Strahoviti oporavak Rusije

http://www.businessinsider.com/russia-strong-after-oil-price-collapse-2016-6?r=US&IR=T

Nemoguće pa američka ambasada i Žutarnji govore o gladi i kolapsu

http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/plenkovic-trazi-stroze-mjere-protiv-rusije/107291

mandžurijski kandidat

marcellus wrote:http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/plenkovic-trazi-stroze-mjere-protiv-rusije/107291

mandžurijski kandidat

Ima ih na pretek

asilovski wrote:

marcellus wrote:http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/plenkovic-trazi-stroze-mjere-protiv-rusije/107291

mandžurijski kandidat

Ima ih na pretek

kokuz država

Odakle im je uopće pala na pamet ideja da će niskim cijenama nafte i sankcijama uništiti Rusiju?

Mogli bi ju uništiti jedino bombardiranjem, ali njih, izgleda, ne smiju.

Glupi ameri i njihove sankcije još gluplja europa a najgluplja Ukrajina :D ahah baš ih je zapad naguzio do daske

While in the 2009 downturn, the government used FX reserves to support the currency and spending, driving a consumption-led recovery, in 2014/15 it has tightened monetary and fiscal policy, letting the economy self-adjust by weakening the currency. This, in turn, has reduced dependence on the oil price, increased the competitiveness of local production and has driven a production-led recovery.


Putin je 2014/2015 "suzio" monetarnu i fiskalnu politiku(dakle smanjio državnu potrošnju) i dopustio ekonomiju da se sama prilagodi na padajući tečaj. To je pomoglo jačanju konkuretnosti i lokalne proizvodnje koja vodi oporavak...


Deda_na_aparatima

It seems as if Russia's financial sector as a whole adopted a very prudent approach to 2014's collapse. While there was much concern about the state of the country's banks, government spending and consumer debt ratios at the time, these issues now seem to have worked themselves out. In banking, reliance on central bank funding has more than halved since the 2014 peaks and has been replaced by growing deposits


banke u rusiji(za kreditiranje) se prestali oslanjati na centralnu banku rusije, nego su fokus prebacile na depozite građana.. i tako skočilo kreditiranje...

deda.? deda?

Putin neoliberalnim mjerama iz 2014/2015 stabilizirao ekonomiju

preko_vode_do_slobode wrote:
Deda_na_aparatima  

zašto bih bio? pa jesu li to mjere protiv inflacije ili nisu? strože fiskalne mjere su viši porezi, novi porezi, šira porezna baza itd., stegnutija monetarna politika je dizanje kamata kojim se potiče štednja

no Rusija je imala problem s inflacijom

Hrvatska ima problem sa deflacijom a vi predlažete iste mjere, ima li to smisla?

jer mantra vam je uvijek ista, kako je problem država, i centralna banka, osim ako se ne radi o Ruskoj državi i Ruskoj centralnoj banci oni su super, dok SAD i FED ili EU i ECB to su sotone, čista ideologija i fanatizam

fiskalna i monetarna štednja.

depoziti građana su napunili banke a onda banka izdaje kredite i stvara novac(i BDP)

fiskalna štednja u tome što je Putin srezao troškove RU države

preko_vode_do_slobode wrote:fiskalna i monetarna štednja.

depoziti građana su napunili banke a onda banka izdaje kredite i stvara novac(i BDP)

fiskalna štednja u tome što je Putin srezao troškove RU države

banka ne izdaje kredite nakon što se napuni depozitima, banka ne treba depozite i ne izdaje ih niti ih multiplicira

dokazao sam to već 50ak puta na forumu ne da mi se opet pobavljati

novac na računima građana je došao od nekud nije se tek tako stvorio niotkud,

rezanje troškova države se odnosi na rezanje deficita, jer deficit povećava količinu novca u ekonomiji, to je mjera za borbu protiv inflacije, a provodi se u kombinaciji s dizanjem poreza

http://www.economicshelp.org/blog/glossary/tight-fiscal-policy/

Rusija ima problem sa inflacijom, Hrvatska ima negativnu inflaciju, a vi za potpuno suprotan problem predlažete isto rezanje deficita
eto na primjeru Rusje se vidi koliko ste u krivu sa ekonomskom politikom koju ideološki zastupate, Hrvatskoj koja ima problem s deflacijom predlažete mjere za borbu protiv inflacije

jasno mi je to;

da ali je rusija imala i pad BDPa, pad kreditiranja, pad svega, a ti bi sve to liječio jačanjem državne potrošnje i većim deficitom, ako sam te dobro shvatio


ja za hrvasku bi prije svega se bavio rezanjem poreza(što jača potrošnju) i de-regulacijom ekonomije(neka ljudi sade i travu ako treba a ne da ih se kažnjava radi znaka exit koji ne visi 10cm na mjestu gdje treba prema pravilniku)

evo od 2010. do 2015. kreditna zadužensot privatnog sektora se utrostručila

http://www.tradingeconomics.com/russia/consumer-credit

od kud je došao novac za štednju? i ujedno da li je to jedan od uzroka inflacije?

preko_vode_do_slobode wrote:pad kreditiranja

privatni sektor bilježi eksponencijalni rast kredita od 300% u 5 godina, od 2010. do 2015.

preko_vode_do_slobode wrote:
ja za hrvasku bi prije svega se bavio rezanjem poreza(što jača potrošnju) i de-regulacijom ekonomije(neka ljudi sade i travu ako treba a ne da ih se kažnjava radi znaka exit koji ne visi 10cm na mjestu gdje treba prema pravilniku)

zašto je problem poštovati zakone o sigurnosti na radu?

preko_vode_do_slobode wrote:
a ti bi sve to liječio jačanjem državne potrošnje i većim deficitom, ako sam te dobro shvatio

to nisam nikad tvrdio, kažem za Hrvatski slučaj da je npr. država trebala svojom potrošnjom nadomjestiti pad potrošnje javnog sektora, nismo morali pustiti da propadne građevinska industrija, mogla je država raditi infrastrukturne radove, od izvođenja kanala protiv poplava pa do obnova škola, bolnica, vojnih objekata, mostova... uvijek ima korisnih stvari koje se mogu raditi

nisu trebali radnicima rezati plaće 15%, i uvoditi harač - to je uzrokovalo i produbilo recesiju

što se tiče pada građevinskog sektora, jebiga imali smo hipoterkarni mjehur koji je stvoren državnom potrošnjom, i on je prdnuo u mjehur. država ga stvorila(i rast) i država ga uništila(pad.).

ako su građani dizali stambene kredite ne znam kako to može biti na bilo koji način protumačeno kao državna potrošnja

2008. javni dug države je bio negdje na oko 40% BDPa, privatni dug građana na 150%

no država je nagovarala ljude da se kreditno zaduže, plaćala prvu godinu kamatu i slično

deda hipster wrote:ako su građani dizali stambene kredite ne znam kako to može biti na bilo koji način protumačeno kao državna potrošnja

2008. javni dug države je bio negdje na oko 40% BDPa, privatni dug građana na 150%

krenilo preko države.

od 2000-2008 u 8godina država je udvostručila državnu potrošnju, prije svega skoro sve državne izdatke(jedino je vojsku duplo srezala).. plaće u državnom sektoru, broj zaposlenih za državu, državne investicije(one rukometne dvorane su najveći primjer promašaja , stvorile su 1% BDPa, a dugoročno propadanjem i vraćanjem kamata na glavnicu nam skinule 2-3% BDPa) i ovo je generiralo rast od 4%, ali rast se temeljio na građevinskom sektoru i njegovoj inflaciji vrijednosti, te otvaranju šoping centara.

udvostručena državna potrošnja (na uhljebe) > uhljebi troše novac > otvaraju se šoping centri > izdaju se krediti za građevinski sektor.

niču trgovine, niču šoping centri , niču banke, a uvoz raste samo tako. deficit platne bilance 2008 je bio -8% BDPa oko 30milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom 46%.

Dakle država je državnom potrošnjom RH pretvorila u uvoznu/trgovačku ekonomiju, gdje se jedino isplati investirati u šoping centre i nekretnine. takav model je pukao prvom krizom.

Rukometne dvorane su super primjer kako je to funkcioniralo.

Država ih odlučila izgraditi, dala poslove rodijačkim firmama, firme su radile, radnici dobijali plaću, stvorila se dodatna vrijednost(BDP) oko 1%, međutim nakon nekog vremena država treba vratiti dug za dvorane, a većina dvorana propada(grad split svoju plaća 600 000kn mjesečno), dugoročno nam skinuli 2% BDPa..