Boris nakon Željka, Bošnjačka elita ima novog favorita

Nedavna izjava predsjednika Naše Stranke Predraga Kojovića u emisiji Face TV, kako ta stranka ima svoga kandidata za Predsjedništvo BiH za listopadske izbore pokazala je da u ovoj stranci "ne pije vodu" priča o ujedinjenju ljevice, na kojoj u posljenje vrijeme insistiraju političke opcije lijevog spektra u BiH - SDP, DF i Građanski savez. Kako Dnevni list doznaje iz izvora u Našoj stranci, radi se o mladom ekonomisti i diplomatu Borisu-Boriši Falataru koji će, sada je to izvjesno, biti kandidat za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda. Falatar je manje poznat domaćoj bh. javnosti jer se već od tinejdžerskih dana šolovao te potom i gradio uspješnu karijeru u inozemstvu.

Ovaj rođeni Sarajlija, 43-godišnji Boris Falatar, nije previše poznat bh. javnosti, no ima zavidnu inozemnu karijeru. Osnovnu i srednju školu završio je u Sarajevu, diplomirao je na Američkom sveučilištu u Parizu gdje je diplomirao ekonomiju. Postdiplomske studije na Londonskoj školi ekonomije (London School of Economics), gdje je studirao i magistrirao. Kasnije je pohađao Harvard Kennedy School. 

Oženjen je Milicom Zatezalo i roditelji su troje djece, Lune, Hane i Ivana. Otac mu je Hrvat, Miljenko Falatar, a majka Bošnjakinja Dženana Balagija, potomak obitelji Džemala Bijedića i Nurije Pozderac. 
Nakon završetka postdiplomskih studija, Falatar se pridružio se Međunarodnom komitetu Crvenog križa. Nakon povratka u Ujedinjene nacije radio je kao međunarodni javni službenik zadužen za odnose UNESCO-a sa državama članicama. Od 2008. do 2011. godine, Falatar je radio UN-u u New Yorku, predstavljajući UNESCO u Generalnoj skupštini UN-a, ECOSOC-u i Vijeću sigurnosti. 

Tada je bio koordinator UNESCO-a za odgovor na krizne situacije, nadgledajući humanitarne i razvojne operacije u Južnom Sudanu, Libiji, Siriji, Iranu i Palestini. Bio je član kabineta generalnog direktora UNESCO-a Irina Bokova u vrijeme kada je kandidirala za položaj generalnog tajnika UN-a. Falatar je bio zadužen i za odnose s Izraelom i Palestinom. Tijekom desetogodišnjeg perioda savjetovao pet predsjednika UNESCO-a.

Hoće li bogat životopis kandidatu Naše stranke za Predsjedništvo biti olakšavajuća ili otežavajuća okolnost, hoće li on biti "legitimni predstavnik Hrvata" i kakva će biti reakcija legitimnih hrvatskih političkih predstavnika ili će, što je vrlo izvjesno, i on biti zabilježen kao novi 'slučaj Komšić'? Pitanja su brojna, no neki odgovori već sada se naziru.