Vladin uspjeh - Hrvatska izvozi čak i banane

Vlada 'frizirala' veliki uspjeh: Hrvatska izvozi čak i banane

Rast hrvatskog izvoza od 12 % kojim se hvali Vlada došao je od toga jer su zlato, banane i auti - prikazani kao hrvatski proizvod, a samo su prošli kroz našu zemlju

Vladin najjači adut u kampanji “Hrvatska raste” je povećanje izvoza, koji je u prvih sedam mjeseci ove godine porastao više od 12 posto.

Ali podaci o tome što je Hrvatska izvezla u prvih pola godine potpuno raskrinkavaju mit da izvoz raste jer više proizvodimo u zemlji. Poslovni dnevnik objavio je opširnu analizu po kojoj se vidi da su u hrvatski izvoz uključene banane, automobili, monitori, projektori, grejpi naranče, zlato i brojni drugi proizvodi s kojima Hrvatska nema veze. Osim što su iskrcani u neku hrvatsku luku i zatim odvezeni dalje u zemlje EU. Dakle, samo su prošli kroz zemlju, ali zabilježeni su kao naš izvoz, a to se zove roterdamski efekt, po najvećoj europskoj luci.

- Po njemu ispada da Hrvatska proizvodi sve što se u Europi troši. To, naravno, nije točno. Radi se samo o provozu kroz zemlju - kaže profesor Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. I druge zemlje bilježe taj izvoz, ali roterdamski efekt ipak jasno odvajaju od stvarnog izvoza roba i dobara iz vlastite zemlje. No, očito, ne i Hrvatska. Kad bismo izdvojili robu koja je samo prošla kroz naše luke i otišla u druge zemlje, tad bi stvarni izvoz hrvatskih roba rastao 4-5 posto. Lovrinčević ističe da ne može izvoz roba rasti po stopi od 12 posto kada industrijska proizvodnja raste tek 1,9 posto, a poljoprivredna pada. Industrija i poljoprivreda čine naš cjelokupni robni izvoz. Sve je, dakle, u statistici.

- I onda se to koristi kao enormna politička manipulacija. Bez prave slike što to i gdje izvozimo ono proizvedeno u Hrvatskoj, ne možete imati niti smislenu ekonomsku politiku i industrijsku strategiju - zaključuje Lovrinčević.

Izvoz je po vrijednosti porastao jednako kao uvoz, pa je jasno da je roba samo prošla kroz zemlju.

Lovrinčević poziva Državni zavod za statistiku i HNB da napokon izdvoje i iskažu “provoz” od “pravog” izvoza. DZS nam nije odgovorio na naš upit.

http://www.24sata.hr/biznis/vlada-frizirala-veliki-uspjeh-hrvatska-izvozi-cak-i-banane-442363

prije 2 sata i 54 minute

Tsubasa Ozora: kako je krenulo još će i izbjeglice prikazati kao turiste.

Eto Marcellus, jesi vidio? U Jugi nije bilo banana ni za lijeka a danas ih Hrvatska ima za izvoz.

− U proteklih 200 godina, naglašavam, 200 godina, bilo je i uspona i padova hrvatskoga gospodarstva. Međutim, baš nikada se nije dogodilo da u dvadesetogodišnjem razdoblju nije bilo ekonomskog rasta, a to se, na žalost, dogodilo u razdoblju 1990. do 2010. godine − kaže dr. Domazet. Prema podacima jednog međunarodnog instituta, BDP Hrvatske je 2012. godine bio isti kao 1989. godine, dakle, rasta nije bilo.

− To se nije dogodilo ni kod jedne od 27 članica EU-a, a mnoge su imale kumulativni rast i više od 40 posto. To znači da se razlika u razvijenosti, koja je bila prije 23 godine, sada još pogoršala na štetu Hrvatske. Na primjer, Hrvatska je 1989. godine, mjerimo li BDP po stanovniku, bila razvijenija od Slovačke za 18,6 posto, a 2012. je bila manje razvijena od te zemlje za 30 posto. U odnosu na Austriju, BDP po stanovniku Hrvatske je 1989. godine iznosio 55,3 posto, a 2012. godine samo 36,5 posto...

- Ako se ne promijeni ekonomska politika tek ćemo 2024. doseći 2008. godinu'

izvezemo 5 banana i uvezemo 50 tona, ok
sljedeći uspjeh bit će, izvezli 195 tisuća izbjeglica, a uvoz istih?

ostrakon wrote:
- Ako se ne promijeni ekonomska politika tek ćemo 2024. doseći 2008. godinu'

ostrakon wrote:
- Ako se ne promijeni ekonomska politika tek ćemo 2024. doseći 2008. godinu'

Riječ je o novom ekonomskome modelu, jer većina stručnjaka opravdano upozorava na to da se postojećim modelom, koji traje više od 15-ak godina, ne može napraviti pomak nabolje, a to potvrđuju i podaci. Dosad su se ekonomski parametri definirali odvojeno, a rast i zaposlenost bili su − koliko ispadne. Model koji zagovaram jest da se postavljaju ciljevi. Na primjer, postavi se cilj: povećanje BDP-a pet posto godišnje, toliko bi najmanje trebalo.

Alternativno, može se postaviti cilj nominalni BDP za sljedeće godine. Potom se svi parametri tome podređuju. To se može praktično opisati: nakon definiranja cilja, sve politike, fiskalna, monetarna, dohotka, odnosa s inozemstvom i druge, “imaju svoju konkretnu zadaću“, koja je koordinirana, one su u funkciji ostvarenja postavljenog cilja. Na sličan se način definira drugi cilj, na primjer zapošljavanje itd. Ističem, politika dobiva veću ulogu u definiranju ciljeva, također znanost i struka u oblikovanju, a institucije u ostvarenju ciljeva. Ovo je pojednostavljeno, da se razumije... -tvrdi hrvatski ekonomski stručnjak, prof. dr. Tihomir Domazet


Znanstvenicima, a osobito ekonomistima, ne vjeruje se puno, a objektivno ni nema mnogo relevantnih studija i analiza. Možda i zbog toga što se vrlo često iznose “samo“ statistički podaci, koji se potom nerijetko pogrešno interpretiraju, poput, recimo, prihoda od turizma. On je u 2012. iznosio 6,8 milijardi eura, a BDP u istoj godini 43,9 milijardi eura, što će reći da je nepravilno uspoređivati te dvije kategorije ili zaključiti da je udjel turizma u BDP-u 15,5 posto.

Naime, da bi se utvrdilo koliki je udjel turizma u BDP-u, potrebno bi bilo izraditi tzv. satelitski račun, a sada procjene govore da je udjel BDP turizma u ukupnom BDP-u 4,1 posto − kaže dr. Domazet.

ostrakon wrote:Tsubasa Ozora: kako je krenulo još će i izbjeglice prikazati kao turiste.

Kad se Zoki zanese, sve je moguće ...
Iako tko zna, klima se mijenja i možda kroz koju godinu počnu uspijevati banane u dolini Neretve i kokos na Kozjaku, mom tati npr. već nekoliko godina odlično uspijevaju smokve i lubenice u Prigorju :)

Tsubasa!!

a znači, mi se krećmo čak unatrag, pa super :D

Od banana pravit splitove i kase pakirat u tegle, tetrapake, flase izvozit za
kosarkase, posebno centre imat agente u ...

udio turizma u bdp-u 4% i to bez satelitskih računa :D :D

sa satelitskim računima udio turizma u BDPu se kod nas penje od 25-30% , jer u toj "satelitskoj bilanci" ,recimo kada privatno brodogradilište na obali gradi jahtu radi očekivanja turističke sezone, ili kada se gradi hotel, preuređuju otoci/gradovi na obali(split je radi turističke sezone totalno neprepoznatljiv kao grad samo u zadnjih 5-6godina) to u bilanci BDPa se prikazuje kao rast industrije, građevine, itd, a to ništa ne ulazi kao efekt turizma.. ali logički gledano to je sve radi turizma, da nema turizma nema preuređivanja štale na otoku u vrhunski apartman sa 5 zvjezdica..

zato postoji satelitska bilanca, i čitao sam da je po njoj udio turizma u BDPu hrvatske oko 25-30%.


što se tiče ovoga, mislim da nije lovrinović točan, jer koliko sam shvatio izvoz je rastao dosta brže od uvoza, i pokrivenost uvoza izvozom je na nikada boljoj razini.. što znači da je došlo do nekih promjena.. ako je pokrivenost uvoza /izvozom rasla(samo da napomenem za vrijeme sanadera je bila oko 46% a sada je preko 60%), onda očito je bilo nekih pomaka...

Pokrivenost uvoza izvozom, %
58,3
60,7


doduše rast pokrivenosti je sa 58,3% na 60.7%  što je neki 2.4%? (sada da ne računam koliko je to milijardi kn ali ipak jest kretanje naprijed) - neka rastemo 2.4% idućih 10ak godina, to je super, postali bi industrijska zemlja

dakle Lovrinović je djelomično upravu, izvoz je skočio, dio na račun rasta RH industrije, a dio na račun trasporta.. dakle nije niti Grčić 100% točan(doduše on to zna, ali govori radi politike i izbora) a nije niti Lovrinović 100% točan(ovaj Lovrinović često nema veze što govori, lik je profesor nema niti jedan citirani rad iz ekonomije, na zapadu ili u kini sa takvim referencama bi jedino mogao u srednjoj školi predavati), istina je između, kao što to biva u većini situacija u životu

Birokratistan izvozi banane a ja u svojoj kući imam ekvadorske i kostarikanske banane.