Sedma sila i monopol informacija

Sedma sila i monopol informacija: Kako 5 korporacija kontrolira 90% mainstream medija

U modernom svijetu utjecaj na javno mnijenje je od vitalne važnosti za promicanje političkih i ekonomskih interesa. Osobe poput Hitlera, Staljina i Mao Zedonga su od sebe stvorili kult ličnosti i zacementirali temelje političkih ideologija zahvaljujući medijskoj propagandi.

U demokratskim društvima, građanska većina putem svojih predstavnika u politici odlučuje u kojem pravcu će se zemlja kretati, kakvim unutarnjim i vanjskopolitičkim ciljevima će težiti te koje ekonomske i kulturološke trendove će razvijati. I upravo iz tog razloga utjecaj na javno mnijenje predstavlja nezaobilaznu točku za političke i ekonomske elite koje putem velikih korporacija promiču svoje interese. A jedan od najučinkovitijih načina u tu svrhu jest kontrola medija.

Za Zapadne demokracije, alarmantnu pojavu predstavlja činjenica da se 90% svjetskih medija nalazi u vlasništvu pet korporacija.
Taj medijski monopol ostavlja puno prostora za manipulaciju i podržavanje ciljeva koji nisu u interesu većine.

Sjedinjene Američke Države predstavljaju epicentar tog monopola s pet korporacija koje utječu na svaki aspekt američkog, a dijelom i europskoga društva. U slučaju Europe situacija poprima nešto drugačije okolnosti. Naime, Njemačka predstavlja najjaču ekonomsku i političku silu na kontinentu. Stoga ne iznenađuje da njemačke medijske korporacije dominiraju veliki dio europskog medijskog prostora promičući interese ekonomskih i političkih elita iz Berlina.

To je posebno bitno za Hrvatsku čiji je medijski prostor velikim dijelom pod kontrolom grupacija s njemačkog govornog područja. U izvješću hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije(SOA) za 2014. godinu se navodi i potvrđuje kako strane tajne službe putem zlouporabe hrvatskog medijskog prostora nastoje naštetiti hrvatskim interesima.

Manipulacija: izvorno značenje i moderna inačica
U rječniku termin manipulacija se definira kao aktivnost utjecanja i usmjeravanja pojedinca ili grupe ka određenom ponašanju i djelovanju s ciljem ostvarivanja skrivenih političkih, ekonomskih, privatnih i drugih interesa. Takva aktivnost se postiže izoliranjem od izvora informacija koje nisu u skladu s ciljevima manipulativne aktivnosti.

Izvorno, manipulacija dolazi od latinske riječi manus (ruka) i označavala je sve što se može ručno izmijeniti. No s vremenom je poprimila negativno značenje koje metaforički predstavlja mijenjanje i usmjeravanje ljudskih uvjerenja i ponašanja.

Sedma sila
Zbog svoje snažne uloge, masovni mediji su poznati kao Četvrti stalež, Četvrta vlast i Sedma sila.

Pojam Četvrti stalež dolazi od podjele društva na tri staleža prije Francuske revolucije, a to su bili svećenstvo, plemstvo i obični građani. Također, u Sjedinjenim Američkim Državama, mediji su bili percipirani kao četvrta vlast nakon sudske, izvršne i zakonodavne.

Termin Sedma sila potiče iz 19. stoljeća kada su Starim kontinentom dominirale šest velikih sila: Engleska, Francuska, Austrija, Prusija, Rusija i Osmansko Carstvo. Mediji su u nekim od tih država postali toliko snažni i neovisni da su dobili naziv Sedma sila.

Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države zajedno s ostatkom Zapada se temelje na demokratskim vrijednostima. No postavlja se pitanje koliko su ta društva zaista demokratska uzevši u obzir monopol, odnosno oligopol medija.

Istraživački novinari su otkrili da je 90% američkih mainstream medija u vlasništvu nekolicine korporacija koji utječu na gotovo svaki aspekt američkog društva; od vanjske politike i ekonomskih trendova, pa sve do socijalnih vrijednosti i stvaranja nacionalnog identiteta.

1983. godine 90% američkih mainstream medija je bilo u rukama 50 korporacija. Trideset godina kasnije, 2013. broj korporacija se sveo na manje od deset.

Pet najvećih su: Comcast, News Corp, Disney, Time Warner i CBS.
Comcast: je medijski konglomerat čiji su prihodi 2014. iznosili 74 milijarde dolara. U njegovom vlasništvu se nalaze brojne televizijske postaje, kabelski programe te usluge brzog interneta.
Među poznatijih vlasništvima su NBC i Universal Pictures.

Time Warner: je jedna od najjačih medijskih grupacija na svijetu s prihodima od 30 milijardi dolara. U svojem vlasništvu ima između ostalog CNN, HBO, Fortune Magazine, Warner Bros i poznati časopis Time.

CBS: je gigant s preko 240 televizijskih stanica i brojnim medijima u skoro svakome polju. Neki od najpoznatijih su MTV, Paramount Pictures, CMT i Showtime, a godišnji prihodi prelaze 26 milijarde dolara.

News Corp: je korporacija u vlasništvu medijskog mogula Ruperta Murdocha koja je vlasnik brojnih medija i preko 27 televizijskih stanica. News Corp kontrolira neke od najjačih novina na tri kontinenta: Wall Street Journal u Americi, The Sun, Sunday Times i The Times u Velikoj Britaniji te The Australian u Australiji.
Među poznatijim medijima u vlasništvu se nalaze 21st Century Fox, New York Post i National Geographic, a godišnji prihodi kompanije su 2015. bili 8 milijardi dolara.

The Walt Disney Company
Radi se o tvrtki za koju se vežu brojne kontroverze među kojima i korištenje subliminalnih poruka. Posjeduje brojne medije među kojima ABC, ESPN, Miramax, Lucas Films, Walt Disney Pictures a godišnji prihodi iznose preko 8 milijardi dolara.

Uz pet velikih, nalaze i neke manje korporacije poput one u vlasništvu milijardera Jeff Bezosa koji drži utjecajni list Washington Post, list za vanjsku politiku Foreign Policy i Amazon.com.

Televizijske i radio mreže
Pet gore spomenutih korporacija imaju u vlasništvu brojne televizijske mreže, a neke od najutjecajnijih su ABC, CBS, NBC i CNN. Radi se o stotinama televizijskih i radio stanica koje putem vijesti utječu na američko javno mnijenje od unutarnje politike, preko vanjskopolitičkih događaja poput ratova u Iraku i Afganistanu, pa sve do promicanja određenih društvenih vrijednosti putem velikog broja zabavnih programa. Što se tiče konkretno zabavnih programa, mnogi stručnjaci smatraju da isti, namjerno ili slučajno, oslabljuju kritično razmišljanje prosječnih građana u vezi problema u području društva, ekonomije i politike.

Filmovi
Također istih pet korporacija su vlasnice 'Šest Velikih' tvrtki u Hollywoodu koje proizvode većinu američkih filmova: Universal Pictures, Walt Disney Pictures, Warner Bros Pictures, 20th Century Fox, Paramount Pictures s iznimkom Columbia Pictures (koja pripada Sonyju, također medijskom gigantu).

Stručnjaci su došli do zaključka kako su američki filmovi bili istovremeno snažno utjecajni te utjecali na razvoj američke unutarnje i vanjske politike, stvaranje kulturološke konstrukcije američkog identiteta i društva te promoviranja ekonomskih vrijednosti.
Od promoviranja neoliberalizma, potrošačkog društva i naglaska na važnost materijalnih vrijednosti preko stvaranja američkog identiteta temeljenog na (uvelike) bjelačkoj kršćanskoj obitelji pa sve do vanjskopolitičkih interesa poput promoviranja ratova u Vijetnamu, Iraku i Afganistanu, filmovi zajedno s vijestima snažno utječu na američku, a dijelom i europsku kolektivnu svijest.

2015. prihodi tih pet korporacija su iznosili više od 250 milijardi dolara.

Oko 200 izvršnih direktora kontrolira filter informacija za preko 300 milijuna Amerikanaca i više milijuna Europljana putem američkih filmova i povezanosti s europskim medijima.

Drugim riječima svaki izvršni direktor kontrolira izvor informacija za preko 2 milijuna ljudi.

Takav monopol nad medijima predstavlja veliki izazov za demokratska društva jer ne samo da omogućuje filtriranje informacija koje su podobne političkim i ekonomskim elitama već manjak neovisnih medija omogućuje da i filtrirane vijesti bivaju podložne raznim manipulacijama, iskrivljenim verzijama, subjektivnim interpretacijama te namjernim izostavljanjem esencijalnih dijela informacija s ciljem stvaranja drugačije slike.

Europska unija
Europska unija zajedno s Amerikom i još nekolicinom država predstavlja geopolitički termin poznat kao Zapad. Stoga ne čudi povezanost američkih i europskih medija sa ,doduše, određenim promjenama. Najveći utjecaj SAD-a se osjeti putem filmova i vrijednostima koje promiču, putem utjecajnih televizijskih mreža i novina čije informacije europski mediji često prenose te putem američkih korporacija koje imaju u vlasništvu neke od utjecajnijih europskih medija (Sunday Times, the Times).

Kao što je prije spomenuto, mediji utječu na vanjsku politiku npr. promicanjem ratova na Bliskom istoku predstavljajući Zapadne sile često u pozitivnom svijetlu uporabljujući osim manipulacije činjenicama i jednu emotivnu retoriku npr. herojstvo i žrtvovanje američkih vojnika.

No s druge strane, mediji su također i utjecani od vanjske politike, odnosno predstavljaju jedan od njezinih glavnih instrumenata. To se može primijetiti u odnosima Zapada i Kine ili Zapada i diktatorskih režima na Bliskom istoku. U prvom slučaju zapadnjački mediji su istovremeno bili kritički nastrojeni prema kineskom izvozu za vrijeme recesije iz 2009. te zagovarali sankcije zbog kineske monetarne politike, dok su istovremeno podržavali kineske masovne uvoze iz Europe i SAD-a, kao i goleme investicije.

U drugom slučaju, dok su prije par godina zapadni mediji bili posebice antagonistički nastrojeni prema sirijskome režimu, a prije toga prema Sadamu Husseinu te podržavali invaziju na obje zemlje, kako je Zapadna vanjska politika prema Siriji postala blaža, tako su i mediji počeli ublaživati negativnu sliku sirijskog režima te počeli Bashara al-Assada percipirati kao potencijalnog partnera u borbi protiv tzv. 'Islamske države'.

Odnos zapadnih medija prema sirijskom predsjedniku je tipičan primjer utjecanja na javno mnijenje. Ponavljanjem mantre 'Assad mora otići' od strane svih vodećih medija i političara se u Zapadnoj kolektivnoj svijesti stvorila određena slika o sirijskom režimu bez da se ostavilo prostora jednoj kritičkoj raspravi.

Slična stvar se dogodila u Hrvatskoj prije referenduma o ulasku u Europsku uniju. Iako su europske integracije u skladu s hrvatskim političkim i ekonomskim interesima, nedovoljna zastupljenost otvorene rasprave o manama Europske unije u hrvatskim medijima je refleksija ne samo manjka demokracije već i namjernog utjecanja na određeni politički ishod.

Dakle, odnos medija i politike je simbiotički na način da dvije strane utječu jedna na drugu. To je također vidljivo iz činjenica da su spomenutih pet korporacija koje kontroliraju 90% medija istovremeno veliki donatori Republikanske i Demokratske stranke u SAD-u te povezani s utjecajnim think tankovima, odnosno organizacijama koje istražuju i promiču određene politike u području vanjske i unutarnje politike, ekonomije i socijalnih pitanja.

Unatoč sličnostima, Europska unija predstavlja određene razlike naspram SAD-a iz razloga što nije nacionalna država. Na Starom kontinentu postoje nekoliko medijskih grupacija koje kontroliraju europski medijski prostor. Među njima najviše se ističu konglomerati s njemačkog govornog područja. Ta činjenica nije nimalo iznenađujuća ako se uzme u obzir da je Njemačka najjača ekonomska i politička sila u Europi te da putem medija štiti i promiče svoje interese, posebice u Jugoistočnoj Europi.

Hrvatska
Hrvatska medijska scena je dominirana grupama s njemačkog govornog područja što je rezultat povijesnih, ekonomskih i političkih poveznica s Njemačkom i Austrijom. Naime, dunavska regija je već stoljećima područje od važnog vanjskopolitičkog interesa za dvije spomenute države koje su tijekom godina promijenile svoje oblike. Počevši od Austrougarske, preko nacističke Njemačke pa sve do Savezne Republike Njemačke. Ekonomski i politički odnosi su se posebno intenzivirali od hrvatskoga osamostaljenja, snažno podržanog od strane Berlina, što se posebno očituje u području banaka i osiguravajućih kuća koje su velikim dijelom u vlasništvu grupacija sa njemačkog (ali jednim djelom i talijanskog) govornog područja. Također, Hrvatska, u skladu s njemačkim interesima, predstavlja jedan stabilizirajući faktor u kontekstu europskih integracija drugih država na Balkanu.

U izvješću hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije za 2014. godinu, se navodi kako strane tajne službe nastoje zlouporabiti hrvatski medijski prostor s ciljem stvaranja štete hrvatskim nacionalnim interesima te prikazujući u negativnom svijetlu partnere iz NATO-a i EU.

Iako su Njemačka i Austrija saveznice Zagreba u mnogim područjima, ostaje otvoreno pitanje, uzevši u obzir povezanost politike i medija, kolika je uloga hrvatskih medija, velikim djelom kontroliranih od austrijskih i njemačkih grupacija, u zaštiti stranih ekonomskih interesa u Hrvatskoj na štetu hrvatskih građana.

Naime, najveći vlasnik hrvatskih medija je godinama bila Funke Mediengruppe, treća najveća medijska grupacija u Njemačkoj. Među poznatijim novinama se nalazi Westdeutsche Allgemeine Zeitung te više stotina novina i časopisa u različitim zemljama Europe. Do 2014. posjedovala je 49% EPH koja okupira oko 60% hrvatskog medijskog prostora. U njezinom vlasništvu su Jutarnji List, Slobodna Dalmacija, Sportske novosti, Cosmopolitan, Arena, Gloria, Playboy, Tena, Globus Vita, O.K, Auto klub itd.

Druga velika medijska grupacija u Hrvatskoj je Styria Medija Group iz Austrije. U njezinom vlasništvu se nalaze Večernji list, 24sata, Poslovni dnevnik, Elle, National Geographic, Story, Men's Health te portal Njuškalo.hr,

Treća grupacija u Hrvatskoj je medijski konglomerat Bertelsmann AG.
Radi se o njemačkoj multinacionalnoj kompaniji i jednoj od najvećih masovnih medija u Europi i Sjevernoj Americi. Osim što ima preko 115.000 zaposlenih s godišnjim prihodima od 17 milijardi dolara ta grupacija je također više puta bila predmet velikih kontroverzi.

Naime, vlasnik grupe je obitelj Mohn, koja je prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vrlo bliska nacističkome režimu. Osim što je pripadala krugu pokrovitelja SS-a, izrabljivala je i židovsku radnu snagu, objavljivala tisuće antisemitskih materijala te zabilježila goleme profite kasnih tridesetih i ranih četrdesetih godina prošlog stoljeća.
Nakon rata kompanija je ponovno pokrenuta uz dozvolu Saveznika lažno se predstavljajući kao aktivan pokret otpora nacističkome režimu i žrtva progona od strane istog. Te iskrivljene povijesne činjenice su u potpunosti demantirane 2002. od strane neovisne komisije stručnjaka.

Povezanost Bertelsmann Grupe s Hitlerovim režimom nije izolirani slučaj. Mnoge poznate firme poput Boscha, Mercedesa, Deutsche Banke, Volkswagena, Audija, BMW-a su imale bliske odnose s nacističkim vlastima te često koristili Židove iz koncentracijskih logora za prisilan rad.

No Bertelsmann AG nije samo kontroverzna zbog nacističke prošlosti. Obitelj Mohn upravlja tvrtkom preko svoje Bertelsmann Zaklade. Radi se o vrlo utjecajnoj zakladi (think tanku) u Europi i Sjevernoj Americi koja promovira određene političke, ekonomske i socijalne ciljeve. Organizira globalne ekonomske forume na kojima su prisutne mnoge istaknute ličnosti iz svijeta politike i gospodarstva poput bivše izvršne direktorice MMF Christine Lagarde, bivšeg američkog ministra financija Timothy Geithnera, američko-mađarskog milijardera Georgea Sorosa, bivšeg direktora Svjetske trgovačke organizacije Lamy Pascala, njemačkog ministra financija Wolfgang Schäublea, ali i bivšeg hrvatskog premjera Ive Sanadera.

Bertelsmann Zaklada se našla na udaru kritika zbog lobiranja i promicanja neoliberalnih ekonomskih politika te povezanih političkih vrijednosti. Naime, koristeći svoj masovni medijski utjecaj, pristup političkim elitama te velike financijske resurse, snažno je podržala i promovirala ekonomske reforme u Njemačkoj za vrijeme mandata kancelara Schrödera. Takozvana Agenda 2010 je bila kontroverzni niz gospodarskih reformi te reformi tržišta rada koja je uključivala rezove u području mirovina i socijalnih davanja kao i smanjenje poreza s ciljem smanjivanja nezaposlenosti. Rezultati tih reformi su i danas predmet rasprava u Njemačkoj.


Među poznatijim vlasništvima Bertelsmann AG je RLT Grupa. Ta grupa, sa sjedištem u Luxemburgu, je prisutna u 10 država među kojima i Hrvatska, posjeduje preko 58 tv postaja i preko 30 radio stanice.

Također Bertelsmann ima u vlasništvu jednu od vodećih izdavačkih kuća na svijetu, Random House, međunarodnu tvrtku za glazbu BMG Rights Management, magazin Stern te 25% vlasništva der Spiegela.

Nova TV se također nalazi u stranom, iako ne njemačkom vlasništvu. Njezin većinski vlasnik je Ronald Lauder preko svoje Central European Media Enterprises(CME). Lauder je bivši američki ambasador za Austriju, bivši predsjednik Svjetskog židovskog kongresa te snažan zagovornik židovskih interesa u svijetu. Lauder je jedan manji dio vlasništva CME prodao Time-Warneru te sada CNN i Nova TV imaju istog (manjinskog i američkog) vlasnika

Axel Springer AG
Radi se o grupi koja nije prisutna Hrvatskoj, ali baš kao i gore navedene njemačke i austrijske grupe je prisutna po cijeloj Europi. Među poznatijim medijima se nalaze njemački Bild i Die Welt, a s preko 150 novina u preko 30 zemalja vrše veliki utjecaj na europski medijskih prostor.

Zaključci
Masovni mediji s razlogom nose naziv Sedma sila. Oni su esencijalni za razvoj demokracije i njihova svrha je biti posrednik u komunikaciji, prenoseći poruke političkih elita građanima, te poruke građana političkim elitama. Također, funkcija medija je utjecati na javno mnijenje promičući demokratske vrijednosti te potičući kritičko razmišljanje o nacionalnim interesima. I upravo zato što su mediji esencijalni za razvoj demokracije, su u poziciji da predstavljaju i njezinog velikog neprijatelja.

Situacija u kojoj desetak korporacija predstavlja izvor informacija za stotine milijuna ljudi je alarmantna te ostavlja puno prostora za razmišljanje o posljedicama takvoga djelovanja.

I dok je u državama poput SAD-a stranim državljanima zakonski zabranjeno imati u vlasništvu američke medije, u Europi i Hrvatskoj se to ne percipira kao dovoljno ozbiljna prijetnja za nacionalne interese.
Za kraj, iako je ova analiza koncentrirana na Zapad, slični monopol medija postoji i u drugim dijelovima svijeta poput Rusije i Azije što je pokazatelj važnosti koje političke elite stavljaju na kontrolu medija.

http://www.advance.hr/vijesti/sedma-sila-i-monopol-informacija-kako-5-korporacija-kontrolira-90-mainstream-medija/

melkior wrote:
Naime, najveći vlasnik hrvatskih medija je godinama bila Funke Mediengruppe, treća najveća medijska grupacija u Njemačkoj. Među poznatijim novinama se nalazi Westdeutsche Allgemeine Zeitung te više stotina novina i časopisa u različitim zemljama Europe. Do 2014. posjedovala je 49% EPH koja okupira oko 60% hrvatskog medijskog prostora. U njezinom vlasništvu su Jutarnji List, Slobodna Dalmacija, Sportske novosti, Cosmopolitan, Arena, Gloria, Playboy, Tena, Globus Vita, O.K, Auto klub itd.

U međuvremenu je vlasništvo nad EPH preuzeo Marijan Hanžeković, inače mason, član Trilateralne komisije, najmoćniji odvjetnik u RH, jedini ovršitelj za HRT, branitelj Zdravka Mamića i Grada zagreba te NK Dinamo u svim sporovima u RH te neformalna pravosudna vlast u državi izvan i iznad svakog zakona

mass medijima nitko ne vjeruje, ne kontroliraju oni ništa, razvojem kapitalizma , i razvojem prvo interneta a kasnije društvenih mreža su izgubili monopol nad informacijama, i kredibilitet isto tako tjekom godina plasiranja laži.

tako što EPH kontrolira neka ekipa ništa ne znači, jer samo luđaci danas čitaju yutarnji list, a još manje ljudi vjeruje(dapače jutarnji i EPH ostaju na tržištu jer im država odnosno mi subvencioniramo - isto kao i ljevičarske medije) itd

nekad se samo pralo sude, ves I lova, sad I mozak peru

dva brata wrote:mass medijima nitko ne vjeruje, ne kontroliraju oni ništa, razvojem kapitalizma , i razvojem prvo interneta a kasnije društvenih mreža su izgubili monopol nad informacijama, i kredibilitet isto tako tjekom godina plasiranja laži.

tako što EPH kontrolira neka ekipa ništa ne znači, jer samo luđaci danas čitaju yutarnji list, a još manje ljudi vjeruje(dapače jutarnji i EPH ostaju na tržištu jer im država odnosno mi subvencioniramo - isto kao i ljevičarske medije) itd

nije stvar vjerovanja, namecu ti svjetonazor

Kontrolu informacija imaš jedino u Sj.Koreji gdje je država totalni monopolist na infromacije, i na Kubi gdje su toliko ekonomski siromašni da većina stanovništa isto ne može priuštiti internet

prckov wrote:

dva brata wrote:mass medijima nitko ne vjeruje, ne kontroliraju oni ništa, razvojem kapitalizma , i razvojem prvo interneta a kasnije društvenih mreža su izgubili monopol nad informacijama, i kredibilitet isto tako tjekom godina plasiranja laži.

tako što EPH kontrolira neka ekipa ništa ne znači, jer samo luđaci danas čitaju yutarnji list, a još manje ljudi vjeruje(dapače jutarnji i EPH ostaju na tržištu jer im država odnosno mi subvencioniramo - isto kao i ljevičarske medije) itd

nije stvar vjerovanja, namecu ti svjetonazor

kome nameću? budalama sa nižim IQ om svatko može manipulirati.. mediji, crkva, partija, ustaše, partizani

ameri su tu najdalje otisli

prckov wrote:ameri su tu najdalje otisli

https://www.rt.com/usa/340124-americans-trust-media-plummets/

kako da ne, 6% amerikanaca vjeruje medijima..

dva brata wrote:

prckov wrote:

dva brata wrote:mass medijima nitko ne vjeruje, ne kontroliraju oni ništa, razvojem kapitalizma , i razvojem prvo interneta a kasnije društvenih mreža su izgubili monopol nad informacijama, i kredibilitet isto tako tjekom godina plasiranja laži.

tako što EPH kontrolira neka ekipa ništa ne znači, jer samo luđaci danas čitaju yutarnji list, a još manje ljudi vjeruje(dapače jutarnji i EPH ostaju na tržištu jer im država odnosno mi subvencioniramo - isto kao i ljevičarske medije) itd

nije stvar vjerovanja, namecu ti svjetonazor

kome nameću? budalama sa nižim IQ om svatko može manipulirati.. mediji, crkva, partija, ustaše, partizani

je eto, ti si genijalac, namecu ti svjetonazor kroz medije, od malih nogu, kroz skolu I kulturu uopce. Ne govorim o HR, tu zivi 4 milijuna ljudi, to je nista.

je eto , yutarnji mi nameće.. yutarnji nitko u RH ne čita,

dva brata wrote:

prckov wrote:ameri su tu najdalje otisli

https://www.rt.com/usa/340124-americans-trust-media-plummets/

kako da ne, 6% amerikanaca vjeruje medijima..

ja drumom a ti sumom

dva brata wrote:mass medijima nitko ne vjeruje,

Kako ne, penzioneri i starije generacije te domaćice koje se ne služe Internetom ili se njime služe da objavljuju svoj status na Facebooku. Pa ruralno stanovništvo na selu, itd. Zapravo, potencijalni sumnjivci su svi koji prate turske sapunice

dva brata wrote:mass medijima nitko ne vjeruje, ne kontroliraju oni ništa, razvojem kapitalizma , i razvojem prvo interneta a kasnije društvenih mreža su izgubili monopol nad informacijama

a internet i društvene mreže kontroliraju ruski židov koji je osnovao gugle i američki koji je osnovao fejs

svejedno, internet puno više pripada ljudima nego ostale vrste medija.. samo treba filtrirati opet..

dva brata wrote:mass medijima nitko ne vjeruje, ne kontroliraju oni ništa, razvojem kapitalizma , i razvojem prvo interneta a kasnije društvenih mreža su izgubili monopol nad informacijama, i kredibilitet isto tako tjekom godina plasiranja laži.

tako što EPH kontrolira neka ekipa ništa ne znači, jer samo luđaci danas čitaju yutarnji list, a još manje ljudi vjeruje(dapače jutarnji i EPH ostaju na tržištu jer im država odnosno mi subvencioniramo - isto kao i ljevičarske medije) itd

Nemoj biti naivan.

Televizijska hipnoza
Odbor za vanjske odnose

Osama bin Laden i Zbigniew Brzezinski tijekom “rata za neovisnost Afganistana”. Na slici vidite Osamu koji je od CIA-e dobio oružje za borbu protiv Sovjeta.

„Politički stratezi su u napasti da iskoriste istraživanja o tome kako radi ljudski mozak i naravno istraživanja o ljudskom ponašanju. Geofizičar Gordon J. F. MacDonald, specijaliziran za probleme ratovanja je izjavio kako precizna umjetno napravljena zraka elektronskih pulsova može dovesti do matrice oscilacija koja pak može razviti relativno visoku razinu energije nad određenim regijama planete (uz pomoć HAARP-a)… na ovaj način mi možemo razviti sustav koji će ozbiljno srozati performanse ljudskog mozga na velikom dijelu populacije u selektiranim regijama i to tijekom dužih vremenskih perioda.

…Bez obzira koliko ovo zvuči krajnje uznemiravajuće sama pomisao da iskoristimo prirodno okružje kako bismo manipulirali ljudskim ponašanjem prema nacionalnim interesima i prohtjevima, po nekima, opravdava tehnologiju i način korištenja i ona će kao takva biti razvijena i korištena u narednih nekoliko decenija.“

Osim toga, I Google i Facebook (i ne samo oni) su radili i sigurno rade testiranja kako vijesti i reklame utječu na naše razmišljanje.
Pa recimo, plasiraju seriju loših vijesti određenim korisnicima pa prate kakve postove nakon toga objavljuju.

Triny wrote:Osim toga, I Google i Facebook (i ne samo oni) su radili i sigurno rade testiranja kako vijesti i reklame utječu na naše razmišljanje.
Pa recimo, plasiraju seriju loših vijesti određenim korisnicima pa prate kakve postove nakon toga objavljuju.

vrlo jednostavno.

odjebeš tv, fejs i sl servise.

ne gledam tv, ne koristim fejs. gmail koliko moram...

i ovaj forum.

Pa i na gmailu ti serviraju točno određene oglase.
U stvari, Google svakom servira točno određene oglase. Ali baš svakom ponaosob.