Prijedlog proračuna za 2018. Vlada temelji na rastu gospodarstva od 2,9 posto

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da se proračun za 2018. godini temelji na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto i da će u srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika biti usmjerena na iskorištavanje svih pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja.

Naš okvir makroekonomske politike određen je izlaskom iz šestogodišnje recesije, temeljnom na rastu, izvozu roba i usluga, osobnoj potrošnji, investicijama i uz kvalitetniju apsorpciju europskih sredstava, kazao je Plenković na početku sjednice Vlade. 

Poručio je kako Vlada želi da u nadolazećem srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika bude usmjerena na iskorištavanje svih pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja te da će i dalje raditi na jačanju temelja za trajan i stabilan gospodarski rast.

Plenković je kazao da se u 2018. se očekuje realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,9 posto, u 2019. od 2,6, a u 2020. od 2,5 posto.

Istaknuo je, također, da se u 2018. očekuje manjak proračuna od 0,5 posto BDP-a. Dakle još bolji rezultat nego prošle godine", ustvrdio je premijer, dodavši da u 2019. očekuje uravnoteženje proračuna, a u 2020. višak od 0,8 posto BDP-a. Lani je deficit proračuna opće države bio  na razini 0,9 posto BDP-a.

Plenković je poručio i da je važno da će se nastaviti i s brzim, dvostruko bržim od prosjeka EU, smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u. U 2018. naša je ambicija da to bude 76,6 posto BDP-a, u 2019. 73,4 posto, a u 2020. 69,5 posto BDP-a. Dakle to su okviri u kojima se kreće naša politika fiskalne discipline, održivosti i vrlo racionalnog pristupa javnim financijama, istaknuo je premijer.

Na kraju ove godine udjel javnog duga mogao bi, kazao je, 79,8 posto BDP-a.
Ukoliko to ispunimo, došli smo na ispod 80 posto (udjela). To je i simbolički izrazito važan signal i vjerujem da će ovakvu odgovornu fiskalnu politiku i makroekonomske politike Hrvatske prepoznati i svi oni koji nas promatraju i koji žele vidjeti kako se snalazimo u okviru Europskog semesetra i svih obveza koje su pred nama, a osobito glede smanjenja makreokonomskih neravnoteža, što je, nakon izlaska iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka, osnovni zadatak Vlade RH, zaključio je.

Premijer se prethodno zahvalio stručnjacima iz ministarstava financija i gospodarstva koji su pridonijeli izradi strategije o pristupanju eurozoni i svima koji su sudjelovali  toj konferenciji s koje su, kako je rekao, ovu temu lansirali u javnu raspravu. Potpisujući ugovor o pristupanju EU prihvatili smo obavezu uvođenja eura no nije navedeno kad će se to dogoditi. Želim da u javnoj raspravi iduće godine otklonimo sve mitove o prihvaćanju eura. Održat ćemo iduće godine i konferenciju o našim postignućima o pristupu schengenu.  

Osvrnuo se i na održane dane hrvatskog turizma na Malom Lošinju te je čestitao ministru turizma na dobrim rezultatima turističke sezone.

Govoreći o posjetu Državnog tajnika Svete Stolice Hrvatskoj kazao je da je to doprinos jačanju odnosa Hrvatske i Svete Stolice.


Ministar financija Zdravko Marić predstavlja nacrt prijedloga proračuna za 2018. i projekcije za 2019. i 2020. godinu.

Iznio je temeljne naglaske makroekonomskog okvira 2018. - 2020. Najveći doprinos u godinama koje slijede, pojedinačno, očekujemo od izvoza roba i usluga. U isto vrijeme imamo i negativnu kontribuciju uvoza roba i usluga - sve skupa je neto izvoz s blagim negativnim doprinosom stopama rasta u nadolazećem trogodišnjem razdoblju. To znači da je glavni motor i pokretač ukupnog rasta domaća potražnja, posebno osobna. 

Inflacija u 2018. se projicira na 1,5%. Na tim razinama vidimo i naš indeks potrošačkih cijena u trogodišnjem razdoblju, kazao je Marić.

Što se tiče zaposlenosti, naše su projekcije da se ide po nekoj stabilnoj stopi od nešto ispod 1,5%, ali je ipak to nešto na čemu trebamo svi skupa, zajedno s hrvatskim gospodarstvom raditi, kako bi stope zaposlenosti bile i više.

Što se tiče prihoda državnog proračuna, njih projiciramo u skladu s makroekonomskim projekcijama, ali i u odnosu na zadnje projekcije koje imamo za 2017. godinu.

Uoči sjednice Vlade ministar Marić kazao je da će zajednička obilježja tih dvaju prijedloga biti odgovorno upravljanje javnim financijama, daljnje smanjivanje javnog duga i deficita, koji je, kako je rekao, već lani bio na povijesno niskoj razini.

Riječ je o tehničkom rebalansu što znači da se neće povećavati rashodovna strana proračuna već će se samo preraspodijeliti sredstva unutar postojećeg proračuna. Višak prihoda koji je nastao dobrim punjenjem proračuna, prvenstveno od poreza, ići će ka smanjenju deficita koji će pokušati biti ispod 1 posto tj. na razini od 0,8 posto iako je na početku godine bilo planirano da će on iznositi 1,6 posto.

Rebalansom će najveći dio sredstava biti usmjeren za rješavanje određenih dugova i dubioza koji u pojedinim sustavima postoje već niz godina, posebno u zdravstvenom sustavu. Usto naći će se novac za hitne potrebe, primjerice za elementarne nepogode, pa će se iznos za sanaciju štete povećati s 20 na 100 milijuna kuna. Ministar Marić najavio je da će se rebalansom osigurati sredstva za troškove izgubljene arbitraže u Švicarskoj.

Prema prijedlogu proračuna za 2018.  prihodi se planiraju na razini od 127,9 milijardi kuna, a rashodi na 132,9 milijardi kuna, dok se deficit opće države projicira na razini od 0,8 posto BDP-a, uz stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto. Ono što se za sad zna je da će se osigurati više novca za Ministarstvo obrane zna da će se osigurati više novca za ministarstvo obrane s obzirom da se nabavljaju novi zrakoplovi. Nadamo se da će u 2018. malo rasti mirovine, a zanimljivo će biti čuti što će biti s plaćama u javnom sektoru. Jučer je istekao temeljni kolektivni ugovor, a predstavnici sindikata traže povećanje osnovice od 15 posto.

http://vijesti.hrt.hr/413272/na-sjednici-vlade-rebalans-proracuna

Zanmljiva je struktura prihoda. Porezni prihodi  3,4% viši nego u  2017, prihodi od PDV-a rastu za 7,3 %
 PP i trošarine bit će  15,4 milijarde kuna. Porez na dobit u 2018.  8,3 milijarde kuna, doprinosi se planiraju u iznosu od 24,3 milijarde kuna, itd.

Imaš dobru temu o najmoćnijim ženama svijeta...

Evo je...

Totenkopf wrote:Imaš dobru temu o najmoćnijim ženama svijeta...

Ma ne volim kad me se hvali. No, svejedno, hvala ti.