RIJEČANKA PRODALA SVE I OTIŠLA U NJEMAČKU "Domoljublje nas ne zanima, ovdje nas napokon cijene"

metilda wrote:

RayMabus wrote:

"Ja sam samo jako razočarana, ogorčena i ljuta na sve što mi se dogodilo u Hrvatskoj i što smo kao obitelj sve više radili, a sve manje novaca imali.

Kupili smo stan na kredit od 30 godina s ogromnim kamatama i uz redovan posao i muž i ja smo radili dodatno svako popodne da si omogućimo pristojan život. No, nije išlo. 

Iz Hrvatske su odselili prije godinu i pol. Poslove u Njemačkoj nisu imali već su, kaže, jednostavno otišli tamo, pronašli stan i dva mjeseca živjeli od ušteđevine. 

 odakle im ušteđevina??? 

Prodala je stan.

VISOKOOBRAZOVANA Riječanka u svojim četrdesetima odlučila je ostaviti sve u Hrvatskoj i spakirati kofere. Ona i muž prodali su stan, dali otkaze i s djecom odselili u zapadnu njemačku pokrajinu Sjeverna Rajna-Vestfalija.

RayMabus wrote:

metilda wrote:

RayMabus wrote:

"Ja sam samo jako razočarana, ogorčena i ljuta na sve što mi se dogodilo u Hrvatskoj i što smo kao obitelj sve više radili, a sve manje novaca imali.

Kupili smo stan na kredit od 30 godina s ogromnim kamatama i uz redovan posao i muž i ja smo radili dodatno svako popodne da si omogućimo pristojan život. No, nije išlo. 

Iz Hrvatske su odselili prije godinu i pol. Poslove u Njemačkoj nisu imali već su, kaže, jednostavno otišli tamo, pronašli stan i dva mjeseca živjeli od ušteđevine. 

 odakle im ušteđevina??? 

Prodala je stan.

VISOKOOBRAZOVANA Riječanka u svojim četrdesetima odlučila je ostaviti sve u Hrvatskoj i spakirati kofere. Ona i muž prodali su stan, dali otkaze i s djecom odselili u zapadnu njemačku pokrajinu Sjeverna Rajna-Vestfalija.

 znam, piše u naslovu, ali to nije ušteđevina, trebala se za index drugačije frazirati. ali da su joj zahtjevi za pojam pristojnog života različiti od mojih - jesu. muž i ja ne radimo ništa osim poljoprivrede, odgojili smo šestero djece i sasvim pristojno živimo.. znam doduše jednu osobu koja je tako otišla raditi u švedsku, to zvuči tako nobl, ali u švedskoj od jutra do mraka čisti novogradnje i skapava od umora.. ali bitno je reći da radi u švedskoj i da u hrvatskoj ne može čistiti novogradnje..

Sve ok , ja i onako nisam VKV .....cak sam i citirao neke dijelove i objasnio kako je najbolje ic za uhvatit pet do šest godina njemačkog staža da bi ostvario pravo na minimalnu njemačku pemziju od 300 eura.

Svak ima neki svoj koncept zašto odlazi....i kako odlazi.

VKV su cijenjeni na zapadu posebno ako je struka koja se traži dakle nije fizikala a place su i više nego pristojne plus te cijene .....uglavnom ako je rijec o obitelji kao ovdje ti odlaze trajno.

Svak ima neku svoju šemu zašto no poanta je da se samo uhljebima , državnim poslovima , ovim sa visokim plačama ( al ne i visokim troškovima kao šta je taj njen kredit za stan ) isplati šljakat ovdje.

RayMabus wrote:VKV su cijenjeni na zapadu posebno ako je struka koja se traži dakle nije fizikala a place su i više nego pristojne plus te cijene .....uglavnom ako je rijec o obitelji kao ovdje ti odlaze trajno.

Svak ima neku svoju šemu zašto no poanta je da se samo uhljebima , državnim poslovima , ovim sa visokim plačama ( al ne i visokim troškovima kao šta je taj njen kredit za stan ) isplati šljakat ovdje.

ma koji kurac vkv jebate, pa ja pkv i dobro zaradim
evo longi da si varioc i bez skole al sa atestom sad bi te mogao zaposlit u svicarskoj, prijatelj mi sef baustele u toj firmi i trebaju argonske varioce ko oglavu, mislim da su to oni sto vare inox,
38 chf satnica

RayMabus wrote:Ajmo nešto rasčistit ...ljudi u 40-ima ili tu negdje su svoju mladost proveli ovdje ....tražeci posao ...dakle vecina njih nema nit tu cijelogodišnje zaposlenje nego ima dosta praznog hoda ( traženje nekog posla ) i ako nisu uhljebi , na državnoj sisi , imaju veca primanja i benificirani radni staž ...ostanu li šljakat ovdje ti ce imat manju pemziju nego da sad uteknu u Švabiju i odrade pet-šest godina radnog staža bilo u komadu bilo s prekidima.

I sad mi objasnite zašto bi takve ljude trebalo zanimat šljakanje u Hr ?

kakva kurac švapska penzija. Švapska penzija ti je sad 700€ i to ako. Nije ti to švabija 80tihi ,90tih prošlog stoljeća.
Tad je švapska penzija bila nešto, sad je goli kurac. Ak nisi uplačivo životno jebo si majku kad odeš na švapsku penziju.
A ova kuja laže. Baš će švabo ulagat u babe a ima pun kurac mladih koji to što ova sad uči imaju u malom prstu i još govore i jezik.
trla baba lan....tu niš ne valja a u švabiji sunce sija i po noći. Moš mislit.

Ažurirano : 18/01/2017
Državne mirovine u inozemstvu

Starosne mirovine

Zahtjev za mirovinu

Ako ste radili u nekoliko država članica, vjerojatno ste u svakoj od njih stekli prava na mirovinu.
Morat ćete predati zahtjev mirovinskom tijelu u državi u kojoj živite ili u posljednjoj državi u kojoj ste radili. Ako nikada niste radili u državi u kojoj živite, vaša država domaćin proslijedit će vaš zahtjev posljednjoj državi u kojoj ste radili.
Ta je država u tom slučaju nadležna za obradu vašeg zahtjeva i prikupljanje dokaza o uplaćenim doprinosima od svih država u kojima ste radili.
U nekim bi vam državama mirovinsko tijelo trebalo poslati obrazac za zahtjev za mirovinu prije nego što dosegnete dob za umirovljenje u toj državi. Ako ne dobijete obrazac, provjerite pri mirovinskom tijelu hoće li vam ga automatski poslati.
Informacije o ostvarivanju mirovine trebali biste zatražiti barem 6 mjeseci prije umirovljenja jer bi postupak dobivanja mirovina iz različitih država mogao biti dug.

Potrebni dokumenti

Razlikuju se ovisno o državi, no u pravilu je potrebno dostaviti bankovne podatke i identifikacijsku ispravu.
Za više informacija obratite se mirovinskom tijelu koje obrađuje vaš zahtjev.

Razlike u uvjetima za umirovljenje

U nekim se državama članicama duže čeka na dobivanje mirovine.
Mirovinu možete dobivati od države u kojoj sada živite (ili posljednje u kojoj ste radili) u trenutku kada dosegnete zakonom određenu dob za umirovljenje u toj državi. Ako ste stekli mirovinska prava u drugim državama, taj ćete dio mirovine početi dobivati tek kada dosegnete zakonom određenu dob za umirovljenje u tim državama.
Stoga je važno u svim državama u kojima ste radili unaprijed saznati što će se dogoditi ako promijenite datum od kojeg ćete početi primati mirovinu.
Ako jednu mirovinu počnete primati prije druge, moguće je da će to utjecati na iznos koji ćete primati.
Za dodatne savjete obratite se relevantnim tijelima u državi u kojoj živite i/ili u državama u kojima ste radili.
Informirajte se o dobi za umirovljenje i mirovinskim sustavima u različitim državama članicama EU-a:

Primjer

Vodite računa o različitim uvjetima za umirovljenje (koji uključuju veću starosnu dob!) u drugim državama.
Francuskinja Caroline radila je 15 godina u Danskoj, a na kraju karijere vratila se u Francusku. Kao što je uobičajeno u Francuskoj, zatražila je mirovinu kada je navršila 60 godina, ali je iznos koji je dobila bio vrlo nizak.
Sa 60 godina Caroline ima pravo samo na francuski dio mirovine. Danski će dio primati kada navrši 67 godina - zakonom određenu dob za umirovljenje u Danskoj za Carolineinu dobnu skupinu.

Razdoblja prihvatljivosti

U nekim državama članicama morate raditi tijekom određenog minimalnog razdoblja da biste stekli pravo na imovinu.
Kako bi ocijenilo imate li pravo na mirovinu, u takvim slučajevima mirovinsko tijelo mora uzeti u obzir sva razdoblja rada u drugim državama članicama kao da ste cijelo vrijeme radili u toj državi ( načelo zbrajanja razdoblja).
Ako to nije slučaj, obratite se našim službama za pomoć.

Primjer

Tom je radio 4 godine u Njemačkoj i 32 godine u Portugalu.
Za stjecanje prava na mirovinu u Njemačkoj potrebno je raditi najmanje 5 godina. Tom u načelu ne bi ispunjavao uvjete u okviru nacionalnog mirovinskog sustava u Njemačkoj jer je tamo radio samo 4 godine.
Međutim njemačko mirovinsko tijelo mora uzeti u obzir Tomov radni staž u Portugalu. Priznaje mu pravo i isplaćuje mirovinu za 4 godine radnog staža u Njemačkoj.   

Razdoblja osiguranja kraća od jedne godine

Ako ste u jednoj državi bili osigurani manje od jedne godine, moguće je da vrijede posebna pravila jer neke države članice ne isplaćuju mirovine za kratka razdoblja: no mjeseci tijekom kojih ste bili osigurani ili imali boravište u državi u kojoj ste radili tijekom kraćeg razdoblja neće biti izgubljeni jer će ih pri izračunavanju mirovine u obzir uzeti države u kojima ste radili dulje.
Ako naiđete na poteškoće pri dobivanju mirovine za razdoblja rada kraća od jedne godine, obratite se našim službama za pomoć. 

Izračunavanje mirovine

Mirovinsko tijelo u svakoj državi članici u kojoj ste radili provjerit će doprinose koje ste uplaćivali u njezin sustav, koliko ste uplatili u drugim državama i koliko dugo ste radili u drugim državama.

Stopa EU-a

Svako mirovinsko tijelo izračunat će dio mirovine koji treba platiti uzimajući u obzir razdoblja staža u svim državama članicama.
Pri izračunu će zbrojiti razdoblja staža u svim državama članicama i izračunati kakvu mirovinu biste dobili da ste cijelo to vrijeme uplaćivali doprinose u sustav te države (tzv. teoretski iznos).
Taj će se iznos zatim prilagoditi razdoblju tijekom kojeg ste zapravo bili osigurani u toj državi (tzv. razmjerna mirovina).

Nacionalna stopa

Ako ispunjujete uvjete za ostvarivanje nacionalne mirovine bez obzira na razdoblja staža u drugim državama, mirovinsko tijelo izračunat će i nacionalnu mirovinu (takozvana samostalna davanja).

Rezultat

Nacionalno tijelo zatim će usporediti razmjernu imovinu i samostalna davanja, a vi ćete od te države članice primati viši iznos.
Svaka će vam država poslati obrazac P1 u kojem će vam objasniti svoju odluku. 

Primjer

Rosa je radila 20 godina u Francuskoj i 10 godina u Španjolskoj.
U obje države potrebno je raditi barem 15 godina kako bi se ostvarilo pravo na mirovinu. Svaka će država izračunati Rosinu mirovinu:
Francusko tijelo napravit će dvostruki izračun:

• Izračunat će Rosinu nacionalnu mirovinu za 20 godina staža u Francuskoj - npr. 800 eura.
  
• Izračunat će i teoretski iznos, odnosno mirovinu koju bi Rosa imala da je svih 30 godina radila u Francuskoj - npr. 1500 eura. Nakon toga odredit će razmjernu mirovinu, odnosno dio tog iznosa koji treba platiti za godine staža u Francuskoj: 1500 x 20 godina u Francuskoj / ukupno 30 godina = 1000 eura.  
  

Rosa ima pravo na veći iznos - 1000 eura mjesečno.
Španjolsko tijelo neće računati nacionalnu mirovinu jer je Rosa u Španjolskoj radila kraće od obveznog minimalnog razdoblja. Izračunat će samo stopu EU-a - počevši od teoretskog iznosa, odnosno mirovine koju bi Rosa imala da je svih 30 godina radila u Španjolskoj - npr. 1200 eura.
Nakon toga odredit će razmjernu mirovinu - dio tog iznosa koji treba platiti za godine staža u Španjolskoj: 1200 x 10 godina u Španjolskoj / ukupno 30 godina = 400 eura.
Na kraju će Rosa dobiti mirovinu od 1400 eura.

Isplaćivanje mirovine

Svaka država koja vam daje mirovinu u pravilu je isplaćuje na bankovni račun u vašoj državi boravišta ako živite u državi članici.
Ako ne živite u državi članici, možda ćete morati otvoriti bankovni račun u svakoj državi članici koja vam isplaćuje mirovinu.

Invalidske/obiteljske mirovine

Ista se pravila primjenjuju i na izračunavanje invalidskih i obiteljskih mirovina. Važno je znati sljedeće:

• Ako zatražite invalidsku mirovinu ili davanja u slučaju invalidnosti, svaka država u kojoj ste radili mogla bi zasebno zatražiti liječnički pregled i doći do potpuno drugačijih zaključaka. Jedna bi država mogla procijeniti da ste potpuno nesposobni za rad, dok bi vas druga mogla smatrati u potpunosti sposobnim.
  
• Neke države članice ne isplaćuju obiteljske mirovine. Ako vaš suprug ili supruga radi u inozemstvu, a vi računate s mogućnošću dobivanja obiteljske mirovine, provjerite postoji li ona u toj državi.
  

danni1 wrote:

RayMabus wrote:Ajmo nešto rasčistit ...ljudi u 40-ima ili tu negdje su svoju mladost proveli ovdje ....tražeci posao ...dakle vecina njih nema nit tu cijelogodišnje zaposlenje nego ima dosta praznog hoda ( traženje nekog posla ) i ako nisu uhljebi , na državnoj sisi , imaju veca primanja i benificirani radni staž ...ostanu li šljakat ovdje ti ce imat manju pemziju nego da sad uteknu u Švabiju i odrade pet-šest godina radnog staža bilo u komadu bilo s prekidima.

I sad mi objasnite zašto bi takve ljude trebalo zanimat šljakanje u Hr ?

kakva kurac švapska penzija. Švapska penzija ti je sad 700€ i to ako. Nije ti to švabija 80tihi ,90tih prošlog stoljeća.
Tad je švapska penzija bila nešto, sad je goli kurac. Ak nisi uplačivo životno jebo si majku kad odeš na švapsku penziju.
A ova kuja laže. Baš će švabo ulagat u babe a ima pun kurac mladih koji to što ova sad uči imaju u malom prstu i još govore i jezik.
trla baba lan....tu niš ne valja a u švabiji sunce sija i po noći. Moš mislit.

http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/biznis/clanak/id/449508/pedesetogodisnjaci-pronasli-nacin-kako-uz-pomoc-njemacke-osigurati-pristojnu-starost

Posao u inozemstvu traže ljudi različite dobi i radnog iskustva, no najviše je onih preko pedeset godina. Među ostalim, razlog tomu je i što nakon pet godina rada u Njemačkoj imate pravo na mirovinu od tristo eura, a za svaku dodatnu godinu još šezdeset eura. Neki zapravo ciljano odrade tih pet godina i vrate se kući - kaže Nives Kvesić, direktorica tvrtke "Decro usluge" iz Zagreba.

Razdoblja prihvatljivosti

U nekim državama članicama morate raditi tijekom određenog minimalnog razdoblja da biste stekli pravo na imovinu.
Kako bi ocijenilo imate li pravo na mirovinu, u takvim slučajevima mirovinsko tijelo mora uzeti u obzir sva razdoblja rada u drugim državama članicama kao da ste cijelo vrijeme radili u toj državi ( načelo zbrajanja razdoblja).
Ako to nije slučaj, obratite se našim službama za pomoć.

Primjer

Tom je radio 4 godine u Njemačkoj i 32 godine u Portugalu.
Za stjecanje prava na mirovinu u Njemačkoj potrebno je raditi najmanje 5 godina. Tom u načelu ne bi ispunjavao uvjete u okviru nacionalnog mirovinskog sustava u Njemačkoj jer je tamo radio samo 4 godine.
Međutim njemačko mirovinsko tijelo mora uzeti u obzir Tomov radni staž u Portugalu. Priznaje mu pravo i isplaćuje mirovinu za 4 godine radnog staža u Njemačkoj.

Leviathan2 wrote:

RayMabus wrote:VKV su cijenjeni na zapadu posebno ako je struka koja se traži dakle nije fizikala a place su i više nego pristojne plus te cijene .....uglavnom ako je rijec o obitelji kao ovdje ti odlaze trajno.

Svak ima neku svoju šemu zašto no poanta je da se samo uhljebima , državnim poslovima , ovim sa visokim plačama ( al ne i visokim troškovima kao šta je taj njen kredit za stan ) isplati šljakat ovdje.

ma koji kurac vkv jebate, pa ja pkv i dobro zaradim
evo longi da si varioc i bez skole al sa atestom sad bi te mogao zaposlit u svicarskoj, prijatelj mi sef baustele u toj firmi i trebaju argonske varioce ko oglavu, mislim da su to oni sto vare inox,
38 chf satnica

38chf u ch je kao 38kn u hr. bio gore, tursticki a i poslovno. skupo u tri pm.
meni nudili 9soma i odbio sam. firma je pokraj zeneve. stan je 2 soma plus rezije.

Za stjecanje prava na mirovinu u Njemačkoj potrebno je raditi najmanje 5 godina.

puno je to, vrotit ćeš se ko stori starac, 43 godine, a sve radi 300 eurov.

a mogo bi, da oćeš, učloniti se u neki ngo, tamo cijene ljute ljude, mogo bi razbijati okolo, vatati ustaše, marširati sa sindikatima...uvališ se ko podtajnik, dosekretar, nadpisar...bilo ča...

RayMabus wrote:Za stjecanje prava na mirovinu u Njemačkoj potrebno je raditi najmanje 5 godina.

Zato za Švabiju ovaj dole primjer nevrijedi jer u Švabiji i nakon pet godina ima pravo na nacionalnu imovinu tj posebnu ;

Primjer

Rosa je radila 20 godina u Francuskoj i 10 godina u Španjolskoj.
U obje države potrebno je raditi barem 15 godina kako bi se ostvarilo pravo na mirovinu. Svaka će država izračunati Rosinu mirovinu:
Francusko tijelo napravit će dvostruki izračun:

• Izračunat će Rosinu nacionalnu mirovinu za 20 godina staža u Francuskoj - npr. 800 eura.
  
• Izračunat će i teoretski iznos, odnosno mirovinu koju bi Rosa imala da je svih 30 godina radila u Francuskoj - npr. 1500 eura. Nakon toga odredit će razmjernu mirovinu, odnosno dio tog iznosa koji treba platiti za godine staža u Francuskoj: 1500 x 20 godina u Francuskoj / ukupno 30 godina = 1000 eura.  
  

Rosa ima pravo na veći iznos - 1000 eura mjesečno.
Španjolsko tijelo neće računati nacionalnu mirovinu jer je Rosa u Španjolskoj radila kraće od obveznog minimalnog razdoblja. Izračunat će samo stopu EU-a - počevši od teoretskog iznosa, odnosno mirovine koju bi Rosa imala da je svih 30 godina radila u Španjolskoj - npr. 1200 eura.
Nakon toga odredit će razmjernu mirovinu - dio tog iznosa koji treba platiti za godine staža u Španjolskoj: 1200 x 10 godina u Španjolskoj / ukupno 30 godina = 400 eura.
Na kraju će Rosa dobiti mirovinu od 1400 eura.

aben wrote:puno je to, vrotit ćeš se ko stori starac, 43 godine, a sve radi 300 eurov.

a mogo bi, da oćeš, učloniti se u neki ngo, tamo cijene ljute ljude, mogo bi razbijati okolo, vatati ustaše, marširati sa sindikatima...uvališ se ko podtajnik, dosekretar, nadpisar...bilo ča...

Pa imam stanova i nekretnina ....vidiš da ja samo necu da me netko za kikiriki pravi budalom nego kad vec radim za kikiriki da bar znam zašto.

RayMabus wrote:Ažurirano : 18/01/2017
Državne mirovine u inozemstvu

Starosne mirovine

Zahtjev za mirovinu

Ako ste radili u nekoliko država članica, vjerojatno ste u svakoj od njih stekli prava na mirovinu.
Morat ćete predati zahtjev mirovinskom tijelu u državi u kojoj živite ili u posljednjoj državi u kojoj ste radili. Ako nikada niste radili u državi u kojoj živite, vaša država domaćin proslijedit će vaš zahtjev posljednjoj državi u kojoj ste radili.
Ta je država u tom slučaju nadležna za obradu vašeg zahtjeva i prikupljanje dokaza o uplaćenim doprinosima od svih država u kojima ste radili.
U nekim bi vam državama mirovinsko tijelo trebalo poslati obrazac za zahtjev za mirovinu prije nego što dosegnete dob za umirovljenje u toj državi. Ako ne dobijete obrazac, provjerite pri mirovinskom tijelu hoće li vam ga automatski poslati.
Informacije o ostvarivanju mirovine trebali biste zatražiti barem 6 mjeseci prije umirovljenja jer bi postupak dobivanja mirovina iz različitih država mogao biti dug.

Potrebni dokumenti

Razlikuju se ovisno o državi, no u pravilu je potrebno dostaviti bankovne podatke i identifikacijsku ispravu.
Za više informacija obratite se mirovinskom tijelu koje obrađuje vaš zahtjev.

Razlike u uvjetima za umirovljenje

U nekim se državama članicama duže čeka na dobivanje mirovine.
Mirovinu možete dobivati od države u kojoj sada živite (ili posljednje u kojoj ste radili) u trenutku kada dosegnete zakonom određenu dob za umirovljenje u toj državi. Ako ste stekli mirovinska prava u drugim državama, taj ćete dio mirovine početi dobivati tek kada dosegnete zakonom određenu dob za umirovljenje u tim državama.
Stoga je važno u svim državama u kojima ste radili unaprijed saznati što će se dogoditi ako promijenite datum od kojeg ćete početi primati mirovinu.
Ako jednu mirovinu počnete primati prije druge, moguće je da će to utjecati na iznos koji ćete primati.
Za dodatne savjete obratite se relevantnim tijelima u državi u kojoj živite i/ili u državama u kojima ste radili.
Informirajte se o dobi za umirovljenje i mirovinskim sustavima u različitim državama članicama EU-a:

Primjer

Vodite računa o različitim uvjetima za umirovljenje (koji uključuju veću starosnu dob!) u drugim državama.
Francuskinja Caroline radila je 15 godina u Danskoj, a na kraju karijere vratila se u Francusku. Kao što je uobičajeno u Francuskoj, zatražila je mirovinu kada je navršila 60 godina, ali je iznos koji je dobila bio vrlo nizak.
Sa 60 godina Caroline ima pravo samo na francuski dio mirovine. Danski će dio primati kada navrši 67 godina - zakonom određenu dob za umirovljenje u Danskoj za Carolineinu dobnu skupinu.

Razdoblja prihvatljivosti

U nekim državama članicama morate raditi tijekom određenog minimalnog razdoblja da biste stekli pravo na imovinu.
Kako bi ocijenilo imate li pravo na mirovinu, u takvim slučajevima mirovinsko tijelo mora uzeti u obzir sva razdoblja rada u drugim državama članicama kao da ste cijelo vrijeme radili u toj državi ( načelo zbrajanja razdoblja).
Ako to nije slučaj, obratite se našim službama za pomoć.

Primjer

Tom je radio 4 godine u Njemačkoj i 32 godine u Portugalu.
Za stjecanje prava na mirovinu u Njemačkoj potrebno je raditi najmanje 5 godina. Tom u načelu ne bi ispunjavao uvjete u okviru nacionalnog mirovinskog sustava u Njemačkoj jer je tamo radio samo 4 godine.
Međutim njemačko mirovinsko tijelo mora uzeti u obzir Tomov radni staž u Portugalu. Priznaje mu pravo i isplaćuje mirovinu za 4 godine radnog staža u Njemačkoj.   

Razdoblja osiguranja kraća od jedne godine

Ako ste u jednoj državi bili osigurani manje od jedne godine, moguće je da vrijede posebna pravila jer neke države članice ne isplaćuju mirovine za kratka razdoblja: no mjeseci tijekom kojih ste bili osigurani ili imali boravište u državi u kojoj ste radili tijekom kraćeg razdoblja neće biti izgubljeni jer će ih pri izračunavanju mirovine u obzir uzeti države u kojima ste radili dulje.
Ako naiđete na poteškoće pri dobivanju mirovine za razdoblja rada kraća od jedne godine, obratite se našim službama za pomoć. 

Izračunavanje mirovine

Mirovinsko tijelo u svakoj državi članici u kojoj ste radili provjerit će doprinose koje ste uplaćivali u njezin sustav, koliko ste uplatili u drugim državama i koliko dugo ste radili u drugim državama.

Stopa EU-a

Svako mirovinsko tijelo izračunat će dio mirovine koji treba platiti uzimajući u obzir razdoblja staža u svim državama članicama.
Pri izračunu će zbrojiti razdoblja staža u svim državama članicama i izračunati kakvu mirovinu biste dobili da ste cijelo to vrijeme uplaćivali doprinose u sustav te države (tzv. teoretski iznos).
Taj će se iznos zatim prilagoditi razdoblju tijekom kojeg ste zapravo bili osigurani u toj državi (tzv. razmjerna mirovina).

Nacionalna stopa

Ako ispunjujete uvjete za ostvarivanje nacionalne mirovine bez obzira na razdoblja staža u drugim državama, mirovinsko tijelo izračunat će i nacionalnu mirovinu (takozvana samostalna davanja).

Rezultat

Nacionalno tijelo zatim će usporediti razmjernu imovinu i samostalna davanja, a vi ćete od te države članice primati viši iznos.
Svaka će vam država poslati obrazac P1 u kojem će vam objasniti svoju odluku. 

Primjer

Rosa je radila 20 godina u Francuskoj i 10 godina u Španjolskoj.
U obje države potrebno je raditi barem 15 godina kako bi se ostvarilo pravo na mirovinu. Svaka će država izračunati Rosinu mirovinu:
Francusko tijelo napravit će dvostruki izračun:

• Izračunat će Rosinu nacionalnu mirovinu za 20 godina staža u Francuskoj - npr. 800 eura.
  
• Izračunat će i teoretski iznos, odnosno mirovinu koju bi Rosa imala da je svih 30 godina radila u Francuskoj - npr. 1500 eura. Nakon toga odredit će razmjernu mirovinu, odnosno dio tog iznosa koji treba platiti za godine staža u Francuskoj: 1500 x 20 godina u Francuskoj / ukupno 30 godina = 1000 eura.  
  

Rosa ima pravo na veći iznos - 1000 eura mjesečno.
Španjolsko tijelo neće računati nacionalnu mirovinu jer je Rosa u Španjolskoj radila kraće od obveznog minimalnog razdoblja. Izračunat će samo stopu EU-a - počevši od teoretskog iznosa, odnosno mirovine koju bi Rosa imala da je svih 30 godina radila u Španjolskoj - npr. 1200 eura.
Nakon toga odredit će razmjernu mirovinu - dio tog iznosa koji treba platiti za godine staža u Španjolskoj: 1200 x 10 godina u Španjolskoj / ukupno 30 godina = 400 eura.
Na kraju će Rosa dobiti mirovinu od 1400 eura.

Isplaćivanje mirovine

Svaka država koja vam daje mirovinu u pravilu je isplaćuje na bankovni račun u vašoj državi boravišta ako živite u državi članici.
Ako ne živite u državi članici, možda ćete morati otvoriti bankovni račun u svakoj državi članici koja vam isplaćuje mirovinu.

Invalidske/obiteljske mirovine

Ista se pravila primjenjuju i na izračunavanje invalidskih i obiteljskih mirovina. Važno je znati sljedeće:

• Ako zatražite invalidsku mirovinu ili davanja u slučaju invalidnosti, svaka država u kojoj ste radili mogla bi zasebno zatražiti liječnički pregled i doći do potpuno drugačijih zaključaka. Jedna bi država mogla procijeniti da ste potpuno nesposobni za rad, dok bi vas druga mogla smatrati u potpunosti sposobnim.
  
• Neke države članice ne isplaćuju obiteljske mirovine. Ako vaš suprug ili supruga radi u inozemstvu, a vi računate s mogućnošću dobivanja obiteljske mirovine, provjerite postoji li ona u toj državi.
  

Na kraju će Rosa dobit krasan kurac a ne 1400€ jer je Rosa zadnjih 20god. imala plaću 1200€.

veber wrote:

Leviathan2 wrote:

RayMabus wrote:VKV su cijenjeni na zapadu posebno ako je struka koja se traži dakle nije fizikala a place su i više nego pristojne plus te cijene .....uglavnom ako je rijec o obitelji kao ovdje ti odlaze trajno.

Svak ima neku svoju šemu zašto no poanta je da se samo uhljebima , državnim poslovima , ovim sa visokim plačama ( al ne i visokim troškovima kao šta je taj njen kredit za stan ) isplati šljakat ovdje.

ma koji kurac vkv jebate, pa ja pkv i dobro zaradim
evo longi da si varioc i bez skole al sa atestom sad bi te mogao zaposlit u svicarskoj, prijatelj mi sef baustele u toj firmi i trebaju argonske varioce ko oglavu, mislim da su to oni sto vare inox,
38 chf satnica

38chf u ch je kao 38kn u hr. bio gore, tursticki a i poslovno. skupo u tri pm.
meni nudili 9soma i odbio sam. firma je pokraj zeneve. stan je 2 soma plus rezije.

gledaj, za nekog ko hoce stisnut guzicu i ubit neku lovu je to dobra satnica,  recimo ja sam u svici imao 40 chf , zurih wintehur i taj kraj,  stanovi jesu skupi, stan 1400chf al sam radio po 220 sati mjesecno sto je izlazilo fina lova s onih 50% na prekovremene,debelo ober 10 000, trosak mi je bio otprilike 2 soma chf, do dva ipo, naravno, isao sam u germaniju po cpeceraj i tankirat pa i odjecu, jedino je elektronika jeftinija u ch, upoznao sam dosta svaba koji dojdu u ch na 3-4 mjeseca da si malo poprave financijsko stanje, o talijanima da ne pricam,  sad ne zaradjujem toliko al imam puno manje stresa, i firma  dusu dala za 5 lopata u mjesalicu dnevno i pljunes cirka 4 soma eura, s tim da mi je sve placeno, jedino puf nije al i nema u blizini :D

Rosa se zahebala .....trebala je radit pet godina u Švabiji i imala bi


Izračunat će Rosinu nacionalnu mirovinu za 20 godina staža u Francuskoj - npr. 800 eura. plus 300

i onda  ode u Bosnu živit i boli je kuraz

Koliko znam najbolje je bilo raditi u Austriji za zlatnih vremena ali i sada.  Dobre plaće, prava radnika sve 5.

Susjed radio do 57, manualac u tvornici skija...eno ga sad 1200 eura uredno dolazi na račun mirovina još mu šalju božićne čestitke poštom :D

Odradiš 15 godina u Hr da imaš pravo primat hr mirovinu i onda pet u Švabiji da imaš pravo njihovu i boli te kuraz ...pemzija od 300 eura plus ova crkavica od 900 kn u hr ...ono za hr prilike bolje nego samo hr crkavica.

epikur37 wrote:Koliko znam najbolje je bilo raditi u Austriji za zlatnih vremena ali i sada.  Dobre plaće, prava radnika sve 5.

Susjed radio do 57, manualac u tvornici skija...eno ga sad 1200 eura uredno dolazi na račun mirovina još mu šalju božićne čestitke poštom :D

Da al ove generacije neidu za time da imaju 1200 eura to je prošlost nego da imaju 300 eura plus ako su šta odradili u hr , minimalno 15 godina ....dižeš sebi pemziju za 2200 kuna s pet godina rada u hr a to je puno za naše uvjete s obzirom da je tolika pemzija da cili život ovdje šljakaš.

Spali smo na takve grane da moramo trcat u Njemačku pet godina samo da radimo i ostvarimo ovo pravo na njihovu minimalnu pemziju od 300 eura.

Eto gdje smo ; u pizdi materinoj.