Loše vijesti za njemačko gospodarstvo

Klijenti su prošle godine povukli 123 milijarde švicarskih franaka iz Credit Suissea - uglavnom u četvrtom tromjesečju - a banka je izvijestila o godišnjem neto gubitku od gotovo 7.3 milijarde švicarskih franaka, najvećem od globalne financijske krize 2008.


Ali dionice banke pale su u srijedu u Zürichu za gotovo 22%, a cijena osiguranja od rizika bankrota Credit Suissea dosegla je novu rekordnu razinu, prema podacima S&P Global Market Intelligencea.


Credit Suisse je odbio komentirati situaciju. Švicarska središnja banka također je odbila komentirati, a Europska središnja banka (ECB) rekla je da "ne može komentirati pojedinačne banke". ECB ima neizravnu ulogu u reguliranju Credit Suissea zbog prisutnosti u zemljama eurozone kao što su Njemačka, Italija i Španjolska.

Poniranje se prelilo i na druge europske bankovne dionice, pri čemu su francuske i njemačke banke poput BNP Paribasa, Societe Generalea, Commerzbanka i Deutsche Banka pale između 8% i 10%. Druga najveća švicarska banka nastavlja trpjeti udarce. U utorak je priznala "materijalnu slabost" u svojim financijskim izvješćima i ukinula bonuse za glavne direktore.

Europska središnja banka kontaktirala je sistemski važne zajmodavce u eurozoni kako bi ih ispitala o izloženosti posrnulom švicarskom zajmodavcu Credit Suisse, saznaje Reuters iz dva izvora u nadzornom mehanizmu ECB-a.

Wall Street Journal prvi je izvijestio da supervizori ECB-a istražuju financijske veze između Credit Suissea i banaka eurozone, pozivajući se na upućene izvore.


Ponor europskih bankovnih dionica. Švicarski div u golemim problemima

Kreatori politike Evropske centralne banke naginju ka povećanju kamatne stope od pola postotnog boda, dok previranja u bankarskom sektoru nestaju, privreda eurozone jača, a inflacija će ostati previsoka u narednim godinama.

Ulagači su počeli sumnjati u predanost ECB-a još jednom velikom povećanju kamata ove sedmice nakon što je kolaps banke Silicijske doline (SVB) u SAD-u izazvao valove na globalnim financijskim tržištima.

Ali izvor blizak Upravnom vijeću ECB-a za određivanje stopa rekao je da nema temeljne promjene u mogućnostima, pa bi odustajanje od često ponavljane obveze povećanja stope od 50 baznih bodova naštetilo kredibilitetu.

Na temelju ovog stajališta, novi podaci pokazali su da se veliki industrijski sektor eurozone u januaru proširio mnogo brže nego što se očekivalo, dok Njemačka, najveća privreda bloka, također jača.

Glasnogovornik ECB-a odbio je komentirati ovu situaciju.

Iako bi previranja na tržištu mogla učiniti ECB opreznijom u planiranju budućih povećanja kamata, njen glavni problem je to što je inflacija previsoka.

Izvor je rekao da će nove projekcije ECB-a za godine koje dolaze biti niže nego u decembru prošle godine, ali još uvijek stavljaju rast cijena znatno iznad cilja centralne banke od dva posto u 2024. i malo iznad njega u 2025. godini.

Stiže veliko povećanje kamatnih stopa, inflacija ostaje previsoka