Budućnost oprašivanja - mehanički kukci

by debotoijusto 15/2/2017, 15:57

Dok se pčele u SAD-u nalaze na popisu ugroženih vrsta, znanstvenici u Japanu oprašuju ljiljane uz pomoć dronova veličine kukca. Iako bi zaštita pčela kao glavnih oprašivača trebala biti na vrhu ljestvice prioriteta, u nastavku pročitate kako i mali roboti mogu pomoći.

2007. godine znanstvenici s instituta National Institute of Advanced Industrial Science and Technology (AIST) Nanomaterial Research Institute, pod vodstvom istraživačaEijiroa Miyakoa, pokušali su stvoriti tekućinu koja bi provodila električnu struju. Jedan od pokušaja je rezultirao tekućinom gustom kao gel za kosu te je tada otpisan kao neuspjeh. Nakon 10 godina skupljanja prašine na policama, Miyako je, potaknut izumiranjem pčela, odlučio toj ljepljivoj masi udahnuti novi život.

Da bi dokazao da njegov gel može prenositi pelud s jednog cvijeta na drugi, Miyako se koristio mravima i kućnim muhama kojima je nanosio gel na tijelo i puštao ih u okoliš. Zatim bi ih pratio i analizirao koja je životinja, ona s gelom ili ona bez njega, pokupila više peludi. Kako bi utvrdio može li gel pokupiti pelud, Miyako je prikupljao mrave oko njegova Instituta, stavio im kapljicu ionskog gela na tijel, i ostavio ih da slobodno lutaju među tulipanima. U usporedbi s mravima koji nisu imali gel na sebi, mravi s gelom su više vezali pelud za svoje tijelo. U odvojenim eksperimentima, koristeći muhe, otkrio je kako gel ima i učinak kamuflaže: pri različitim izvorima svjetla mijenja boju, što može pomoći umjetnim oprašivačima pri izbjegavanju predatora.

by debotoijusto 15/2/2017, 15:57

Nastavak istraživanja Miyako je pronašao u minijaturnim robotima kukcima čija se tehnologija ubrzano razvijala. Odlučio je kombinirati svoje istraživanje dugotrajnog gela i kukaca dronova. „Ovaj projekt je rezultat čiste sreće", navodi Miyako, koji je radio s postdoktorandicom i prvom autoricom Svetlanom Chechetkom. „Bili smo iznenađeni da se ni nakon 8 godina ionske gel ne raspada i još uvijek je toliko gust. Konvencionalni gelovi se uglavnom sastoje od vode i ne mogu se koristiti dugopa smo odlučili koristiti ovaj materijal za istraživanje. Kako bi dronovi oprašivači što uspješnije pokupili pelud s jednog cvijeta i prenijeli ga na drugi, obloženi su konjskom dlakom i ionskim gelom na koji se pelud zalijepi. Dlačice pružaju veću površinu na koju se mogu prihvatiti zrnca peludi.

Miyaku je bio potreban leteći stroj koji je dovoljno malen da može manevrirati preko cvjetnih polja, kao pčela.Suglasili su se s dronom pokretanim s 4 propelera, vrijednosti oko 500 kn, ali za skupljanje peludi nije bilo dovoljno samo staviti gel na metalno tijelo mehaničkog kukca. Miyako i Chechetka surađivali su s kolegama Masayoshi Tange i Yue Yu iz AIST na testiranju korištenja konjskih dlaka koje su oponašale dlakavi pokrov pčela. Dlačice su omogućile veću površinu za pelud i proizvodile su statički elektricitet kako bi zrna ostala na mjestu.

Miyakov je tim daljinski upravljao dronovima opremljenim dlačicama i gelom preko polja ružičastog poljskog japanskog ljiljana (Lilium japonicum). Dronovi su na sebe lijepili pelud koji je onda mogao biti prebačen na drugi cvijet. Na taj su način umjetno oprašivali biljke i poticali ih na proces proizvodnje sjemena. Dronovi bez gela i dlačica nisu imali taj učinak.

http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=10076

by debotoijusto 15/2/2017, 16:01

ovo zvuci kao jedna od b. mirror epizoda

by Sponsored content

Budućnost oprašivanja - mehanički kukci

Budućnost oprašivanja - mehanički kukci

Re: Budućnost oprašivanja - mehanički kukci

Re: Budućnost oprašivanja - mehanički kukci

Re: Budućnost oprašivanja - mehanički kukci