Moderna monetarna teorija na talasu Hrvatskog radija

epikur37 wrote:

jastreb wrote:E,baš sam ga u nedjelju gledao na toj emisiji. Gost je bio,naravno Dodik.

Dodo je car, Mate nije loš čovjek. Sin mu je stradao prije par godina, to ga potreslo.

Baš sam sada čitao. I pomogao mu je,naravno,Dodik.

neoliberalni_placenik wrote:
kina je suprotan primjer, tamo je udio države u BDPu gotovo duplo manji nego u RH,

Kina ne iskazuje dug državnih tvrtki kao javni dug. Ako su rasli 7% već godinama, to znači da im se dug udvostručavao svakih 10 godina, to je matematička činjenica.
Misliš da su od štednje napravili sve one prazne gradove u kojima nitko ne živi, tvornice u kojima nitko ne radi i ceste kojima se nitko ne vozi? Prekomjerne kapacitete su izgradili na dug koji vješto skrivaju po knjigama, dok im baloni ne puknu.

neoliberalni_placenik wrote:
keynezijanizam podrazumjeva povećanje državne potrošnje po uvijetom da će to generirati potražnju, a potražnja ponudu(proizvodnju), ali kako ćeš to napraviti, kada je RH prezadužena država upravo radih sanaderovim dvorana, preplaćenih autocesta, i kupljenih auta za političke moćnike , i uhljebljenih desetaka tisuća ljudi koji nerade kurca?

300.000 nezaposlenih ti je dokaz potražnje, zar ti ljudi ne traže posao i plaću? oni ne žele trošiti?
treba još više ljudi otpustiti, srezati plaće i još više smanjiti potrošnju pa će nam onda biti bolje?
ima se novca za gej parade i muslimanske teroriste, ali se nema novca za pokretanje infrastrukturnih radova?

neoliberalni_placenik wrote:
to ostrakon zove populizam, ali to je dio keynezijanizma, i sada , šta nam treba još više rukometnih dvorana, još više uhljebljivanja u nadi da će ovi potaknuti potrošnju a potrošnja bdp.. ja sam protiv

gradovi trebaju uređena smetljišta, novu kanalizaciju, vodovod, optičke kablove za brži internet, brojne škole i bolnice nisu obnovljene već desetljećima...
to nema veze sa rukometnim dvoranama i kupovinom glasova

OK ti si protiv, no i dalje nezaposlen ili ako radiš potplaćen, iz jednostavnog razloga što nema dovoljno novca u ekonomiji da bi svi građani mogli imati posao
ako imaš 10 ljudi, i svakomu treba 1 kuna za plaću, a u opticaju imaš samo 8 kuna, te neki od onih koji rade žele i štedjeti, onda za 3 od nijh 10 neće biti posla, jer nema novca

ne može 10 ljudi sjesti na stolicu ako postoji samo 7 stolica,

a politika je ta koja određuje koliko je stolica sa svojom politikom visokih poreza, rezanja i štednje[/quote]

v_vlado wrote:Zato imamo penzionera svih vrsta,vojnih,civilnih,lažnih,slučajnih,saborskih,....

Penzioneri su problem jer ne troše. Osim što imaju prosječno niže prihode, svaku crnu kunu štede i tako miču iz opticaja, pa pada zaposlenost.
Treba im dati kartice kao studentima i veće mirovine, tako da ne mogu štedjeti i da potrošnjom zapošljavaju mlade.

budem ti odgovorio na multiquote, ali ti još uvijek brkaš bankovnu štednju, sa štednjom u državnoj potrošnji..

štednja u državnoj potrošnji, je krivo prevedena kao štednja, engleski naziv je austerity - što podrazumnjeva rezanje potrošnje a ne štednju..

štednja u bankarstvu, makroekonomski se izjednačava sa investicijama,,. na faksu smo radili te modele i formule, možeš viditi na vikipediji, (to su keynezijanski modeli mislim), ali logički je ovako..

staviš lovu na banku , na štednju, banka da bi ti isplatila kamatu od 3%, mora negdje zaraditi 4-5%, pa onda ona tvoju lovu plasira u obliku kredita.. i onda ta lova završi kao kredit bilo nekome za stan, auto(dakle potrošnja) ili za investiciju, i tako štednja povećava BDP.

Imaš odličan primjer Kinu - Kinezi su poznati kao narod sa visokom štednjom, a upravo zbog toga imaju visoku akumulciju kapitala, jer puno štede, a onda to dovodi do visokih stopa u investiranju. Upravo je i štednja Kineskih građana jedan od motora njihovog gospodarskog rasta.

Ovo sve što sam ti rekao , provjeri i progooglaj :) , kasnije budem replicirao na multiqopte

neoliberalni_placenik wrote:
staviš lovu na banku , na štednju, banka da bi ti isplatila kamatu od 3%, mora negdje zaraditi 4-5%, pa onda ona tvoju lovu plasira u obliku kredita.. i onda ta lova završi kao kredit bilo nekome za stan, auto(dakle potrošnja) ili za investiciju, i tako štednja povećava BDP.

u praksi to tako ne funkcionira, banka prvo plasira kredite u obliku novostvorenog novca a onda svoju poziciju obvezne pričuve pokriva traženjem štediša

slično u školi učiš plinsku jednadžbu za idealni plin, no u praksi se ona nigdje ne koristi

ako ja razročim svoju štednju i dignem novac,  što s osobom kojoj je banka dala moj novac na korištenje, mora li ga ona odmah vratiti?
čiji novac ta osoba ima u rukama, ako je meni banka vratila moju štednju? od kud je došao taj novac?

neoliberalni_placenik wrote:
Imaš odličan primjer Kinu - Kinezi su poznati kao narod sa visokom štednjom, a upravo zbog toga imaju visoku akumulciju kapitala, jer puno štede, a onda to dovodi do visokih stopa u investiranju. Upravo je i štednja Kineskih građana jedan od motora njihovog gospodarskog rasta.

Štednja ne može nikako biti motor rasta. Jedino potrošnja.
štednja = pad potrošnje = pad proizvodnje = pad zaposlenosti

ne znam u kojoj paralelnoj dimenziji štednja može biti generator rasta, no u ovoj našoj nije