakvog drekštala i kromštala.
I inače od materijala me zanimaju samo čvrstoća trganja, čvrstoća na granici velikih deformacija, elastični modul, deformabilnost,
i oprijemljivost i još neke sitnice. Ovisi o kakvom tipu konstrukcije se radi. Kod prednapetog betona se koristi visoko vrijedni čelik,
pa tamo imamo drugačije parametre-zahtjeve itd...Eto.

by veber 12/11/2020, 05:19

Eroo wrote:
veber wrote:
a, ti i dalje si šupak nepismeni, koji nije odgovorio zakaj drekštal, a ne kromštal u armirani beton.
Zato što je ono šta si napisao upravo drek...Ja koristim EUROCODE (1-8) i nema tamo nikakvog drekštala i kromštala.
I inače od materijala me zanimaju samo čvrstoća trganja, čvrstoća na granici velikih deformacija, elastični modul, deformabilnost,
i oprijemljivost i još neke sitnice. Ovisi o kakvom tipu konstrukcije se radi. Kod prednapetog betona se koristi visoko vrijedni čelik,
pa tamo imamo drugačije parametre-zahtjeve itd...Eto.

ti jadni koristiš limexovu mješalicu.
koji je to visokovrijedni čelik, akoji je to niskovrijedničelik?
jeklo?
kolika je prekidna čvrstoća orebrenog čelika koji se koristi u armaturi?

kod prenapregnutog betona, tipa za mostove-ne koristi se željezo već sajle koje se naprežu. za razliku od klasičnog armiranog betona koriste se najčešće s velikim udjelom kroma i kobalta jer u slučaju prenapregnutih konstrukcija razlike u koeficijentima rastezanja su plus i osiguravaju konstrukciji stabilnost.

zato, ti qvazi inžinjeru, u klasičnoj gradnji s betonskim željezom(skroz pogrešan naziv jer čisti Fe postoji samo u čeličanama) se radi armatura.
koeficijent istezanja drekštala s prekidnom čvrstoćom od 300N/mm2 ti je skoro pa jednaka koeficijentu istezanja betona klase MB30

krom i molibden stvaraju kod čelika koeficijent istezanja u odnosu na drekštal skoro 1,25 pa da ga ugradiš čelik bi ti po ljeti strgao ploču. po vertikalama bi skršio kavez.

zato prdonjo stari. ne baljezgaj o čeliku.
drži se ti lopate i mješalice.

by Eroo 12/11/2020, 06:50

veber wrote:
Eroo wrote:
veber wrote:
a, ti i dalje si šupak nepismeni, koji nije odgovorio zakaj drekštal, a ne kromštal u armirani beton.
Zato što je ono šta si napisao upravo drek...Ja koristim EUROCODE (1-8) i nema tamo nikakvog drekštala i kromštala.
I inače od materijala me zanimaju samo čvrstoća trganja, čvrstoća na granici velikih deformacija, elastični modul, deformabilnost,
i oprijemljivost i još neke sitnice. Ovisi o kakvom tipu konstrukcije se radi. Kod prednapetog betona se koristi visoko vrijedni čelik,
pa tamo imamo drugačije parametre-zahtjeve itd...Eto.
ti jadni koristiš limexovu mješalicu.
koji je to visokovrijedni čelik, akoji je to niskovrijedničelik?
jeklo?
kolika je prekidna čvrstoća orebrenog čelika koji se koristi u armaturi?

kod prenapregnutog betona, tipa za mostove-ne koristi se željezo već sajle koje se naprežu. za razliku od klasičnog armiranog betona koriste se najčešće s velikim udjelom kroma i kobalta jer u slučaju prenapregnutih konstrukcija razlike u koeficijentima rastezanja su plus i osiguravaju konstrukciji stabilnost.

zato, ti qvazi inžinjeru, u klasičnoj gradnji s betonskim željezom(skroz pogrešan naziv jer čisti Fe postoji samo u čeličanama) se radi armatura.
koeficijent istezanja drekštala s prekidnom čvrstoćom od 300N/mm2 ti je skoro pa jednaka koeficijentu istezanja betona klase MB30

krom i molibden stvaraju kod čelika koeficijent istezanja u odnosu na drekštal skoro 1,25 pa da ga ugradiš čelik bi ti po ljeti strgao ploču. po vertikalama bi skršio kavez.

zato prdonjo stari. ne baljezgaj o čeliku.
drži se ti lopate i mješalice.

Sve će ti objasniti Noor, na primjer. Samo je zamoli.
A što se mene tiče komentar ti je na nivou zavarivača.
To možeš prodavati onima šta računaju na'prste i nikome više,
čak ni onima sa srednom tehničkom, građevinske struke.

by veber 12/11/2020, 07:08

Eroo wrote:
veber wrote:
Eroo wrote:
veber wrote:
a, ti i dalje si šupak nepismeni, koji nije odgovorio zakaj drekštal, a ne kromštal u armirani beton.
Zato što je ono šta si napisao upravo drek...Ja koristim EUROCODE (1-8) i nema tamo nikakvog drekštala i kromštala.
I inače od materijala me zanimaju samo čvrstoća trganja, čvrstoća na granici velikih deformacija, elastični modul, deformabilnost,
i oprijemljivost i još neke sitnice. Ovisi o kakvom tipu konstrukcije se radi. Kod prednapetog betona se koristi visoko vrijedni čelik,
pa tamo imamo drugačije parametre-zahtjeve itd...Eto.
ti jadni koristiš limexovu mješalicu.
koji je to visokovrijedni čelik, akoji je to niskovrijedničelik?
jeklo?
kolika je prekidna čvrstoća orebrenog čelika koji se koristi u armaturi?

kod prenapregnutog betona, tipa za mostove-ne koristi se željezo već sajle koje se naprežu. za razliku od klasičnog armiranog betona koriste se najčešće s velikim udjelom kroma i kobalta jer u slučaju prenapregnutih konstrukcija razlike u koeficijentima rastezanja su plus i osiguravaju konstrukciji stabilnost.

zato, ti qvazi inžinjeru, u klasičnoj gradnji s betonskim željezom(skroz pogrešan naziv jer čisti Fe postoji samo u čeličanama) se radi armatura.
koeficijent istezanja drekštala s prekidnom čvrstoćom od 300N/mm2 ti je skoro pa jednaka koeficijentu istezanja betona klase MB30

krom i molibden stvaraju kod čelika koeficijent istezanja u odnosu na drekštal skoro 1,25 pa da ga ugradiš čelik bi ti po ljeti strgao ploču. po vertikalama bi skršio kavez.

zato prdonjo stari. ne baljezgaj o čeliku.
drži se ti lopate i mješalice.
Sve će ti objasniti Noor, na primjer. Samo je zamoli.
A što se mene tiče komentar ti je na nivou zavarivača.
To možeš prodavati onima šta računaju na'prste i nikome više,
čak ni onima sa srednom tehničkom, građevinske struke.

opet se skrivaš iza drugih.
ne zanima me kaj ima noorka na to reći nego ti.

a, ti kao i u jugi prebacuješ na druge.
samo dokazuješ svoje neznanje.

ajd još jedno feritno pitanje.
koja je razlika Cr 5 ili 12%

pitanje je iz općeg znanja.

by Eroo 12/11/2020, 07:18

veber wrote:
Eroo wrote:
veber wrote:
Eroo wrote:
veber wrote:
a, ti i dalje si šupak nepismeni, koji nije odgovorio zakaj drekštal, a ne kromštal u armirani beton.
Zato što je ono šta si napisao upravo drek...Ja koristim EUROCODE (1-8) i nema tamo nikakvog drekštala i kromštala.
I inače od materijala me zanimaju samo čvrstoća trganja, čvrstoća na granici velikih deformacija, elastični modul, deformabilnost,
i oprijemljivost i još neke sitnice. Ovisi o kakvom tipu konstrukcije se radi. Kod prednapetog betona se koristi visoko vrijedni čelik,
pa tamo imamo drugačije parametre-zahtjeve itd...Eto.
ti jadni koristiš limexovu mješalicu.
koji je to visokovrijedni čelik, akoji je to niskovrijedničelik?
jeklo?
kolika je prekidna čvrstoća orebrenog čelika koji se koristi u armaturi?

kod prenapregnutog betona, tipa za mostove-ne koristi se željezo već sajle koje se naprežu. za razliku od klasičnog armiranog betona koriste se najčešće s velikim udjelom kroma i kobalta jer u slučaju prenapregnutih konstrukcija razlike u koeficijentima rastezanja su plus i osiguravaju konstrukciji stabilnost.

zato, ti qvazi inžinjeru, u klasičnoj gradnji s betonskim željezom(skroz pogrešan naziv jer čisti Fe postoji samo u čeličanama) se radi armatura.
koeficijent istezanja drekštala s prekidnom čvrstoćom od 300N/mm2 ti je skoro pa jednaka koeficijentu istezanja betona klase MB30

krom i molibden stvaraju kod čelika koeficijent istezanja u odnosu na drekštal skoro 1,25 pa da ga ugradiš čelik bi ti po ljeti strgao ploču. po vertikalama bi skršio kavez.

zato prdonjo stari. ne baljezgaj o čeliku.
drži se ti lopate i mješalice.
Sve će ti objasniti Noor, na primjer. Samo je zamoli.
A što se mene tiče komentar ti je na nivou zavarivača.
To možeš prodavati onima šta računaju na'prste i nikome više,
čak ni onima sa srednom tehničkom, građevinske struke.
opet se skrivaš iza drugih.
ne zanima me kaj ima noorka na to reći nego ti.

a, ti kao i u jugi prebacuješ na druge.
samo dokazuješ svoje neznanje.

ajd još jedno feritno pitanje.
koja je razlika Cr 5 ili 12%

pitanje je iz općeg znanja.

Ne bavim se zavarivanjem kao ti, osim što zvare poneki putu računam, ito veoma rijetko.
Proračun čeličnih konstrukcija mi je duhomoran poseo za pozvizdit.

by veber 12/11/2020, 07:27

to nije pitanje varenja, niti proračuna konstrukcija.
tebi je problem obični kvadratni korjen iliti dijagonala kvadrata.

tvoji zemote, lopine ko bandić, na moru ugrađuju inox s 5% Cr što na kopnu osigurava vezanje O2 na Cr pa se stvori mali oksidni sloj. koji spriječava pojavu korozije.

ali ti i ekipa i ostali "stručnjaci" isto ugrađijete na moru gdje zbog soli dolazi do galvanske reakcije pa i inox iskorodira.

nakon 12%Cr prestaje magnetičnost ferita. u slučaju da ima 5%Mo trajnost je zagarantirana.

ali ti kripl koji misli da je varenje nauka, to ne znaš.

debilčeku čak i na plastičnim brodovima dolazi do galvanske struje u nivou mora.

ali ti si na mješalici, pa je to za tebe špansko selo.

by Sponsored content