I libertarijancima dolazi iz guzice u glavu, biti u krivu je skupo

deda wrote:želiš da ekonomija raste? digni kredit

ili traži od države da se zaduži

jer bez novih kredita nema rasta

jedna je stvar kada netko tipa privatna osoba uzme kredit, pa sa njime kupuje stan koji onda gradi građevinski sektor, ili investira u business, tipa epikur uzme brod za business. to je novo-stvorena vrijednost, realna vrijenost, nema utjecaja na inflaciju. Naravno pod uvjetom da se kredit otplati. U slučaju da u vremenima "monetarne ekpanzije" što radi EMU ili FED, krediti se dijele šakom-i-kapom, to moze u početku pojačati ekonomski rast, međutim stvara opasnost od više problema, tipa postoji mogućnost nagomilavanja hrpe loših kredita, što onda moze uzrokovati krizu i resetirati stvari na početak. 

Zato se ja slažem sa nekim ekonomistima koji govore, da monetarna ekonomija nema efekta u dugom roku. u kratkom svašta se dešava.


e sada , ono su privatni krediti koji su dobri i koji su problem pojedinca, a drugo su državni krediti koji su uglavnom zlo i problem svih nas.
druga je stvar kada kredit uzme država, i to na dva načina.

prvi je zaduži se u inozemstvu u stranoj valuti, da bi uhljebi i lupači pečata, dobili "zarađenu plaću" za to što su terorizirali građane, a onda ovi uhljebi sa tom plaćom odlaze u njemačku trgovinu Lidl i kupuju Njemačku uvoznu robu. Kako god nekoga jeba u guzicu, ovo nikako nije dobro za ekonomiju.

Druga verzija zaduživanja države, preko privatnih banaka u domaćoj ekonomiji u domaćoj valuti, opet se svodi na isti kurac kao i prva verzija. privatne banke daju državi kredit u kunama, a ova daje plaće u kunama, a ovi u kunama kupuju uvoznu robu što opet utječe na pad BDPa i devalvaciju kune, jer dug će trebati vraćati. U oba slučaja, 3 koraka naprijed 1 nazad. 




treća verzija bi bila ono što ŽZ se zalaže pa mislim i ti si do nedavno govorio, "da država stvori novac" "još bolje preko centralne banke", to bi uzrokovalo hiperinflaciju, jer takav novac ne vrijedi ništa, jer bi se sa njime financirali lupači pečata, a lupači pečata ne kotiraju visoko na međunarodnoj razmjeni (u prijevodu, njemačka marka je jaka jer temeljila na njemačkim autima naprimjer, a hrvatska kuna koja se temeljelila na lupanim pečatima ne vrijedi kurca).

Slično se desilo sa Yugoslovenskim dinarom, da je YU ekonomija ikoji kurac vrijedila, vrijedila bi im valuta. 


zato je državana (uglavnom zlo), ako želite rast ekonomije, maknite državu, samo da ne pomaž nikome(odmaže). Snizi poreze, regulacije, neka privatni građani investiraju, troše itd. 

Nisam za ukidanje države, vojska, NASA, policija, sudovi, itd.. sve se to treba financirati malim porezima..  ovako ljudi imaju osjećaj(ispravan) da je RH država ništa drugo nego HDZ-udbaška prčija koja pljačka njihov novac i neda im da žive(što je i istina). 

95% domaćih ekonomista će se zalagati za manju državu i manje poreze, to je osnova Trumpove izborne kamapnje itd..

deda wrote:

Pinochet wrote:

crvenkasti wrote:Zar je deda odjednom progledao i sad shvaća da banke stvaraju novac?

deda se prešaltava u ekonomiji , kako šta pročita ili nauči novo :D

to si ti, ti vjeruješ da banka plasira štedne depozite kao kredite, kao i marcelus, vjerujete u multiplikaciju
ne ide vam zbrajanje

gle pogleda sam davno tvoj video što si stavio, dakle nas na faksu uče o toj kreditnoj multiplikaciji(doduše ja nisam studira opće financije, možda netko tko je studira više momentarnu ekonomiju, možda uče detalje, nas uče na keynezijanskoj sintezi sve, a ekonomisti kao i ostale struke uglavnom prolaze osnove sve po malo.. ), iako i ovo tvoje što si rekao, nije baš daleko od toga.. u oba slučaja banke kreiraju puno više kredita, nego što imaju depozita, samo u tvom slučaju ne trebaju nikakav depozit.

zanimljivo, ovo što si stavio ovaj sa zero edge i one druge linkove(koje sam pogleda) , morao bih pitati nekog boljeg ekonomista da pojasni sve to.

sve jedno , to ne mijenja situaciju poviše ništa. (država je zlo)

nihiluse, un govori o frakcionarnom bankarstvu, 
de libertarijanaca stvarno želi 100% deposit backed loans,
ali mi drugi znomo da se niko nemo pravo mišati u dobrovoljne ugovore ljudi. 

monetarne politike cb proizvode bumove i bustove, sve ča rodu utječe na ekonomiju, i kad ne eodu ništa utječu. oni pokušavaju pogoditi potrwbu za šoldima, a to niko ne more znati kolika je, sve ča se more urediti jest da se eventualne grješke ploćaju iz svoga žepa, tj da privatna instutucija moro soma snositi posljedice za svoje poteze.