Bankrot Italije

EU silu tlači zastrašujući deficit, BDP jedva raste, morat će prodati i državnu banku da namire minus

Hoće li Italija srušiti fiskalna pravila EU iz Pakta za stabilnost i rast u 2024. jer ne može kontrolirati fiskalni deficit 4 godine zaredom?

U situaciji kad su i ozbiljni analitičari počeli raspravljati o Njemačkoj kao novom europskom ekonomskom bolesniku kao o dramatičnom problemu zajedničkih perspektiva Europske unije, pomalo se zaboravilo na stare europske bolesnike, i to one najteže odnosno najveće – Italiju.

Sad fino podignit opet kamatne stope u eurozoni jer je prevelika inflacija i treba usporit gospodarski rast i ovi su kaput.

Iako je veliki javni dug Grčke dobro poznat, ona nije jedina država čiji je javni dug veći od BDP-a države.

Javni dug Italije je značajan i iznosi 151 posto BDP-a.

Mapa: Najzaduženije države u Evropi

To su gluposti, EU će naštampati još Eura i riješiti problem kao i u pLandemiji...

Ako se pogleda kretanje prinosa na talijansku desetgodišnju obveznicu tijekom zadnje tri godine očigledan je trend strmoglavog rasta, što znači da će Talijani sve teže refinancirati svoje goleme obveze. Ukupni javni dug dosegao im je 150 posto BDP, a uz podatak o dramatičnim (pogoršanim) fiskalnim deficitima, nejasno je može li desničarska vlada premijerke Meloni plaćati sve dospjele obveze u slučaju nastavka rasta cijene zaduživanja.

Nisu, naravno, iznenađenje visoki proračunski deficiti Italije u posljednje tri godine jer su sve europske vlade javnim novcem štitile nacionalne ekonomije i građane od posljedica pandemije te, potom, od energetskog udara nakon ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, talijanske javne financije bile su krhke čak i kad su im troškovi refinanciranja bili vrlo niski tj. u dugom razdoblju niskih odnosno kamata koje je artificijelno u eurozoni osiguravala Europska središnja banka. Nakon objave revizije podataka o fiskalnom deficitu, prinosi na talijanske obveznice su porasli iznad razine od 4,5 posto, dok su u 2021. investitorima plaćali desetak puta niže kamate.

Iako se desna vlada nekadašnje neofašistice Meloni u prvim mjesecima upravljanja Italijom ipak čini financijski odgovornijom nego što se moglo pretpostaviti, pitanje je mogu li u slučaju recesije izdržati pritisak građana i kompanija koji i dalje očekuju poticaje, dok Ministarstvo financija više nema izbora nego mora inzistirati na financijskoj disciplini. Sheme kao „Superbonus“ porezni krediti stvar su prošlosti. Italiji još jedino ide na ruku to što su u 2022. zabilježili nešto viši gospodarski rast od očekivanog (3,7 posto), ali treba voditi računa kako je taj rast potaknut upravo „Superbonus“ shemom u građevinskom sektoru, kao i snažnom potražnjom u sektoru usluga, posebno u turizmu.

Bankrot Italije

Šta fali bankrotu... Pogle Grke. Više su sad dužni nego kada su bankrotirali...

Nakon objave revizije podataka o fiskalnom deficitu, prinosi na talijanske obveznice su porasli iznad razine od 4,5 posto, dok su u 2021. investitorima plaćali desetak puta niže kamate.

Posudit će vam Hrvatska. Samo morate svoje zlato prodat ECB.

https://en.wikipedia.org/wiki/Gold_reserve

European Central Bank 504.8 34.3%

Sad fino podignit opet kamatne stope u eurozoni jer je prevelika inflacija i treba usporit gospodarski rast i ovi su kaput pa ćemo vidit koliko ćete zlata držat u državnom trezoru.

Nikako mi se ne sviđa šta ste treći po zlatnim rezervama. Morate bit ispod Rusije i Kine.

Meloni je desničarka i nešto se kuži u ekonomiju. Ako izgubi vlast to zlato dobije lijevica a ovako ga proda i krpi rupe u proračunu da ostane na vlasti.

Dobri su im ovi fašisti na vlasti.

S obzirom da Italija nema rudnike zlata ne bi me uopće čudilo da ona to počme stvarno rasprodavat.