Stare ljubavi se pamte: talijanski fašisti vole Hasanbegovića

Oko hrvatskog HDZ-ova ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koplja se lome i u Italiji: jedni ga kude, pozivajući se na diplomatske izvore iz Zagreba, drugi ga hvale, pozivajući se i na svoju sličnu prošlost. Među prvima je tršćanski dnevnik "Il Piccolo", među drugima mjesečnik "Il Dalmata", kojemu je glavni urednik bivši neofašistički zastupnik Renzo de' Vidovich, Zadranin porijeklom iz šibenske plemićke loze.
Povijesne krivotvorine
Posrijedi je Dalmatinac Talijan koji je i dalje aktivan, ne samo kao dogradonačelnik "slobodne općine Zadar u izgnanstvu", nego i kao utemeljitelj CRCD-a (Centra za talijansku kulturu) u Splitu, te organizator tršćanske Zaklade "Eugenio Dario i Maria Rustia Traine" koja se stara za zaštitu talijanske kulturne baštine u Dalmaciji
De' Vidovich hvali Hasanbegovića što je u pogledu "titovskih povijesnih krivotvorina" koristio izraz "kulturna revolucija", isti koji rabi i de' Vidovicheva zaklada "Rustia Traine", koja podržava tezu da su za Drugoga svjetskog rata po Jugoslaviji žrtve skrivili partizani komunisti, ponajviše kad je rat već bio završen, "protiv Hrvata, Slovenaca, Bosanaca, Makedonaca i Srba, a i protiv Nijemaca i Mađara u Vojvodini, Albanaca na Kosovu, te Talijana u Istri, Rijeci i Dalmaciji".

Falsifikatori "govore globalno o pokoljima pripisujući ih generički nacifašističkom ratu, izbjegavajući reći da su krvnici pretežno bili jugoslavenski partizani komunisti", otkriva de' Vidovich u članku u kojemu odaje priznanje ministru Hasanbegoviću što je napokon iznio istinu.

Bivši zastupnik de' Vidovich također je objasnio čitateljima da je snimka mladog Hasanbegovića s ustaškom kapom na glavi sramotna fotomontaža.
Osuda diplomata
Donosi i pretisak iz "Il Piccola" koji citira ove Hasanbegovićeve riječi: "Nije Patton ušao u Istru, nego Sedma lička. Kamo sreće da ju je Patton oslobodio", te: "Da je Patton ušao u Istru, ona bi sada bila dio Italije."

"Il Piccolo" u izvijesti iz Zagreba tvrdi da se među diplomatima akreditiranima u hrvatskome glavnom gradu osjećaju "nelagoda, zabrinutost, ali i čvrsta odlučnost da se osudi aktualna nacionalistička plima. Klima koja se diše među europskim diplomatima u Zagrebu nije više opuštena kao nekada."

Naime, kaže dalje, "otkako je novi ministar kulture, kontroverzni povjesničar Zlatko Hasanbegović, preuzeo dužnost prije par mjeseci, europske kancelarije registriraju beskrajan tok revizionističkih, antislobodarskih i otvoreno filonacističkih izjava, koje rad veleposlanika i kulturnih atašea čine izrazito složenijim."

"U ovoj fazi nijedna članica Europske unije nije, koliko znam, javno izrazila svoj stav u pogledu Hasanbegovića, ali je jasno da su neke zemlje veoma zabrinute", glasi izjava europskog diplomata iz Zagreba koju prenosi tršćanski dnevnik.

http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/309806/stare-ljubavi-se-pamte-talijanski-fasisti-vole-hasanbegovica

Renzo de'Vidovich
[th]Renzo de'Vidovich[/th][th]Rođenje[/th][th]Zanimanje[/th][th]Nacionalnost[/th]

27. veljače 1934. Zadar

književnik, političar i novinar

talijanski

Renzo de'Vidovich (Zadar, 1934.), talijanski političar i novinar. Po obrazovanju je ekonomist. Živi u Trstu.
Sudjelovao je u sindikalnom radu. Bio je zastupnik Trsta u talijanskome parlamentu, kao pripadnik neofašističkog pokreta Movimento Sociale Italiano - Destra Nazionale.
Pored djelovanja u raznim časopisima, u Trstu je od 1996. pokrenuo te uređuje časopis Il Dalmata, imenom u spomen na istoimeno autonomaško glasilo koje je u 19. i u poč. 20. st. izlazilo u Zadru.
Djeluje u esulskim udrugama u Italiji kao jedan od najistaknutijih članova. U poslijednje vrijeme je usredotočen na djelovanje u Hrvatskoj, posebno kroz djelovanje zaklade "Rustia-Traine". God. 2004. osnovao je "Centar za dalmatinska povijesna istraživanja u Splitu" (Centro di Ricerche Culturali Dalmate - Spalato), kojem je i predsjednik, i koji, u suradnji s talijanskom regijom Veneto, ima i izdavačku djelatnost. Pokrenuo je i projekt Europska regija Dalmacija.
Organizirao je putujuću izložbu Artisti Dalmati Italiani Contemporanei, koja je postavljanjem u Hrvatskoj, bez prethodne provjere njene pozadine, u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu 2005., izazvala skandal u hrvatskoj javnosti.
U svojim javnim političkim izjavama te kulturološkim tekstovima i komentarima, čudnim, grozničavim i često dvosmislenim te, očito zbog minimuma nužne političke korektnosti, jedva suspregnutim stilom, dosljedno promiče iredentistička stanovišta.

Izvori i vanjske poveznice

• Vjesnik Esuli nezadovoljni odštetom
  
• Vjesnik Tko minira vatikansku izložbu?
  
• Rustia-Traine Uvodna riječ Renza de'Vidovicha
  
• Vjesnik Vidovich o izložbi
  
• Feral Tribune Koga grebe Dalmacija?
  
• Vjesnik De Vidovich: Kultura vina i piva
  
• Slobodna Dalmacija Tršćanski "Il Dalmata": Do kada će Hrvati Raguzu zvati Dubrovnikom?
  

S obzirom na demografski pad , trpanje imigranata sa svih strana i da je Trst izgubio svoju ekonomsku važnosti itd itd itd i postaje sve više grad starijih a i dosta ekipe unutra je slavenskog porijekla .....ovi su zaostali u ww2 i tom periodu prije njega gore nego ovi naši ustaše i partizani te četnici vamo na istoku.

Zato je i razumljivo da u Italiji posebno sjevernoj sve više jača Lega Nord koja ima te desne ideje prilagođene 21 stoljeću a ne ova desnica od praktički sto godina unazad.

Splitska Komisija za imenovanje ulica trgova i spomenika odlučila je danas kako će se krenuti u proceduru obnove fontane ispred crkve sv. Frane, popularne Bajamontuše. No, Komisija je bila jednoglasna u odluci da nova fontana neće biti replika stare, već će se samo raditi po uzoru na nju. 
Nova "Bajamontuša" tako će se zvati Spomenik vodi, a na svom vrhu imat će grb grada Splita.
Komisija će svoju odluku dostaviti Gradskom vijeću, a, ako gradski oci prihvate ovakvo rješenje, raspisat će se javni natječaj na kojem će se odabrati izvođač radova. 
Na sjednici nije donesena odluka o financiranju tako da ostaje nepoznato koliko će porezne obveznike izgradnja novog spomenika koštati.

http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/309724/splitska-komisija-za-spomenike-odlucila-gradit-cemo-novu-bajamontusu-ali-zvat-ce-se-spomenik-vodi-i-nece-biti-replika

Bajamontuša

Monumentalna fontana na splitskoj rivi
Bajamontuša (Bajamontijeva fontana), nekadašnja monumentalna fontana u Splitu koja se do 1947. godine nalazila na rivi ispred Prokurativa. Postavljena je kao spomenik dolasku pitke vode u Split, a srušila ju je komunistička vlast dinamitom i maljevima 1947 godine.

Povijest

Godine 1880. naručio je dr. Antonio Bajamonti, tada posljednju godinu splitski načelnik, u klesarskoj radionici F. Dall’Ara e Comp u Milanu veliku ukrasnu javnu fontanu, prema modelu padovanskoga kipara Luigija Ceccona, autora većeg broja skulptura i nekoliko javnih spomenika u sjevernoj Italiji, među kojima je najpoznatiji bio spomenik pjesniku Francescu Petrarci na Petrarkinu trgu u Padovi, otkriven 1874.. Ceccon je bio dobar talijanski kipar, u stoljeću koje je bilo doba istaknutog slikarstva, ali u kiparstvu nije dalo genijalna ostvarenja. Mnogobrojne sačuvane fotografije, a posebno nekoliko glava likova bivše fontane, sačuvanih u Muzeju grada Splita, svjedoče o kiparski istaknutim alegorijskim likovima fontane, zrelim realističkim ostvarenjima s vidljivim utjecajem antičke skulpture. Splitska je fontana bila jedna od najzapaženijih u tadašnjem višenacionalnom Austro-Ugarskom Carstvu.
U proljeće 1880. započeto je prikupljanje priloga za nabavu ukrasne fontane na splitskoj rivi, u samom gradu, ali i u drugim mjestima. Splićani — autonomaši i hrvatski narodnjaci — udruge, crkvene institucije, ukupno 1322 građana i težaka gradskih predgrađa i više kolektiva — prikupilo je oko 20 000 forinti, a Split je tada brojio tek oko 5000 stanovnika u gradu i oko 9000 u pučkim predgrađima. Među darovateljima bili su i austrijski arhitekt projektant obnove katedrale i zvonika u Splitu Alois Hauser i tada vrlo popularni skladatelj Franz von Suppé, rodom Splićanin.
»Monumentalna fontana« (nikada zvana »Bajamontijeva fontana« ni »Bajamontuša« — jer je sam Bajamonti odbio taj predloženi mu naziv) bila je u prvom redu naglašeni simbol dovođenja žive vode u grad, za Split, koji je rastao izgradnjom i stanovništvom, od presudnog čina. Stoga su i njezini bazeni i alegorijski likovi simbolizirali rijeku Jadro, Jadransko more i mitološka morska bića. Lik mladića na vrhu fontane, s rukom pruženom prema istoku, upućivao je na tada poželjno privredno usmjerenje Splita.
Osobito je bila istaknuta urbanistička uloga splitske fontane, toga zapadnoga novijeg dijela splitske obale, kako u vizuri s istoka tako i sa sjevera, iz trga i građevnog sklopa Prokurativa.
Monumentalna fontana na splitskoj rivi ubrzo je postala vidljivi identitet Splita, predstavljana na većini razglednica grada. Iako je voda s Jadra dovedena do fontane prije, fontana nije bila potpuno dovršena, jer je Antun Bajamonti pobjedom hrvatskih narodnjaka na općinskim izborima smijenjen s položaja gradonačelnika, a zatim je nova Općinska uprava nekoliko godina vodila s njime parnicu oko njegovih ulaganja u obnovu vodovoda i fontane, koje nije u cjelini priznavala zbog njegove površno vođene financijske administracije. Kada je to bilo uređeno, obavila je splitska hrvatska Općina 1885–86. završne radove na crpilištu vodovoda na izvoru Jadra i na samoj fontani.
Na kraju je postignut sporazum između Bajamontija i nove pohrvaćene Općine. Dana 15. prosinca 1888. potpisan je u Općini sporazum, a sutradan sastavljen »Zakladni spis«, u kojem se splitska Općina, među ostalim, obvezuje »da prima monumentalnu česmu... obvezujuć se da će je čuvati i uzdržavati bez da joj ikada išta doda, odvadi, preinači ili podmetne u kojem bilo dielu ili nuzgradno-sti, i da će na svoje troškove obavljati slučajne kvarove... izvršujuć iste popravke suglasno sa sadašnjim oblicima, a po priloženomu fotografičnom snimku«.
Dana 4. prosinca 1890. svečano je potekla voda fontanom. Otkrio ju je splitski načelnik Gajo Bulat.
Tri mjeseca zatim umro je Antun Bajamonti, idejni začetnik Monumentalne fontane, moralno i materijalno slomljen, napušten i od prijašnjih političkih istomišljenika, koji su mnogi, nakon pobjede Hrvata u dalmatinskim Općinama, od dalmatinskih autonomaša postajali protalijanski iredentisti.
Fontana na splitskoj rivi bila je više od pola stoljeća nedjeljivi vizualni i sadržajni dio Splita i Splićana. U vrijeme okupacije 1941–43. fašistički okupatori su je ideološki svojatali, gledajući u liktorskom svežnju na vrhu fontane (što je simbolizirao slogu svih građana u napretku Splita) simbol fašizma — koji je osnovan znatno nakon izrade fontane — ali jednako i komunisti nakon njih, pa su u udarničkoj akciji — 30. svibnja 1947. dinamitom i mlatovima porušili i potpuno uništili splitsku fontanu, osim desetak ulomaka što ih je spasio slikar Vjeko Parać, od kojih su neki sačuvani u Muzeju grada Splita i koji zorno svjedoče o likovnoj vrijednosti i plemenitom materijalu srušene fontane.

Splitska Komisija za imenovanje ulica trgova i spomenika odlučila je danas kako će se krenuti u proceduru obnove fontane ispred crkve sv. Frane, popularne Bajamontuše. No, Komisija je bila jednoglasna u odluci da nova fontana neće biti replika stare, već će se samo raditi po uzoru na nju. 
Nova "Bajamontuša" tako će se zvati Spomenik vodi, a na svom vrhu imat će grb grada Splita.

I šta ćemo sad.......čekamo da Renzo de'Vidovich  (plemeniti biće)


i kolega mu hasan opet pripoje Zadar, otoke, Rijeku i Istru -Matici zemlji italiji-

A jadan naš Hasanpavelić.

I Italija i Hr su u EU ....21 stoljeće nije šema nekih teriorijalnih ratovanja jer to je malo besmisleno pogotovo kad se uzmu demografska kretanja i jednih i drugih ......uglavnom ekonomska , kulturološka i tako ta suradnja.

Italija je ekonomski i geostrateški zanimljiva Hr posebno ovom obalnom pojasu al ne samo njemu nego i šire jer nije ni Zagreb kao grad udaljen od te sjeverne Italije dapaće to je bliže nego MInken npr jer nema Alpi i te prepreke.

Prokleti alkohol!

Yehudi wrote:I šta ćemo sad.......čekamo da Renzo de'Vidovich  (plemeniti biće)


i kolega mu hasan opet pripoje Zadar, otoke, Rijeku i Istru -Matici zemlji italiji-

Ako ćemo biti realni TO NIKAD NIJE BILA ITALIJA OSIM KAD SU OVI POČELI NAKON WW1 TO PRISVAJAT.

Ima tu nešto šta se zove Mletačka republika koje više nema al to nije REPUBLIKA ITALIJA.

provocator wrote:Prokleti alkohol!

 

  

 Sve je dobro kad je umjereno

Ja kad sam bija u Italiji onda se naša jedan lik popovat o tome nešto i to ispred mog gazde koji je ok lik i onda sam im ja reka da to nikad nije bila Italija nego Vencija.

Ti talijanski fašisti najviše su napravili problema tim talijanima ili talijanskim dalmatincima jer su ih uvalili u ghovna sa tim talijanskim nacionalizmom.

Da su išli samo kulturom i ekonomijom kako je kroz stoljeća bilo s Mlecima nikakvih problema nebi bilo e a kad ćeš silom evo ti pa jedi govna :

RayMabus wrote:

Yehudi wrote:I šta ćemo sad.......čekamo da Renzo de'Vidovich  (plemeniti biće)


i kolega mu hasan opet pripoje Zadar, otoke, Rijeku i Istru -Matici zemlji italiji-

Ako ćemo biti realni TO NIKAD NIJE BILA ITALIJA OSIM KAD SU OVI POČELI NAKON WW1 TO PRISVAJAT.

Ima tu nešto šta se zove Mletačka republika koje više nema al to nije REPUBLIKA ITALIJA.

 Dapače, Istra nikada nije bila Hrvatska dok je drug Tito nije osvojio i pripojio. Skoro pa i Trst ( je naš)

Zara, Salona i sve ostalo o čemu je riječ je osnovano od Grka Rimljana ( ili starih domorodačkih plemena.

 Slobodno se može reći da je bilo svačije više i dulje nego Hrvasko.  I Franačko, nakon pada Rima i Bizantsko

itd itd.  Sada je Hrvatsku i triba čuvati a ne poticati tamo neke propale ( plemiće) i kojekakve Muje i hase

da se to dovodi u pitanje.

Ma ......realno ove njihove desne stranke na šemu ww2 i prije toga period to je ono toliko zastarjelo i već im se jednom odbilo o glavu.

Mogu opet ako oće .....nije uopće problem samo šta bi ovaj put mogli ostat i bez Trsta.

Photo: Mrwho00tm
EU
am
06:50, 17.12.2015.



Vezane vijesti

• 
  

  Kaštel/Dragonja: žica na granici neće poremetiti vrlo dobre odnose

• 
  

  Hrvatski srednjoškolci ekipno najbolji na matematičkoj olimpijadi u Kopru

• 
  

  Vremenska kapsula više od sto godina čekala u središtu Kopra

• 
  

  EP boćara: Hrvatima tri bronce

SURADNJA U PROMETU I ENERGETICI
Szabo: Mađarska zainteresirana za investicije u luku Kopar

Mađarska je zainteresirana za investicije u luku Kopar kako bi se povećao njen kapacitet, ali bi u to trebalo uključiti veći broj srednjoeuropskih država, možda čak i Rusiju, iznio je u razgovoru za ljubljansko “Delo” od srijede zamjenik mađarskog ministra vanjskih poslova Laszlo Szabo, koji ovih dana boravi u Sloveniji.
Szabo boravi u posjetu Sloveniji radi priprema zajedničke sjednice dviju vlada na kojoj će se govoriti o suradnji u prometu i energetici, a koja je planirana za kraj idućeg mjeseca.
U javnosti se tim povodom pojavila informacija da slovenska vlada Mađarima nudi dugogodišnju lučku koncesiju u Kopru u zamjenu za kredit od 100 milijuna eura, koji bi se uložio u jačanje kapaciteta luke i njenog konkurentnog položaja prema drugim lukama u Jadranu. Riječ je o gradnji drugog kolosijaka željezničke pruge od Kopra do Divače, investiciji teškoj 1,4 miliijarde eura.
“Mađarska vlada poručuje da je zainteresirana za tu prugu, a za razvoj projekata oko luke Kopar bila bi spremna investirati i znatno više od 100 milijuna eura, ali pod uvjetom da postignemo dogovor koji bi bio u obostranom interesu”, kazao je Szabo za vodeći slovenski dnevnik.
Modernizacijom pruge Kopar bi svoje kapacitete prekrcaja kontejnerskog tereta povećao za 50 posto, što je zanimljivo Mađarskoj s kojom luka realizira deset posto svog kontejnerskog tereta, a uz Mađarsku se kao potencijalni ulagači u prugu, koja bi se gradila oko 10 godina, traže u Austriji, Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj. Sve su to zemlje koje pomorski gravitiraju prema Jadranskom moru, u koje teret s Dalekog istoka stiže i do tjedan dana brže nego u Rotardam iili Hamburg.
“Za investiranje u željezničku prugu prema Kopru zainteresirano je više država, a srednjeročno bi se u taj krug mogle uključiti Bjelorusija, Rusija i Ukrajina”, kazao je Szabo, ali nije otkrio pojedinosti o mogućnosti dogovora sa slovenskom vladom oko investitora i moguće koncesije u slovenskoj luci.
Szabo je prilikom posjeta Sloveniji u Ljubljani i Kopru razgovarao s ministrom prometa Peterom Gašperšičem.
“Predstavili smo mu financijski plan, a Mađarska je prema njemu vrlo otvorena”, kazao je Gašperšič, ali je dodao da nikakav konkretan dogovor do sada nije postignut i da će se razgovori nastaviti do zajedničke sjednice dviju vlada koja bi se trebala održati u drugoj polovici siječnja.
Gašperšič je rekao da novac za gradnju pruge, koja bi Kopar učinila još konkurentnijim i prometno povezanijim sa zaleđem i srednjom Europom, Slovenija očekuje od zainteresiranih država srednje Europe. One bi pomogle i u osiguranju privatnog kapitala te sredstava iz fondova EU-a. Sredstva za investicije prikupljat će se kroz posebno projektno poduzeće koje će osnovati slovenska vlada.
Lukom Kopar upravlja državno poduzeće temeljem trajne koncesije, a lani je za Mađarsku preko nje prebačeno 1,8 milijuna tona tereta. To je desetina od ukupnog tereta koji prolazi kroz jedinu slovensku komercijalnu luku.

http://narod.hr/eu/szabo-madarska-zainteresirana-za-investicije-u-luku-kopar

Trst je ono sve starije stanovništvo , hrpa ekipe unutra slaveni a Kopar je na par metara od Trsta i razvija se.

I sad bi ovi kao nešto ovo ono Istra vamo tamo.

AJ PUŠI KURAZ.

NOVA RIJEČKA KRPICA.

ENO IM TRST U POZADINI OVE SLIKE.

Prekomjerno granatiranje Hasana.... Talijanskim fašistima su veći saveznici srpski fašisti pa bi to trebalo biti smetnja za ljubavi između obje obale jadrana ili ljubav talijana prema našem cvijeću...

RayMabus wrote:blalblablablabljak

blabla....ja sam sam stara kenjara partizanska lažljiva i komunjara i serem jer Zlatko govori istinu s činjeničnog aspekta.

ne ti, nego autor ovog teksta jel..