Index i bankari razočarani jer im mladi Hrvati ne vjeruju

DA MLADI u Hrvatskoj pokazuju niske razine financijske pismenosti, nije ni tajna ni novost. Pokazala su to još istraživanja PISA-e iz 2014., kada je Hrvatska, među 18 ispitivanih zemalja, završila na 14. mjestu. Kinezi su tada bili najbolji, Belgijanci drugi, a Estonci treći. Slovenci su bili malo bolji od nas, a Talijani znatno lošiji.

Ovakvu percepciju potvrdila je i debata organizirana u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) u okviru Tjedna novca.

Dvije debatne skupine raspravljale su na temu "Završava li era gotovog novca – prednosti vs. nedostaci?", a rasprava je pokazala da mladi imaju puno rupa u znanju o tome kako funkcioniraju financijski, bankarski, informacijski, sigurnosni, pravni i drugi povezani sustavi.

U diskusiji je jedna debatna skupina srednjoškolaca, ona ZA, pokušala istaknuti prednosti bezgotovinskih financijskih transakcija, a druga, ona PROTIV, prednosti gotovinskih. Unatoč tome što su prilično internetski pismeni i tome što se danas plaćanje internetom, karticama i mobitelima već uvriježilo kao mainstream, mladi su pokazali neočekivano veliku sklonost ideji da bi društvo trebalo ustrajati na očuvanju gotovinskog platnog prometa.

Među ostalim, mladi nisu prepoznali argumente da su zemlje poput Danske povećale razine sigurnosti i smanjile razine kriminala povećanjem bezgotovinskog plaćanja. Nisu im zazvonili ni argumenti da gotovina pogoduje kriminalu, sivoj ekonomiji i neplaćanju poreza jer je teže ući u tragove gotovog novca. Više ih je zabrinjavalo to što će netko moći imati uvid u to što i koliko kupuju, među ostalima i njihovi roditelji, a pokazali su da vjeruju kako je novac sigurniji kada je kod njih, kada ga oni sami štite, te da se boje da je bezgotovinski novac nesigurniji zbog hakera koji im mogu isprazniti cjeloživotnu ušteđevinu, a ne samo džepove. Jedan učenik citirao je 'staru židovsku' prema kojoj je vlasništvo najsigurnije ako je jedna trećina u gotovini, trećina u zlatu, a trećina u nekretninama.

Iako im je moderator rekao da se u zamišljanju budućnosti novca ne bi trebali ravnati trenutnim i lokalnim problemima, u konzervativnim stavovima nisu ih razuvjerili ni kontraargumenti da se veliki novac ionako ne čuva u džepovima ili po koferima, već u bankama, niti da se ukradenom digitalnom novcu može lakše ući u trag, niti da banke mogu vratiti novac vlasnicima u slučajevima upada hakera, niti da je za krađu novca na računu potrebno puno veće znanje, odnosno velika računalna pismenost nego za džeparenje ili pljačku banke. Slično ih nisu uvjerili ni argumenti da je bezgotovinski novac jeftiniji i jednostavniji za rukovanje kada je u pitanju vođenje osobnih financija. Unatoč brojnim sličnim argumentima, od kojih je neke predstavio financijski obrazovani moderator koji je pokazao blagu pristranost opciji ZA, nakon uvodnog izlaganja samo je jedan od nekoliko stotina učenika digao ruku za bezgotovinsko plaćanje. Nakon provedene rasprave, u koju su se na strani opcije ZA uključile i neke njihove profesorice, učenici su ipak i dalje ostali većinski za gotovinu. Tek 11 njih promijenilo je mišljenje i diglo ruku za bezgotovinsko plaćanje.

Razmišljanje učenika može se dijelom objasniti njihovom tinejdžerskom dobi, željom da svoje transakcije i aktivnosti skrivaju od autoriteta. No bilo je također očito da im nedostaje financijskog znanja, za što je iznad svega kriv obrazovni sustav.
S druge strane, brojni prisutni učenici podizanjem ruke izjasnili su se da bi bili zainteresirani za neki izborni predmet o financijama. Više njih, među kojima i jedan iz klasične gimnazije, reklo je da im se to čini važnijim od učenja nekih mrtvih jezika kao što su latinski i grčki.

Neupućeni, konzervativni, retrogradni

Po završetku debate, viceguverner Bojan Fras za Index je rekao da stajališta koja prevladavaju među mladima, a koja su viđena u debati, ukazuju na relativno nisku razinu financijske pismenosti kod nas, osobito kod mladih.

„Danas je to u debati bilo vidljivo jer se pokazalo da djeca imaju neke retrogradne, konzervativne stavove u razmišljanjima o financijama i njihovom progresu. Prošle smo godine također imali jednu debatnu temu o tome jesu li studentski krediti dobra ili loša stvar. Djeca su rekla da nisu dobri. Nisu prihvatila argumente određene slobode, u smislu odabira organizacije vremena i učenja koju mladima daju studentski krediti. Oni to nisu prepoznali, već su bili za tradicionalne ideje prema kojima je najbolje da mladi žive s roditeljima koji će im financirati studije“, rekao je Fras.

"Današnja tema još je očiglednije pokazala da su mladi vrlo konzervativni. Samo nekoliko posto učenika izjasnilo se za budućnost bezgotovinskog plaćanja. Također su ponavljali određene tradicionalne predodžbe. Ono što smo danas vidjeli prije svega nas uči da ima još puno mjesta za financijsku edukaciju, no također i da djeca iskazuju interes za takvo obrazovanje. Rasprava je bila živa, nisu bili indiferentni prema temi“, dodao je, upozorivši da su početkom 2016. objavljeni rezultati istraživanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazali da su u financijskom znanju najslabiji mlađi od 19 godina i stariji od 70 godina.

"Zbog toga smo u HNB-u intenzivirali aktivnosti u cilju financijskog opismenjavanja, osobito mladih srednjoškolaca. 2015. godine imali smo 650 učenika srednjih škola i nešto studenata na raznim modelima financijske edukacije. 2016. imali smo gotovo 1000 te još nešto više od stotinu u Vukovaru. Praktički smo udvostručili naše napore u financijskoj edukaciji", komentirao je Fras.

Ponudili pomoć Ministarstvu obrazovanja prije godinu dana, još čekaju odgovor

Drugi čovjek HNB-a kaže da je očito da mladima nedostaje financijskog znanja. Ističe da se na razini Ministarstva obrazovanja već neko vrijeme vodi diskusija o tome gdje bi trebalo smjestiti pojedine sadržaje koji se tiču financijske pismenosti.

"HNB je još prije godinu dana ponudio Ministarstvu da se posveti edukaciji edukatora, a sada čekamo nekakav odgovor na tu našu inicijativu. Mislim da je tu važno ono što je isticala i iznijela grupa koja je radila na kurikularnoj reformi, a posebno je važno za financijsku edukaciju – da se trebamo maknuti od sadržaja kojima je svrha memoriranje, na sadržaje kojima je svrha uključivanje i razumijevanje praktičnih posljedica. Mislim da nema dvojbe oko toga da bi financijska edukacija trebala biti jako praktična. Stoga ne bi bilo loše da se dio financijske edukacije pokuša inkorporirati u okviru premeta matematike, a dio u okviru Politike i gospodarstva. Matematičar Toni Milun postao je celebrity upravo zato što je kao profesor matematike preko medija krenuo rješavati osnovne kamatne račune i sl. Mislim da bi se taj predmet trebao učiti interdisciplinarno", pojasnio je Fras.


http://www.index.hr/vijesti/clanak/mladi-hrvati-su-financijski-nepismeni-nazadni-i-konzervativni/960084.aspx

" Nisu im zazvonili ni argumenti da gotovina pogoduje kriminalu, sivoj ekonomiji i neplaćanju poreza jer je teže ući u tragove gotovog novca."


Ipak ima nade, ukidanje gotovine bi povećalo proeznu presiju i zaradu banaka, 60% tvrtki bi moglo odmah zatvoriti jer porezna sa svojom presijom, nasiljem i otimanjem maltene 60% svega uništava sve osim Tode i izabranih

Jedan učenik citirao je 'staru židovsku' prema kojoj je vlasništvo najsigurnije ako je jedna trećina u gotovini, trećina u zlatu, a trećina u nekretninama.


i mali dodatak, od svakog prihoda 10% se štedi.

U biti banke bi jednostranim naknadama zarađivale još više, a obični građani ne bi imali za kruh

Eva_ wrote:Jedan učenik citirao je 'staru židovsku' prema kojoj je vlasništvo najsigurnije ako je jedna trećina u gotovini, trećina u zlatu, a trećina u nekretninama.


i mali dodatak, od svakog prihoda 10% se štedi.

Židovi su ustvari financijski nepismeni i retrogradni, morati že ih HNB financijski opismeniti.

asilovski wrote:" Nisu im zazvonili ni argumenti da gotovina pogoduje kriminalu, sivoj ekonomiji i neplaćanju poreza jer je teže ući u tragove gotovog novca."

travu ne moš kupit na karticu ne sjećam se da je i jedan diler prima

catabbath wrote:Među ostalim, mladi nisu prepoznali argumente da su zemlje poput Danske povećale razine sigurnosti i smanjile razine kriminala povećanjem bezgotovinskog plaćanja.

Pretpostavljam da u Danskoj nema npr. Hanžekovića koji ti "greškom" sjedne na račun pa ti dokazuj da ti nisi taj dok su tvoje pare u blokadi. Imaš a nemaš.

Eva_ wrote:Jedan učenik citirao je 'staru židovsku' prema kojoj je vlasništvo najsigurnije ako je jedna trećina u gotovini, trećina u zlatu, a trećina u nekretninama.


i mali dodatak, od svakog prihoda 10% se štedi.

ako imaš gotovine koje sakriješ od "države" ovdje HNB-, banke i država propagiraju ukidanje gotovine i nepovoljne kredite, što bi u realitetu značilo da daš 60% državi i živiš od 40% pa kako ti uvijek fali barem 20% uzimaš kredite koju su nepovoljni, da ne govorim o bankraskim naknadama

marcellus wrote:

asilovski wrote:" Nisu im zazvonili ni argumenti da gotovina pogoduje kriminalu, sivoj ekonomiji i neplaćanju poreza jer je teže ući u tragove gotovog novca."

travu ne moš kupit na karticu ne sjećam se da je i jedan diler prima

travu, majstore, odvjetnike, kobasice, da ne govorim da moraš sve iamti na računu pa onda kupiti, a ana to sve ide porez, pdv-e, prirezi, bankaraske naknade...osim tga mogu te blokirati i ti realno možeš crknuti, u zemlji gdje je 400.000 blokirano ukidanje gotovine bi bilo kao da ti uzmu hranu iz usta

asilovski wrote:U biti banke bi jednostranim naknadama zarađivale još više, a obični građani ne bi imali za kruh

sav novac novac = dug

milijun kuna u džepu = milijun kuna kredita

1.000.000 kn džep - 1.000.000 kn kredit = 0 (nula)
___________________________________


bez kredita nema novca, sav novac koji danas postoji je došao iz kredita

Degenerik par excellance

Ustalom, kod kartičnog plaćanja banka a time po potrebi i država uvijek imaju uvid u to što si, gdje i kad kupovao. Ja ne želim da itko ima uvid u to što kupujem. Od oglašivača do državnog odvjetnika. Porez ionako plaćam i na plaći i na onom što kupujem itd.

marcellus wrote:Ustalom, kod kartičnog plaćanja banka a time po potrebi i država uvijek imaju uvid u to što si, gdje i kad kupovao. Ja ne želim da itko ima uvid u to što kupujem. Od oglašivača do državnog odvjetnika. Porez ionako plaćam i na plaći i na onom što kupujem itd.

ali imaš multiplus card karticu s kojom ostvaruješ popuste?

marcellus wrote:Ustalom, kod kartičnog plaćanja banka a time po potrebi i država uvijek imaju uvid u to što si, gdje i kad kupovao. Ja ne želim da itko ima uvid u to što kupujem. Od oglašivača do državnog odvjetnika. Porez ionako plaćam i na plaći i na onom što kupujem itd.

Jedno je plaćati porez, ali u državi koja uzima sve to je nemoguće ako sve prijabvljuješ da ne govorim da bi sve usluge poskupile barem 40%, 50% bi propalo i otišlo van, vjerojatno je ovo i cilj.

inače temu o ukidanju gotovine sam pustio prije par godina, ali vidim ista dolazi kod nas što je užas najgore vrste

vele da bi multiplus card mogla malo ić pauzirat... ti su popusti bili za Tode, a on sad ode...

michaellcmacha wrote:vele da bi multiplus card mogla malo ić pauzirat... ti su popusti bili za Tode, a on sad ode...

banka vidi samo ukupni iznos koji si platio, ne vidi pojedine stavke na računu

dok multipluscard kartica prikuplja podatke o svemu, koliko imaš godina, koliko zarađuješ, koje pivo kupuješ, koji su ti najdraži kondomi... i onda ih prodaje dalje onima koji žele te informacije

i na to ljudi bezpogovorno pristaju, zbog "bodova" koje mogu skupljati

Srećko wrote:

michaellcmacha wrote:vele da bi multiplus card mogla malo ić pauzirat... ti su popusti bili za Tode, a on sad ode...

banka vidi samo ukupni iznos koji si platio, ne vidi pojedine stavke na računu

dok multipluscard kartica prikuplja podatke o svemu, koliko imaš godina, koliko zarađuješ, koje pivo kupuješ, koji su ti najdraži kondomi... i onda ih prodaje dalje onima koji žele te informacije

i na to ljudi bezpogovorno pristaju, zbog "bodova" koje mogu skupljati

a oni podatke prodaju Gfk-u i dr. kompanijama u biti ovo je dokaz da je pacer Šejker potpuni štreberko i neznalica, te da je ovo doba zapravo najgore doba, ili kako bi rekao Guenon najmračniji dio mračnog doba, pogotovo kad ti ropstvo nude kao slobodu na ovaj način i to djeci, čista indokrinacija, zanimljivo da uzimaju isti "argument" defamiraj sugovornika kao "dokaz" za propagandu hehehe

multi plus je uredu jer nije nasilno. 
ako jo želin popust u zamjenu za informacije o sebi, svi ostali tribaju odjebati.

Zašto se sve te kartice zovu kreditne kartice odnosno credit cards? to mi nikad nije bilo jasno...tko tu koga kreditira ako imaš svoje pare?