Re: Razgovor s...

by Guest 11/6/2020, 13:09

metilda wrote:
out wrote:
metilda wrote:Od pecine naovamo covjek osjeca da postoji neka sila iznad njega i nastoji prokuziti sto bi to moglo biti. Osjeca da ga to veliko Nesto nadilazi i nastoji ga umilostiviti bilo crtanjem po pecinama bilo prinosenjem zrtvi.. Smisao je olaksavanje teske stvarnosti
Bog se koliko vidim pojavljuje u smislu riječi: ljubav, dobrota, dobra djela...s obzirom na pojavnosti u svijetu, rekla bih da malo ljudi vjeruje u Boga.

to bi bili odgovori na pitanje kakav je Bog ili što je Bog..
to što malo ljudi vjeruje u Boga ne znači da to umanjuje Njegovu svemoć i sveprisutnost..
isto kao što molitve i hvalospjevi vjernika ne uvećavaju njegovu slavu ..

Ne umanjuju i ne uvećavaju, jer je savršen i ništa mu ne treba. Pa tako niti ljudska pažnja. Niti mu smeta ljudsko odbacivanje.
Međutim, meni je zanimljiv jedan drugi fenomen.
Naime, ima ljudi koji su bili veliki kritičari ideje o Bogu koja im je posredovana od strane kršćanstva i posebno Isusa Krista.
Primjerice John Lennon. U jednom trenutku je slavodobitno zaključio kako je pop sastav čiji je on bio član popularniji od Isusa Krista.
Dakle, javno je na neki način odbacio njegovo učenje.
I što je ponudio zauzvrat?
All you need is love slogan/parolu/ideju.
Pri tome je vjerojatno kako nije bio svjestan da je ista zapravo samo derivacija Isusovih dviju zapovjedi ljubavi: Ljubi Boga i ljubi bližnjega svoga kao samog sebe. A kako ćeš ljubiti Boga kojeg ne vidiš ako ne ljubiš bližnjeg čovjeka kojeg vidiš?
To je nemoguće i tko tvrdi drugačije, taj ili laže ili je i sam u zabludi.
Dakle, koliko god se neki trudili odbacivati Isusa i ideju o Bogu koji je apsolutno dobro i čista, ničim uvjetovana ljubav bez mjere, ona koja ništa ne traži zauzvrat, ipak je lako uočiti po idejama koje nude kako im zapravo nikako ne uspjeva odbaciti Isusov nauk pa tako niti Isusa samog i kako mu se uvijek iznova uporno vraćaju.
Mogao bih sad navesti puno takvih primjera iz prakse, ali mislim da je dovoljan i ovaj jedan.

by red wolf 11/6/2020, 22:58

Otpočelo je odbrojavanje do kraja ljudske vrste...

by Guest 11/6/2020, 23:07

red wolf wrote:Otpočelo je odbrojavanje do kraja ljudske vrste...

Kasniš. Počelo je s nastankom ljudske vrste.

by red wolf 11/6/2020, 23:56

Speare Shaker wrote:
red wolf wrote:Otpočelo je odbrojavanje do kraja ljudske vrste...

Kasniš. Počelo je s nastankom ljudske vrste.

Ne usmrđuj mi temu. Zašto me slijediš?

by Guest 12/6/2020, 00:08

red wolf wrote:
Speare Shaker wrote:
red wolf wrote:Otpočelo je odbrojavanje do kraja ljudske vrste...

Kasniš. Počelo je s nastankom ljudske vrste.
Ne usmrđuj mi temu. Zašto me slijediš?

Tko te slijedi budaletino poremećena?
I ja ti ne mogu usmrditi temu, jer si je ti učinio takvom da je to nemoguće.

by red wolf 12/6/2020, 07:57

Speare Shaker wrote:
red wolf wrote:
Speare Shaker wrote:
red wolf wrote:Otpočelo je odbrojavanje do kraja ljudske vrste...

Kasniš. Počelo je s nastankom ljudske vrste.
Ne usmrđuj mi temu. Zašto me slijediš?

Tko te slijedi budaletino poremećena?
I ja ti ne mogu usmrditi temu, jer si je ti učinio takvom da je to nemoguće.

Koliko puta ti moram reći da sam završio s tobom?

by out 12/6/2020, 09:49

Speare Shaker wrote:
out wrote:
red wolf wrote:
A možda je riječ i panspermiji.
išla sam vidjeti što je to panspermija. prema toj teoriji mi smo nastali iz svemirske prašine, organizama iz svemira. hmm, vrijedi li to i za vanzemaljce?

Svakako.
Riječ je o tome da teorija panspermije (još uvijek bez čvrstih znanstvenih dokaza) možda objašnjava kako se pojavio život na Zemlji, prenesen preko drugih nebeskih tijela negdje iz svemira, ali opet ostaje otvoreno pitanje o nastanka fenomena života u samom svemiru.
Odgovor na to pitanje i dalje ostaje zagonetka za znanost, a to je jedan od razloga zašto ga mnogi traže u Bogu.
Međutim, ja nisam sklon za rupe u znanju znanstvenog tipa odmah tražiti riješenje u Bogu, ne samo zato jer mislim da čisto iz načelnih razloga znanost može naći odgovore na sva pitanja o svijetu i svjetskim fenomenima. Ponavljam, može naći, što ne znači da će i naći. Čvrsto sam uvjeren da će nam odgovori na premnoga pitanja o svijetu ostati trajni misterij.
Jer što ako znanost zaista nađe odgovor na pitanje kako nastaje život?
Takav odgovor bi uz prethodnu konstataciju da je za taj fenomen zaslužan Bog sam doveo do zaključka kako smo našli odgovor i na pitanje što je Bog, a kada čovjek dođe do takvog odgovora, onda je nameće zaključak da upravo to što smo spoznali definitivno nije Bog.
Bog je dakle, u cijelosti gledano nespoznatljiv, transcendentan, što je jedan od temeljnih zaključaka teologije, barem one kršćanske, kada je Bog u pitanju.

s obzirom da sam na godišnjem, dala sam si truda i krenula čitati tekstove, gledati klipove na ovu temu, tj. nastanak svemira, pitanje Boga.
često se postavlja pitanje: ako je Bog stvorio svemir, tko je stvorio Boga?
najviše mi se sviđa odgovor na pitanje, tko je Bog - onaj koji jest!
mislim da se s tim odgovorom ne može pogriješiti sada, a niti u budućnosti :)

by Guest 12/6/2020, 10:03

out wrote:najviše mi se sviđa odgovor na pitanje, tko je Bog - onaj koji jest!

zato što se On sam tako predstavio - Ja sam onaj koji jesam
i Isus - prije nego što Abraham posta - Ja jesam

to je Božje ime..
sve ono šo su filozofi istraživali stoljećima o bitku i biti sadržano je u Imenu Božjem.. kojim nam se objavio - najprije židovima pa onda cijelom čovječanstvu

by out 12/6/2020, 10:05

Speare Shaker wrote:
out wrote:
metilda wrote:Od pecine naovamo covjek osjeca da postoji neka sila iznad njega i nastoji prokuziti sto bi to moglo biti. Osjeca da ga to veliko Nesto nadilazi i nastoji ga umilostiviti bilo crtanjem po pecinama bilo prinosenjem zrtvi.. Smisao je olaksavanje teske stvarnosti
Bog se koliko vidim pojavljuje u smislu riječi: ljubav, dobrota, dobra djela...s obzirom na pojavnosti u svijetu, rekla bih da malo ljudi vjeruje u Boga.

Da.
Ali zanimljivo je nešto drugo.
Naime, znanost je prilično čvrsto zaključila da se, nazovimo je tako, ukupna količina dobra u svijetu zapravo neprestano povećava.
Što bi podrazumjevalo zaključak kako je vjernika u Boga koji je apsolutno dobro i čista ničim uvjetovana ljubav prema svijetu i bližnjem čovjeku a koja ništa ne traži zauzvrat, zapravo sve više i više.
Istovremeno je posve vidljivo kako se čvrstoća uvjerenja kako Boga najbolje reprezentiraju učenja velikih religija smanjuje. Međutim, to i ne treba zabrinjavati vjernike, jer iz toga samo izlazi zaključak kako religije pa i one najveće i najorganiziranije nisu baš bile uspješne i vjerodostojne u svojem pridobivanju vjernika za ideje o Bogu kako ih one posreduju javnosti.

napisao si da se količina dobra u svijetu povećava, ne razumijem u kojem smislu jer prvo što mi pada na pamet kao razlog tome je da su ljudi više usmjereni na korištenje različite tehnologije, a manje jedni na druge pa se propocionalno gubi ona ljudska komponenta u smislu ja sam jači, ljepši, bolji koja izaziva komplekse. idemo u smjeru individualnosti, manje su ljudi potrebni jedni drugima za obavljanje određenih poslova. primjer za to je i sve veće promišljanje i radu od kuće. je li moguće da ljudi postanu osjetljiviji na druge porastom tehnologije?

by out 12/6/2020, 10:06

metilda wrote:
out wrote:najviše mi se sviđa odgovor na pitanje, tko je Bog - onaj koji jest!

zato što se On sam tako predstavio - Ja sam onaj koji jesam
i Isus - prije nego što Abraham posta - Ja jesam

to je Božje ime..
sve ono šo su filozofi istraživali stoljećima o bitku i biti sadržano je u Imenu Božjem.. kojim nam se objavio - najprije židovima pa onda cijelom čovječanstvu

za nas kršćane je Isus Bog.
a, što je s drugim religijama koje ga ne priznaju?

by Guest 12/6/2020, 10:09

out wrote:
Speare Shaker wrote:
out wrote:
red wolf wrote:
A možda je riječ i panspermiji.
išla sam vidjeti što je to panspermija. prema toj teoriji mi smo nastali iz svemirske prašine, organizama iz svemira. hmm, vrijedi li to i za vanzemaljce?

Svakako.
Riječ je o tome da teorija panspermije (još uvijek bez čvrstih znanstvenih dokaza) možda objašnjava kako se pojavio život na Zemlji, prenesen preko drugih nebeskih tijela negdje iz svemira, ali opet ostaje otvoreno pitanje o nastanka fenomena života u samom svemiru.
Odgovor na to pitanje i dalje ostaje zagonetka za znanost, a to je jedan od razloga zašto ga mnogi traže u Bogu.
Međutim, ja nisam sklon za rupe u znanju znanstvenog tipa odmah tražiti riješenje u Bogu, ne samo zato jer mislim da čisto iz načelnih razloga znanost može naći odgovore na sva pitanja o svijetu i svjetskim fenomenima. Ponavljam, može naći, što ne znači da će i naći. Čvrsto sam uvjeren da će nam odgovori na premnoga pitanja o svijetu ostati trajni misterij.
Jer što ako znanost zaista nađe odgovor na pitanje kako nastaje život?
Takav odgovor bi uz prethodnu konstataciju da je za taj fenomen zaslužan Bog sam doveo do zaključka kako smo našli odgovor i na pitanje što je Bog, a kada čovjek dođe do takvog odgovora, onda je nameće zaključak da upravo to što smo spoznali definitivno nije Bog.
Bog je dakle, u cijelosti gledano nespoznatljiv, transcendentan, što je jedan od temeljnih zaključaka teologije, barem one kršćanske, kada je Bog u pitanju.
s obzirom da sam na godišnjem, dala sam si truda i krenula čitati tekstove, gledati klipove na ovu temu, tj. nastanak svemira, pitanje Boga.
često se postavlja pitanje: ako je Bog stvorio svemir, tko je stvorio Boga?
najviše mi se sviđa odgovor na pitanje, tko je Bog - onaj koji jest!
mislim da se s tim odgovorom ne može pogriješiti sada, a niti u budućnosti :)

Znanost na to pitanje nema odgovor jer se znanost Bogom uopće ne bavi i ne može se zbog ograničenja svoje metodologije i uskog područja svoga interesa uopće i baviti.
Filozofija je odgovorila vrlo jednostavno: Bog je jedini nestvoreni entitet.
Kad su istraživanja filozofije u pitanju jedino je važno da kreira jedan konzistentan sustav, bez jasnih kontradikcija unutar njega.
Takav sustav je i realno moguć, no to ne znači da ga stvarno ima odnosno da realno postoji. Samo je moguć.
No, razumijem da mnogi jako teško izlaze na kraj i sa samom tom mogućnošću i pod svaku cijenu joj se opiru. Da baš ne kažem svom snagom svojom, svom dušom svojom, svim umom svojim, svim srcem svojim.

by Guest 12/6/2020, 10:12

out wrote:
metilda wrote:
out wrote:najviše mi se sviđa odgovor na pitanje, tko je Bog - onaj koji jest!

zato što se On sam tako predstavio - Ja sam onaj koji jesam
i Isus - prije nego što Abraham posta - Ja jesam

to je Božje ime..
sve ono šo su filozofi istraživali stoljećima o bitku i biti sadržano je u Imenu Božjem.. kojim nam se objavio - najprije židovima pa onda cijelom čovječanstvu
za nas kršćane je Isus Bog.
a, što je s drugim religijama koje ga ne priznaju?

Postoje. Na svjetskom tržištu religija.
Većina ga čak i priznaje, ali ne kao božansku osobu odnosno Boga samog iz jasnih razloga.

by Guest 12/6/2020, 10:16

out wrote:
Speare Shaker wrote:
out wrote:
metilda wrote:Od pecine naovamo covjek osjeca da postoji neka sila iznad njega i nastoji prokuziti sto bi to moglo biti. Osjeca da ga to veliko Nesto nadilazi i nastoji ga umilostiviti bilo crtanjem po pecinama bilo prinosenjem zrtvi.. Smisao je olaksavanje teske stvarnosti
Bog se koliko vidim pojavljuje u smislu riječi: ljubav, dobrota, dobra djela...s obzirom na pojavnosti u svijetu, rekla bih da malo ljudi vjeruje u Boga.

Da.
Ali zanimljivo je nešto drugo.
Naime, znanost je prilično čvrsto zaključila da se, nazovimo je tako, ukupna količina dobra u svijetu zapravo neprestano povećava.
Što bi podrazumjevalo zaključak kako je vjernika u Boga koji je apsolutno dobro i čista ničim uvjetovana ljubav prema svijetu i bližnjem čovjeku a koja ništa ne traži zauzvrat, zapravo sve više i više.
Istovremeno je posve vidljivo kako se čvrstoća uvjerenja kako Boga najbolje reprezentiraju učenja velikih religija smanjuje. Međutim, to i ne treba zabrinjavati vjernike, jer iz toga samo izlazi zaključak kako religije pa i one najveće i najorganiziranije nisu baš bile uspješne i vjerodostojne u svojem pridobivanju vjernika za ideje o Bogu kako ih one posreduju javnosti.
napisao si da se količina dobra u svijetu povećava, ne razumijem u kojem smislu jer prvo što mi pada na pamet kao razlog tome je da su ljudi više usmjereni na korištenje različite tehnologije, a manje jedni na druge pa se propocionalno gubi ona ljudska komponenta u smislu ja sam jači, ljepši, bolji koja izaziva komplekse. idemo u smjeru individualnosti, manje su ljudi potrebni jedni drugima za obavljanje određenih poslova. primjer za to je i sve veće promišljanje i radu od kuće. je li moguće da ljudi postanu osjetljiviji na druge porastom tehnologije?

Moguće je i to se realno i događa.
Kako to?
Kada ljudi riješe svoja egzistencijalna pitanja (na stranu što je to manje ili više stalna borba) onda se okreću promišljanju o raznim stvarima i problemima. Nije badava rečeno kako je filozofija nastala zbog punih stomaka. A upravo im tehnologija najbolje pomaže da riješe svoju egzistenciju i život učini udobnijim.
Davno sam na prošlom i ovom forumu prenio hrpu citata iz radova Stevena Pinkera (preporučam za čitanje njegovu knjigu "Prazna ploča: moderno poricanje ljudske prirode") u kojima je rezimirao zaključke praktički kompletne interdisciplinarne znanosti po tom pitanju.
Ako si to čitala, onda znaš o čemu govorim.

by Guest 12/6/2020, 10:34

out wrote:
metilda wrote:
out wrote:najviše mi se sviđa odgovor na pitanje, tko je Bog - onaj koji jest!

zato što se On sam tako predstavio - Ja sam onaj koji jesam
i Isus - prije nego što Abraham posta - Ja jesam

to je Božje ime..
sve ono šo su filozofi istraživali stoljećima o bitku i biti sadržano je u Imenu Božjem.. kojim nam se objavio - najprije židovima pa onda cijelom čovječanstvu
za nas kršćane je Isus Bog.
a, što je s drugim religijama koje ga ne priznaju?

Mi ga priznajemo Bogom, ali on je Bitak za sve, pa i za one koji ga ne priznaju Bogom..
meni je zanimljivo nešto drugo u pogledu drugih religija..
naime, u svakoj je religiji pa i onoj najprimitivnijoj prisutno zrnce istine..
naime, kako se razvijala svijest čovječanstva tako je evoluirala i religijska misao..
svaka od religija traži smisao postojanja i naslućuje ono transcendentno koje nadilazi čovjeka, traži odgovore što je to..
čak i paganizam koji se silno suprotstavlja kršćanskom konceptu Boga ima svoj panteone (ovisno o plemenima) božanstava koje u mnogočemu sliče, ali samo sliče, princpu dobra i zla predstavljenom u kršćanstvu..
i neobično mi je da ne uviđaju tu evoluciju religiozne misli pa kažu da je kršćanstvo pokralo paganske koncepte..
po meni, kršćanstvo je u svom filozofskom promišljanju Boga, svemira, postanka, puta i svršetka dalo onu puninu odgovora koje ne daje ni jedna druga religija.. kršćanstvo ima odgovor na sva pitanja, samo ih mnogi odbacuju.. ja bih rekla upravo zbog toga što ne prihvaćaju činjenicu da smo djeca Božja već sami sebe žele staviti u poziciju onih koji su jedini relevantni u određivanju puta ka transcendentnom..
ne prihvaćaju Isusovu ponudu.. počesto se to odbijanje događa na odbijanju koncepta Crkve kao mističnog tijela Kristova.. ono što je kod njih koncept jedinstva s prirodom u kršćanstvu je koncept jedinstva s Bogom.. no Bogom koji je mjerilo svih stvari.. kao što reče sveti augustin: u Bogu živimo, mičemo se i jesmo .. ovo boldano koincidira s Božjim imenom kojim nam se otkriva - Ja Jesam - kao i sa Isusovom velikosvećeničkom molitvom - da svi budu Jedno

by Guest 12/6/2020, 10:35

Speare Shaker wrote:

Davno sam na prošlom i ovom forumu prenio hrpu citata iz radova Stevena Pinkera (preporučam za čitanje njegovu knjigu "Prazna ploča: moderno poricanje ljudske prirode") u kojima je rezimirao zaključke praktički kompletne interdisciplinarne znanosti po tom pitanju.
Ako si to čitala, onda znaš o čemu govorim.

Evo, upravo sam izguglao da je ima u gradskoj knjižnici i čitaonici.

by Guest 12/6/2020, 10:38

red wolf wrote:Otpočelo je odbrojavanje do kraja ljudske vrste...

to odbrojavanje traje od kada je čovjek stvoren, ali nitko, pa ni Sin ne znaju ni trena ni časa ni vremena.. to zna jedino Otac..
tako da su ti sve informacije koje primaš o tome potpuno netočne jer nisi Otac a nisu ni ti koji ti ih šalju

by Guest 12/6/2020, 10:43

ja također primjećujem da raste količina dobra u svijetu..
no ona druga strana je glasnija pa izgleda da prevladava..
druga strana kontrolira sav medijski prostor, ili gotovo sav..
na hodu za život u americi bilo je 5 milijuna ljudi.. kod nas nisam naišla ni na jednu vijest o tome..
ali zato su vijesti pune antifa demonstracija u stilu ruši se velika bludnica.. u trenutku kad američki predsjednik najavljuje korake u ozakonjenju prava na život..
što bi dovelo do zaključka da druga strana želi ozakoniti pravo na smrt - da, jako su glasni

by Guest 12/6/2020, 13:51

Steven Pinker u novoj knjizi tvrdi da smo sve više “anđeli”, a sve manje “demoni”

Jesu li ljudska bića po prirodi dobra ili loša?
Jesmo li, kao vrsta, u proteklim stoljećima, svjedočili moralnom uzdizanju ili padu?
Ima li osnove da budemo optimistični u vezi budućnosti?
Možemo li se nadati da će nasilje biti sve rjeđe; da će nestati?
To su neka od pitanja koja u svojoj novoj knjizi od 800 stranica, “The Better Angels of Our Nature: Why Violence Has Declined”, postavlja Steven Pinker, priznati profesor psihologije s Harvarda, kojem je na hrvatski jezik prevedena knjiga “Prazna ploča”, a uskoro bi, također u nakladi Algoritma, trebala biti prevedena i ona naziva “Tkivo misli”.

No Pinker tu ne staje s pitanjima. Što dugujemo prosvjetiteljstvu? Postoji li veza između pokreta za ljudska prava i onoga za prava životinja?

Zašto su stope ubojstava veće u južnim državama Amerike nego u sjevernima?
Je li nasilje nasljedno?
Može li se pad nasilja u nekim društvima pripisati genetičkim promjenama među njegovim članovima?
Kako je predsjednikov kvocijent inteligencije povezan s ratnim pogibijama u sukobima u koje su Sjedinjene Države upetljane?
Postajemo li pametniji?
I, je li pametniji svijet ujedno i bolji?
Da bi pronašao odgovore na ta pitanja, piše New York Times, Pinker je posegnuo za nedavnim povijesnim, psihološkim, ekonomskim i sociološkim istraživanjima.
Središnja teza “Boljih anđela” jest da je naše vrijeme manje nasilno, manje okrutno i mnogo mirnije nego bilo koje prijašnje razdoblje ljudske egzistencije.

Pod smanjenjem nasilja misli se na smanjenje nasilja u obitelji, onoga u susjedstvu, između plemena i država.
Ljudi koji danas žive imaju manje šanse umrijeti nasilnom smrću.
Pretpostavljajući da će mnogi biti skeptični prema njegovoj hipotezi, Pinker u šest poglavlja navodi činjenice koje je dokazuju.
Prema posmrtnim ostacima koje su pronašli arheolozi, 15 posto prethistorijskih ljudi umrlo je nasilnom smrću, od ruke drugoga ljudskog bića.
Statistika je slična i onoj u zajednicama koje su se bavile lovom i skupljanjem hrane. Među društvima koja su već bila uređena u države, najveću stopu nasilne smrtnosti imao je astečki Meksiko, u kojem je 5 posto stanovništva bilo ubijeno.
Od drugih ljudi, naravno.
U Europi, čak i u najkrvavijim periodima – u 17. stoljeću i prvoj polovici 20. stoljeća – nasilnom smrću nije umrlo više od tri posto stanovništva.
Iznenađujuće, zar ne? Niste te očekivali.
Također, Pinkerovo istraživanje potvrđuje teoriju engleskog filozofa Thomasa Hobbesa da je život, bez države, najčešće “gadan, brutalan i kratak”.
Državni monopol koji legitimno koristi silu, potvrđuju statistike, zapravo smanjuje prilike za nasilje. Pinker to naziva “procesom pacifikacije”.

Ne samo da se s vremenom smanjila smrtnost u ratovima, nego se smanjio i broj ubojstava.

Čak su i ti prethistorijski ljudi, poput recimo Inuita, koje su antropolozi opisivali kao “nježne”, statistički gledajući, bili podjednako “ubojiti” kao, primjerice, ljudi u današnjem Detroitu.

Šanse da budete ubijeni, ako živite u Europi, danas su vam manje od desetine, a u nekim zemljama i petnaestine, odnosno jednake su onima kakve bi bile da ste živjeli prije 500 godina.
Čak su i u Sjedinjenim Državam pale stope ubojstava, što je posljedica “procesa civilizacije”, kaže Pinker.
Taj je pojam posudio od sociologa Norberta Eliasa, a riječ je o konsolidaciji državne moći nad feudalcima i učinku širenja trgovine.
Naslanjajući se na tu hipotezu, Pinker objašnjava da je stopa ubojstava u južnim državama SAD-a veća nego u sjevernima, jer su južnjaci manje skloni prihvatiti državni monopol na silu.
Tijekom razdoblja prosvjetiteljstva, u Europi 17. i 18. stoljeća, usvojena je još jedna važna promjena.
Ljudi su počeli sa sumnjom gledati na oblike nasilja koji su prije bili uzimani zdravo za gotovo: ropstvo, mučenje, despotizam, dvoboje i ekstremne oblike okrutnog kažnjavanja.

Počeo se čak podizati i glas protiv nasilja nad životinjama. Tu fazu Pinker naziva “humanitarnom revolucijom”.
Sve vam se ovo čini klimavo kad se sjetite početka 20. stoljeća i dva svjetska rata? Pinker ima odgovor i na to.
U 13. stoljeću, u brutalnim mongolskim osvajanjima pobijeno je oko 40 milijuna ljudi, što nije toliko mnogo manje od 55 milijuna ljudi koliko ih je poginulo u Drugom svjetskom ratu. Pritom je važno naglasiti da je u 13. stoljeću na zemlji živjela tek sedmina današnje populacije.
Od 1945. godine ušli smo u razdoblje, tvrdi Pinker, “dugotrajnog mira” – već 66 godina velike sile, razvijene nacije i njihovi zapovjednici nisu se međusobno borili.

Naravno, nismo u aposlutnom miru, dovoljno se sjetiti Afganistana, no dramatično se, kaže Pinker, smanjio broj organiziranih sukoba, uključujući građanske ratove, genocide, represije i terorizam.
Teško je u to povjerovati, no Pinker u knjizi i za to podastire statistiku.
Što nas je okrenulo tom mirnodopskom trendu, osim pojave i opstanka organiziranih država?
Pitanje posebno izazovno za autora koji se već dugo bori protiv hipoteze kako se rađamo kao “prazne ploče”, na kojima onda kulturno okruženje i obrazovanje ispisuje karakter i sklonost prema dobru i zlu.
U prijašnjim knjigama, Pinker je tvrdio kako je evolucija, u osnovnim crtama, oblikovala naš mozak, pa time i naše kognitivne i emotivne sposobnosti.
Otuda nam, kaže, i naši “unutarnji demoni”, ali i “bolji anđeli naše prirode” (inače, to su riječi Abrahama Lincolna), zbog kojih smo smireni i kooperativni. Naše materijalne okolnosti, u kombinaciji s kulturološkim utjecajima, određuju hoće li prevladati jedni ili drugi.
U konačnom zaključku Pinker kaže kako je državni monopol na nasilje, kao i širenje trgovine, što nas silom prilika čini kooperativnima, svakako dovelo do toga da smo danas kao vrsta manje agresivni.
Pomogla je i činjenica da su se žene izborile za svoja prava i da su danas ravnopravni članovi društva, barem u većini zemalja, jer one donose umirujući utjecaj.

Pinker, međutim, vjeruje i kako je izum tiskarskog stroja pomogao da se prošire ideje humanitarne revolucije, posebno knjige poput “Čiča Tomine kolibe” i “Olivera Twista”, zahvaljujući kojima smo se mogli zamisliti u nečijoj tuđoj, nesretnijoj koži.
I još nešto je utjecalo – postajemo pametniji.
Pinker tu tvrdnju argumentira nečime što naziva “Fylnnovim učinkom”. Naime, otkako je filozof James Flynn prvi put predstavio test inteligencije, rezultat onih koji ga rješavaju u prosjeku se sve više povećava.
Prosječan kvocijent inteligencije, prema definiciji, iznosi 100 bodova, no kad bi se današnji prosječni tinejdžer vratio u 1910. godinu i rješavao tadašnji test, njegov rezultat ne bi bio 100, nego 130, što bi bio bolji rezultat od 98 posto onih koji su ga tada rješavali.
To se ne može protumačiti porastom obrazovanja, jer se test inteligencije može dobro riješiti i bez te vrste vještina.
Riječ je o moći apstraktnog razmišljanja.

Jedno je objašnjenje da smo danas bolji u rješavanju testova zato što živimo u okruženju bogatom simbolima. Sam Flynn vjeruje da je to stoga što se “proširio” znanstveni način razmišljanja.
Pinker vjeruje da nas je bolja sposobnost apstraktnog razmišljanja dovela do toga da se možemo izdvojiti iz svoje trenutne situacije, od naše osobne perspektive, i postaviti naše ideje u mnogo apstraktniji, univerzalniji okvir.
To, zauzvrat, vodi k boljem moralnom kompasu, uključujući i izbjegavanje nasilja. Takva vrsta rezoniranja posebno je napredovala u prošlom stoljeću. Kao dokaz iznosi i sljedeći podatak – što je kvocijent inteligencije američkih predsjednika bio veći, to je bilo manje smrti u vojnim sukobima u kojima su sudjelovale Sjedinjene Države.

http://www.najboljeknjige.com/content/vijesti_opsirnije.aspx?NewsID=374

by red wolf 12/6/2020, 14:48

Evo vam tema pa se igrajte.

by out 12/6/2020, 20:26

red wolf wrote:Evo vam tema pa se igrajte.

hvala Red!
tvoje su misli zanimljive, stoga napiši nešto kada ti onako baš dođe ;)

by out 12/6/2020, 20:34

Speare Shaker wrote:
Speare Shaker wrote:

Davno sam na prošlom i ovom forumu prenio hrpu citata iz radova Stevena Pinkera (preporučam za čitanje njegovu knjigu "Prazna ploča: moderno poricanje ljudske prirode") u kojima je rezimirao zaključke praktički kompletne interdisciplinarne znanosti po tom pitanju.
Ako si to čitala, onda znaš o čemu govorim.

Evo, upravo sam izguglao da je ima u gradskoj knjižnici i čitaonici.

imam ga skinutog u mobitelu, pa čitam s obzirom na vrijeme. žao mi je samo što nisam pravila bilješke kako bih mogla kvalitetno argumentirati. no, po sjećanju ću pisati,...duh u stroju.
jeli se tako zvao jedan odlomak?
zanimljiv odlomak po pitanju fizičkog i duhovnog.
fasciniralo me kod mene same što nisam bila svjesna svoga duha i njegovog različitog postojanja.
kada bi većina osvijestila postojanje duha, gdje bi nas to vodilo?

by Sponsored content