Smanjen i javni dug, Hrvatska lani ostvarila deficit od 0,9 posto BDP-a

Smanjen i javni dug, Hrvatska lani ostvarila deficit od 0,9 posto BDP-a

http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-lani-ostvarila-deficit-od-09-posto-bdpa-smanjen-i-javni-dug-/1002746.aspx


DEFICIT hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini iznosio je 3,15 milijardi kuna, što čini rekordno niskih 0,9 posto BDP-a, dok je javni dug pao na 82,9 posto BDP-a, izvijestili su Državni zavod za statistiku (DZS) i EUROSTAT.

Konsolidirani dug iznosio je na kraju prošle godine 289 milijardi kuna ili 82,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u 2015. iznosio 289,5 milijardi kuna ili 85,4 posto BDP-a.

Poboljšanje deficita u 2016. godini

Deficit konsolidirane opće države iznosio je, pak, na kraju prošle godine 3,155 milijardi kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a, dok je u 2015. iznosio 11,2 milijarde kuna ili 3,3 posto BDP-a.

Prema prvim podacima DZS-a, objavljenima u travnju, deficit opće države iznosio je 2,7 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a, navodi se u izvješću DZS-a.

Navodi se, također, da je veliki utjecaj na iznos deficita u 2016. imao znatan pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na planirani sa 7,485 milijardi kuna na 3,389 milijardi kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.

"Najveći utjecaj na poboljšanje deficita u 2016. u odnosu na prethodne godine imalo je povećanje poreznih prihoda", ističe DZS.

Naime, tijekom 2016. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 67,8 milijardi kuna, što je rast od 4,8 posto u odnosu na 2015.

Nadalje, tekući porezi na dohodak, bogatstvo i slično prikupljeni su u iznosu od 22,9 milijardi kuna, što čini porast od 10,4 posto.

Javni dug smanjen na 82,9 posto BDP-a

U drugoj procjeni, u odnosu na prvu procjenu iz travnja osjetno je korigiran udio javnog duga u BDP-u s prvotnih 84,2 na 82,9 posto.

Udio duga u BDP-u smanjio se za svaku proteklu godinu, čemu je glavni razlog revizija BDP-a, navodi se u izvješću BDP-a.

U usporedbi s travanjskom notifikacijom, dug opće države u 2015. i 2016. minimalno je revidiran zbog proširenja obuhvata sektora opće države, navodi DZS.

Na smanjenje duga opće države u 2016. od 506 milijuna kuna utjecalo je prvenstveno snažnije smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima i kreditima središnje države u usporedbi s novim zaduženjima po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima središnje države.

Osim toga, padu duga opće države od 2015. godine doprinosi i smanjenje duga lokalne države po svim kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima, kaže se u izvješću DZS-a.

Na smanjenje duga opće države u 2016. od 506 milijuna kuna utjecalo je prvenstveno snažnije smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima i kreditima središnje države u usporedbi s novim zaduženjima po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima središnje države.

znači postoji korelacija između visine duga i kamate

što smo zaduženiji to je kamata veća, jer je veći rizik da se neće vratiti dug


ne, čekaj, opet teorija iz knjige ne odgovara empiriji

Još malo, pa ćemo dostići Srbiju. Oni imaju suficit.

Na smanjenje duga opće države u 2016. od 506 milijuna kuna utjecalo je prvenstveno snažnije smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima i kreditima središnje države u usporedbi s novim zaduženjima po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima središnje države.

In Croatia, interest rate decisions are taken by the Croatian National Bank.


tu nema korelacije jer kamatu određuje tržište, nevidljiva ruka namješta cijenu kredita, što si zaduženiji to je rizik veći, pa je novi kredit skuplji

crvenkasti wrote:Još malo, pa ćemo dostići Srbiju. Oni imaju suficit.

bravo za Srbiju, oni su pametni, znaju što rade, ne bi kopali rupu pod sobom, nikad, ne

In Croatia, interest rate decisions are taken by the Croatian National Bank.

Guvener HNB-a od banaka traži da uvedu fiksne kamate na kredite

http://www.index.hr/vijesti/clanak/guvener-hnba-od-banaka-trazi-da-uvedu-fiksne-kamate-na-kredite/970076.aspx




ne zna se ko pije, a ko plaća

mamin sin wrote:

Na smanjenje duga opće države u 2016. od 506 milijuna kuna utjecalo je prvenstveno snažnije smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima i kreditima središnje države u usporedbi s novim zaduženjima po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima središnje države.

znači postoji korelacija između visine duga i kamate

što smo zaduženiji to je kamata veća, jer je veći rizik da se neće vratiti dug


ne, čekaj, opet teorija iz knjige ne odgovara empiriji

Vidljivo je da me kamata počeala padati pred ulazak u EU..

 A što se tiče javno duga u jednom trenutku 2015 iznosio je oko 89%BDP, tako da imamo nagli pad na 83% u samo dvije godine.

A tek da nacionaliziramo drugi stup i monetiziramo autoceste javni dug bi pao na 60% BDP-a, a prihodi proračuna bi porasli za 5milijardi kuna,a izdaci za kamate pali sa 10.5 milijardi na 6-7 milijardi kuna, te bi se stvorio značajan suficit, koji bi opet ubrzao smanjenje duga i pad kamatnih stopa..

Samo niko nema muda pokazat srednji prst ekipi sa IQ 90.

kserks_ wrote:

mamin sin wrote:

Na smanjenje duga opće države u 2016. od 506 milijuna kuna utjecalo je prvenstveno snažnije smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima i kreditima središnje države u usporedbi s novim zaduženjima po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima središnje države.

znači postoji korelacija između visine duga i kamate

što smo zaduženiji to je kamata veća, jer je veći rizik da se neće vratiti dug


ne, čekaj, opet teorija iz knjige ne odgovara empiriji

Vidljivo je da me kamata počeala padati pred ulazak u EU..

 A što se tiče javno duga u jednom trenutku 2015 iznosio je oko 89%BDP, tako da imamo nagli pad na 83% u samo dvije godine.

A tek da nacionaliziramo drugi stup i monetiziramo autoceste javni dug bi pao na 60% BDP-a, a prihodi proračuna bi porasli za 5milijardi kuna,a izdaci za kamate pali sa 10.5 milijardi na 6-7 milijardi kuna, te bi se stvorio značajan suficit, koji bi opet ubrzao smanjenje duga i pad kamatnih stopa..

Samo niko nema muda pokazat srednji prst ekipi sa IQ 90.

Ta nećemo radi ZSE-a držati drugi stup, tko ih hebe neka propadnu.

mamin sin wrote:

Na smanjenje duga opće države u 2016. od 506 milijuna kuna utjecalo je prvenstveno snažnije smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima i kreditima središnje države u usporedbi s novim zaduženjima po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima središnje države.

od 2013g do 2016 jedna metodoligija obračuna duga, a od 2007-2012 druga metodologija i to trpat u isti graf...majko mila, moje koji debilizam ekipa IQ 90, umjesto da se retroaktivno podaci prilagode novoj metodologiji..majko mila

kserks_ wrote:

Vidljivo je da me kamata počeala padati pred ulazak u EU..

SAD wrote:

UK wrote:

Japan wrote:

pogle samo tu korelaciju između visine duga i kamate, iznosi možda 0,2, to je signifikantno, jasno je da tržište određuje cijenu kapitala, tj. kamatu

kad su SAD, UK, i Japan ušle u eurozonu kamata počela padati

kserks_ wrote:

Vidljivo je da me kamata počeala padati pred ulazak u EU...

planet Vulkan wrote:
Vulcan is a small hypothetical planet that was proposed to exist in an orbit between Mercury and the Sun. Attempting to explain peculiarities of Mercury's orbit, the 19th-century French mathematician Urbain Le Verrier hypothesized that they were the result of another planet, which he named "Vulcan".

https://en.wikipedia.org/wiki/Vulcan_(hypothetical_planet)

tamna Tvar wrote:
Dark matter is a hypothetical type of matter distinct from baryonic matter (ordinary matter such as protons and neutrons), neutrinos and dark energy. Dark matter has never been directly observed; however, its existence would explain a number of otherwise puzzling astronomical observations.

https://en.wikipedia.org/wiki/Dark_matter

kad empirija ne odgovara filozofiji, onda izmisliš objašnjenje  

mamin sin wrote:

Na smanjenje duga opće države u 2016. od 506 milijuna kuna utjecalo je prvenstveno snažnije smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima i kreditima središnje države u usporedbi s novim zaduženjima po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima središnje države.

znači postoji korelacija između visine duga i kamate

što smo zaduženiji to je kamata veća, jer je veći rizik da se neće vratiti dug


ne, čekaj, opet teorija iz knjige ne odgovara empiriji

ako pogledaš te tvoje grafove o odnosu duga u udjelu BDP-a i kamata na novi dug..ispada da Zapadne države plaćaju gotov uvijek jedaku kamatu, oko 3% BDP godišnje:), bez obzira jel im je dug 100% BDP ili samo 30%...

uzmi jednu, neće da ti škodi

nisam ljubitelj smanjivanja duga , priglupa ekonomija koja nista dobra nece donijeti HR isto tako kamate nece biti manje od trenutnih zbog takve politike
a shengen/euro mantra daleko 
s druge strane trenutna rastrosnost drzave " u obecanjima" i realno sve manji prihodi od poreza brzo nas udalje od ove prodaje price za drzavotvorne likove